Zvone zvona, zvone zvona svetog Mihovila, mili Bože slušati je milina...”, napjev je KUD-a Sveti Mihovil- Galovac koji je do sada održao trinaest spektakularnih Susreta folklora Nad Galovcem misečina sjaje.
- KUD Sv. Mihovil je od velikog značaja kao očuvatelj i promicatelj kulture i tradicije ovog ravnokotarskog kraja koji je do pandemije korone redovito diljem Hrvatske promovirao običaje svog rodnog zavičaja, kaže Danice Smolić Ročak, vitalna 82-godišnja folklorašica.
U sve više urbaniziranijem i poželjnijem selu za življenje i poduzetništvo, ovogodišnju smotru zamijenio je Sarađenov televizijski etno-glazbeni šou “Lijepom našom tamburaša” s legendarnim voditeljem Brankom Uvodićem.
- Osim 11- godišnje Nine Vujević, koja je ovog ljeta pobijedila na festivalu mladih pjevača amatera Vir Fest, izvedbom je oduševio i Ratko Jovančević kojemu je pjesmu “Ne kuni je majko stara” napisao bibinjski hit maher Ante Sikirić – Krivin. Dakako, i KUD Sv. Mihovil, ponosno će baka Danica.
Zaživio vjerski život
Galovac, općina - naselje u plodnim Ravnim kotarima, nastalo je na temeljima ranokršćanskog sela Tršje. Prvi se put spominje 1518. godine i više je tumačenja o njegovu podrijetlu. Prema jednom, po plemićkoj obitelji Gallellis, koja je ondje imala posjede u 14. i 15. stoljeću.
- Po drugoj teoriji potječe od fratara tzv. galovaca ili pak, od najstarijeg zdenca Galovac koji nikad ne presuši, uvode nas u galovačku povijest mještani u kafiću galovačke benzinske postaje Tri Bartula, ali i u dvorištu crkve sv. Mihovila, prije nego je zvonarica Marija Ćoso točno u 10 sati zvonila početak nedjeljnog misnog slavlja.
Na izuzetno vrijednom galovačkom lokalitetu Crkvina kameni su ostaci ranokršćanske sakralne arhitekture i starohrvatskog vremena između 6. i 9. stoljeća. Turci su Galovac zauzeli u Ciparskom ratu (1570.-1573.) i održali do kraja 17. stoljeća.
- Do polovine 18. stoljeća, Galovac je sa Sukošanom sačinjavao jednu župu. Porastom stanovništva 1760. godine je podignuta crkva Sv. Mihovila arkanđela, nebeskog zaštitnika župe koju posljednjih godina vodi iskusni župnik don Mladen Kačan, reći će dobro potkovani Miroslav Bučić – Biko.
Mladomisnik don Boris Pedić iz Pridrage prije 20-ak godina je “probio led i okupio mladost i starost”. Izgradnjom “popove kuće” dobili su i svećenika don Stanislava Wielinskog iz Poljske, potom Alojzija Kneževića. I tako je u potpunosti zaživio vjerski život u Galovcu koji je od 1997. godine samostalna općina.
- Tako su se hrvatsko-poljskim snagama pastira i pastve postavili temelji novog župnog života koji se ponosi povijesnom baštinom, ponosno će Galovčani.
Zaustavljena bijela kuga
Galovac je rasprostranjen na površini od 10,5 četvornih kilometara.
- Galovac je mjesto s višestoljetnom tradicijom, mjesto gdje postoji kontinuitet života više od 1.500 godina. Najviše naseljen bio je 1956. godine kad je brojio čak 1.600 stanovnika, reći će Rafael Burčul.
Međutim, ni Galovac nije zaobišla tzv. bijela kuga, veći mortalitet nego natalitet kao i migracija stanovnika koji su privremeno ili trajno otišli za boljom koricom kruha.
- Koliko danas imamo stanovnika toliko Galovčana živi u Zadru, Zagrebu, Rijeci i drugim krajevima Hrvatske, ali i diljem svijeta, uvjerljivi su Galovčani.
Naime, tijekom pola stoljeća, od kraja 50-ih godina prošlog stoljeća do prvog desetljeća ovog stoljeća Galovac je izgubio preko 350 žitelja.
