Ne postoji mjesto ili naselje koje ne zaslužuje da se o njemu nešto kaže ili napiše, osobito ako je od davnine napučeno.
- Kako se čovjek od čovjeka razlikuje specifičnim osobinama, tako se i mjesto od mjesta razlikuje svojim posebnostima, koje ga čini jedinstvenim i karakterističnim, u jednoj od svojih knjiga je napisao fra Stanko Bačić (1916 – 2003) iz Lisičića.
Lisičić se nalazi na sjeveroistoku Benkovca, na putu prema Kistanjima i Kninu, odnosno Skradinu i Šibeniku. Sa zapadne strane okružuje ga Buković, sa sjevera Popović i Bruška, na istoku su Brgud i Kožlovac, dok su s južne strane Podgrađe, Kolarina i Perušić.
- Lisičić je položen na visoravni koja ga spaja s Bukovicom. Ispod se prostiru oranice s vinogradima i maslinicima.
Ovdje je kolijevka pločastog kamena, poznatog Benkovačkog kamena, prema kojem se odnosi s ljubavlju i poštovanjem. Hrvatski Misir s vrhunskim vinima i maslinovim uljem kao i jedan od začetnika ruralnog, seoskog turizma u fascinantnoj rustikalnoj i obnovljenoj kamenoj kući Golem.
- Mi smo malo, vrijedno i pošteno selo i što je najvažnije ovdje je izrazito kućni, kršćanski odgoj i gostoljubivost te privrženosti obitelji, domovini i vjeri, tvrde mještani ispred ovdašnjeg spomen-obilježja poginulih mještana u Domovinskom ratu.
Idilični seoski život
Seoski se život ovdje potpuno razlikuje od gradskog i ima brojne prednosti koje ga čine drugačijim od užurbanog gradskog života. Briga, ljubav i zajedništvo dosta obilježavaju idilični seoski život što se očituje odazivom na raznorazne akcije te po fešti Male Gospe, 8. rujna.
- Svi smo naviknuli da u bilo kojem trenutku možemo pokucati susjedu na vrata i tražiti malo šećera, brašna ili čega god nam ponestane. Dakako, popiti kavu i malo porazgovarati, navode sugovornici nedaleko područne škole.
U antiki su ovdje živjeli Liburni, koji su ostavili neizbrisivih tragova. U 7. stoljeću tu se naseljuju Hrvati koji su se ovdje zadržali uza sve razne nedaće i stoljetna pustošenja.
- Današnje naselje nastalo je u 17. stoljeću. U najnovije vrijeme, u posljednjih 70-ak godina, mještani su morali u dva navrata bježati i ostavljati svoja ognjišta kako bi sačuvali goli život i to 1944. u vrijeme Drugog svjetskog rata i 1991. u Domovinskom ratu. Zato su nezahvalna i nemoguća bilo kakva nagađanja koliko je mjesto u prošlosti bilo raseljeno od naseljenja u prapovijesti do danas, reći će mladoliki sugovornik Golem.
-Naziv Lisičić bio je povod stvaranja legende o nastanku mjesta i njegovom nazivu. Budući da ime mjesta priziva lik lisice, to je bio razlog da se poveže s lisicom. Naime, na njivi zvanoj Rajkaša nalazio se oveći kamen, ploča koja je na sebi imala lik lisice. Budući da je legenda plod pučke mašte i duhovitog domišljanja neka i dalje živi kao legenda, poručila je gospodična Ana.
Lisičić je 1900 godine brojio 376 žitelja. Od tada pa sve do 2001. godine podatci su zajednički s naseljem Podgrađe, a najveći broj zajedničkog stanovništva imali su 1931. i 1961. kad su brojili 592, odnosno 561 stanovnika.
Odvajanjem od Podgrađa te 2001. Lisičić je brojio 266 stanovnika, a Podgrađe 106, danas tek 83 stanovnika. Popisom stanovništva 2011. Lisičić ima 263 stanovnika, a Popisom stanovništva 2021. tek 235 stanovnika.
U Lisičiću ima 118 stambenih jedinica od kojih su 86 za stalno stanovanje. U 75 ovdašnjih kućanstava žive mještani prezimena: Bačić, Kutija, Pešut, Dukić, Žilić, Uskok, Golem, Balen, Zurak, Budan…
-Najstariji mještanin, odnosno mještanka je 97-godišnja Cvita Bačić. U četiri prva razreda škole je 7 učenika, od toga 2 učenika prvog razreda, prvaša, reći će gospođa Žilić.
Spomen-obilježje žrtvama i bista fra Stanka
Crkva Rođenja BDM ili Male Gospe izgrađena je 1982. godine. Međutim, agresor ju je u Domovinskom ratu uništio a s njom i zvonik sa zvonima.
-Nova crkva sa zvonikom obnovljena je i blagoslovljena 2001. ali je punih 20 godina bila je bez zvona koja su sveti glas i izraz poštovanja prema Bogu. Nova dva zvona od 2021. u zvoniku vise između neba i zemlje i njihov zvuk na mističan način veže zemlju s nebom naše vrijeme zemaljsko s vječnošću božanskom, kaže poznanik Bačić.
Jedno zvono je dar benkovačkog dekana don Anđelka Buljata koji je već korišteno zvono dao renovirati i postaviti novi čekić ili klepac od zvona. Organizaciju kupnje drugog zvona predvodio je mještanin Branko Kutija, bivši gradonačelnik Benkovca i saborski zastupnik.
-Uništeni su crkva i zvonik, ali nije korijen iz kojeg je niknula nova mladica, kazao je don Anđelko.
Krajem kolovoza kod crkve Male Gospe blagoslovljen je spomenik povjesničaru i piscu fra Stanku Bačiću, rad 46-godišnjeg zagrebačkog akademskog kipara Tomislava Kršnjavog. Kip je blagoslovio provincijal dalmatinske franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Marko Mrše, a služena je sveta misa koju je u zajedništvu sa župnikom Darkom Marušićem i subraćom svećenicima predvodio don Zdenko Dundović. U multimemedijalnoj dvorani Gradske knjižnici u Benkovcu održan je kolokvij “Život i djelo fra Stanka Bačića”.
-Svatko tko se bavi i tko će se baviti poviješću ovog kraja, neće moći zaobići ova vrijedna znanstvena djela fra Stanka koja su nastala na temelju izvornih povijesnih vrela i literature, koje nitko nikad ne može pobiti, zaključio je fra Petar Klarić, gvardijan Samostana sv. Marije u Karinu.
