Na drugoj panel raspravi naslova "Kako postići turističku održivost uključivanjem cijele lokalne zajednice - primjeri i ideje" sudjelovali su Vesna Karavanić, direktorica TZ Grada Paga; Neven Tičić, direktor TZ Općine Povljana; Marija Pećirko, ravnateljica Srednje škole Bartula Kašića Pag; Sabina Gligora Sabalić, direktorica Tz Općine Kolan i Martina Pernar Škunca, predsjednica Udruge proizvođača paškog sira.
Direktorica TZ Grada Paga Vesna Karavanić je naglasila važnost inovativnosti i kreativnosti s obzirom na sve veću konkurenciju u turizmu.
- Vjerski turizam dio je turizma koji zaista želimo razvijati, postoje mnogi sadržaji, vjerske i kulturne manifestacije, možemo ga povezati s gastronomijom. Svi mi razvijamo svoj dio koji može napraviti krasnu ponudu otoka Paga, započela je Karavanić.
Direktorica TZ Općine Kolan Sabina Gligora Sabalić započela je kazavši da turističke zajednice imaju jako važnu zadaću, a, između ostalog, i zadaću edukacije o očuvanju prirodnih resursa.
- Ono na čemu moramo raditi primjena je naučenog i zaštita resursa. Kolan je gastro-destinacija, imamo brojne manifestacije pod zajedničkim sloganom "Feel and taste Kolan", kolijevka smo paškog sira, imamo i brojne sportske i rekreativne događaje, nabrojala je dio Gligora Sabalić.
Neven Tičić napomenuo je da je održivost važna i u drugim djelatnostima - prostornom planiranju, infrastrukturi i sl.
- Došli smo do granice zagušenja što se tiče komunalnih usluga, nadam se da će Općina Povljana smoći snage zaustaviti ili bar usporiti gradnju, istaknuo je Tičić koji smatra da Povljancima treba pokazati smjer u kojem valja ići.
Povljana ima preko 700 stalnih stanovnika, veći dio godine ih je 500, a broj stanovnika ljeti je 12 000 ljudi.
- Ljeti smo na granici pucanja, kazao je Tičić i dao primjer problema s vodoopskrbom.
Karavanić je suglasna s tim da se treba raditi na kvaliteti, a ne kvantiteti gostiju.
Ravnateljica SŠ Bartula Kašića Pag Pećirko govorila je o projektu Pag na meniju kao primjeru povezivanja gastronomije i turizma.
- Smatramo da je važno revitalizirati tradicionalnu gastronomiju, dio je našeg identiteta. Gosti to žele probati. Priča je počela 2019. godine kada je Ministarstvo raspisalo natječaj za projekte strukovnih zanimanja. Naši su učenici 15 godina ranije skupljali recepte od svojih obitelji, susjeda, i to na izvornom dijalektu. Okupili smo partnere, turističke zajednice Paga i obrtnike, pomogli su nam svojim sugestijama. Projekt je zaživio, svake je godine sve više certifikata, kazala je Pećirko i dodala da su i ugostitelji jako zadovoljni.
Projekt Pag na meniju zahtijeva da ugostitelji obvezno imaju paški sir i janjetinu, nabavljenu od certificiranih proizviđača, poželjno je da imaju skute i šparoge kada je sezona, ako koriste med, mora biti paški te je poželjno da imaju i vino s Paga.
Martina Pernar Škuca započela je kazavši da danas nije lako biti proizvođač u Hrvatskoj.
- Osim porasta troškava proizvodnje, problema s radnom snagom, mi imamo najveći PDV na sir u Europi, iznosi čak 25 %. Tako visoki porezi čine nas proizvođače nekonkurentnima. To je naš najveći izazov, naglasila je i nastavila:
- Starije generacije odustaju od proizvodnje, zbog godina, nemoći, a mladi se sve manje prihvaćaju ovog posla, to je zaista težak posao i velika obveza. Razumijem mlade ljude, postoje lakši načini zarade, ali trebamo kroz zakonske okvire i potpore poticati mlade. Država nas podupire, ali smatram da bi toga trebalo biti više, objasnila je Pernar Škunca naglasivši da je sve lakše kad se čovjek sjedi predivne priče o paškom siru.
Kroz proizvod, dodala je, pričamo o destinaciji.
Razgovaralo se i o demografiji, kao i ostanku mladih na rodnom otoku.
- Rješenje je otvaranje radnih mjesta. Pag je stvorio mogućnosti, ne vidim razlog da mladi odlaze nakon završenog fakulteta, odgovorio je Tičić, dok je Karavanić kazala da mladi traže - komunikaciju.
Puno im znači, nastavila je, kada im objasnite što raditi i kad im poklonite povjerenje.
Međutim, Karavanić je istaknula problem što u siječnju u Pagu ne radi nijedan restoran na čemu bi, smatra, trebala raditi lokalna vlast. Predložila je npr. manje namete za one koji će raditi čitavu godinu.
Pećirko je upozorila na problem razmišljanja da u turizmu može raditi tko god želi zbog čega pada interes za upisivanjem škola za ugostiteljska zanimanja.
- Mladima treba dati priliku, prostor, ako je moguće i poticaje, zbog toga će ostati ili se pak vratiti. Otok mladima ima što ponuditi, kao i oni otoku, naglasila je.