- Nad Galovcem misec se sve više smiješi, a misečina sve više sja, u zadnjih 10 godina imamo 33 žitelja više. Po popisu stanovništva iz 2011. brojili smo 1.234 žitelja, a po prošlogodišnjem 1.267. Bože daj da se taj trend s još povećanom brojkom i dalje nastavi, poželio je Alen Burčul, ovdašnji poduzetnik.
U naselju sa zaseocima Burčuli, Šarini stanovi, Centar, Gulani, Tikvari i Jošane ima 485 stambenih objekata u kojima ima 387 kućanstava s 1.267. žitelja. Kao najstarije pleme spominju se Gambiraže, nekad poznati vojnici.
- U Jošanima, u oko 40 dimova žive tri dima Mikulića, a svi drugi dimovi su Gulanovi, objašnjavaju sugovornici nedaleko izletišta Markica u Jošanima, galovačkom zaselku u kojem ima najviše turističkih kuća za odmor s bazenima.
Pored Gulana i Mikulića u Galovcu su, nabrajaju sugovornici, još 23 prezimena i to: Bačić, Batur, Bučić, Čakarun, Ćoso, Dević, Galešić, Gulan, Nadinić, Raspović, Vukša, Burčul, Šare, Vujević, Papić, Kožul, Kvartuč, Tokić, Jovančević, Maltež, Kovač, Birkić i Letina.
- Imamo sve što nam triba, školu, igrališta, ambulantu, zubara, DVD i vatrogasni dom, trgovine, Dom kulture, benzinsku, praonicu automobila, OPG-e, izletišta, kuće za odmor, groblje i mrtvačnicu, obrtnike i zanatlije. Imamo i vrtić ali se ka’ ozeblo sunce čeka trafostanica, govori 80-godišnji Krsto Bučić.
Vitalni Krsto nije najstariji u Galovcu. Stariji od njega su, ako nekog nismo preskočili, 92-godišnji Marko Gulan, 93-godišnja Marija Bučić, te 96-godišnje Matija Maša Burčul i Ružica Kvartuč.
- Čast izuzecima, poljoprivredom i stočarstvom bave se uglavnom “za svoju dušu” i potrebe, naglašava 78-godišnji Šime Gulan.
Osvajanje cura lipim ričima, ne mobitelom
Zavirili smo u svaki dvor i uvjerili smo se da “avioni više ne uvlače kola pri prelijetanju Galovca, a nose se i svjetleće patike”.
- Ma to je tek plod neprovjerene, rekla-kazala priče, uvjerljiva je 88-godišnja Danica Tokić, majka, baka i prabaka, koju često viđamo nedaleko Doma kulture kako na zidiću pored ceste sjedi i uživa u hladovini.
Tradiciju treba čuvati, njegovati i prenositi na nove generacije, učiti ih o prošlosti, ukazivati im na budućnost.
- Govore da nam dolazi još brži internet za mobitel. Nisam protiv napretka, ali dok sam bio pokretniji vidio sam da svi mobitelom s nekim stalno pričaju. Ako su u pitanju cure one su iste ka’ i prije, a mi smo znali s curama. Ne s mobitelom nego s lipim ričima, nostalgično će 82-godišnji Tome Burčul.
Djed Tome je sa svojom Slavkom prije sedam godina proslavio spektakularni zlatni pir, 50 godina braka s oko 300 uzvanika, kao nikad dosad u Galovcu.
- Bila je to kraljevska proslava i gozba. Hvala mojima koji su nam to priredili, zahvalio se Tome Burčul.
Galovac je u četvrtoj kategoriji indeksa razvijenosti, što je više rangiranom Sukošanu pomoglo da dobije EU sredstva za izgradnju vatrogasnom doma, ali i 50-milijuna kuna “teške” optičke mreže u ovim općinama.
- Sa Sukošancima smo u dobrim susjedskim odnosima još od kad smo bili zajednička župa. Sad su s nama riješili administrativnu granicu tako da u katastarskoj općini Sukošan više nije pola Galovca, već u k.o. Galovac, s vidnim zadovoljstvom će u Gulanovim dvorima.
Iz prijateljskog i gostoljubivog Galovca su nas ispratili sa snažnim emocijama, porukom čovjekoljublja, rodoljublja i domoljublja.
- Empatija je jedna od najljepših ljudskih osobina, sukus je poruka troje mladolikih Galovčanki s ljetne terase u Davora Bučića dvorima.
Izbori U Sabor izabrano 37 zastupnica, najviše do sada