Nikad neću zaboraviti kraja, Poličnika moga zavičaja …”, jedan je od stihova KUD-a Carza Poličnik prve predsjednice Nevene Romić, na prvom javnom nastupu početkom veljače 2003.
- KUD Carza je mještane probudio iz “zimskog sna”. Okupilo se 70-ak mladih i vremešnih Poličanaca i Poličanki koji imaju sluha i “mota” za ples, koji nisu željeli da se stari običaji ovog kraja izgube u vječnost, u vječni nepovrat, prisjeća se gospođa Marinović. Danas ih je znatno manje...
Poličnik, naselje u središtu Ravnih kotara koje presijeca Jadranskla magistrala, udaljeno 15-ak kilometara od Zadra izuzetno je lako za pronaći. Dođete do Davora Lončara mosta koji je iznad magistrale podignut od dijela pontonskog mosta koji je od 1993. godine i VRO Maslenica na Novskom ždrilu nadomjestio srušeni Maslenički most i spojio sjever i jug Lijepe Naše.
Nadvožnjak od pontonkog mosta
- Srbi su ga redovito gađali, ponekad su i potopili poneki njegov dio, ali most je i dalje plutao i služio svojoj svrsi, sve do Oluje i izgradnje novog Masleničnog mosta. Sad njegov jedan plutajući dio i dalje služi svrsi, ponosno stoji u Poličniku kao cestovni nadvožnjak iznad Jadranske magistrale, a drugi ponton u Murvici kao pješački prijelaz, u jednom će dahu Skazlić.
Poličnik je zato lutajućem reporteru teško obići, dug je čak oko 4 kilometara. Na istoku se s Bajašićem spojio sa Suhovarima a na zapadu s Perićima gotovo s Visočanima. S juga je spojen s Poslovnom zonom Grabi, a sa sjevera nadomak Gornjeg Poličnika.
- Poličnik je jedno od gospodarskih središta Zadarske županije. Dugo vremena, ovo područje je bilo među slabije razvijenim djelovima sjeverne Dalmacije na Jadranskoj magistrali, navodi Lončar.
Nakon Domovinskog rata, formirana je općina Poličnik koja doživljava nagli razvoj zahvaljujući otvaranju gospodarskih zona u Poličniku i Murvici gdje su smještene tvrtke i poduzeća.
- Možemo slobodno reći da je naselje Poličnik danas po svemu više liči na grad nego selo. Nije bajka već čelna istina, nema čega nemamo u Poličniku, govore u kafiću u sklopu velebne školsko športske dvorane koju je Kalmetino ministarstvo prije više od 15 godina izgradilo za tadašnjih 10 milijuna kuna.
Monografija don Ivana Kevrića
Broj stanovnika u župi Poličnik (Poličnik, Gornji Poličnik, Lovinac) temeljito je u monografiji Župa Poličnik nabrojio sada blagopojni svećenik, čovjekoljubac, domoljub, plodni pisac i književnik don Ivan Kevrić.
- Don Ivan je ovdje bio 20 godina župnik, od 1976. do 1996. Za svoj plodonosni rad dobio je i Nagradu za životno djelo Općine Poličnik, ponosno će barba Marko.
U novije vrijeme prema popisu stanovništva iz 2001. Poličnik je brojio 1.135 žitelja, 2011. broji 1.035., a 2021. ima 1.047., koje se osporava jer po policijskim podatcima broji znatno više...
Poličnik ima 473 stambenih jedinica i 342 kućanstava u kojem živi oko 1.050 žitelja prezimena: Barić, Kovačević, Marinović, Zdrilić, Jukić, Alić, Lončar, Šarić, Barjašić, Zubčić, Surać, Mijolović, Lučić, Demo, Proroković, Rogić, Bogović, Perić, Ćustić, Deša…
- Područje Poličnika naseljeno je još u mlađem kamenom dobu, što nam potvrđuju ostaci iz rimskog perioda kao što je utvrda Gradina, o Poličniku piše na portalu.
Ime Poličnik dolazi od naselja i bivše župe Polisane (Poljišane), kaže dida Mate, nakon nedjeljne mise u župnoj crkvi sv. Nikole, koju je prevodio župnik don Damir Juričin.
Za vrijeme hrvatskih knezova i kraljeva utvrda je obnovljena, a za mletačke uprave bila je u posjedu zadarske plemićke obitelji de Pecehiari. Poličnik se spominje 1331. godine kao Villa di Polisane. Turci su na području Poličnika bili od 1581. godine do 1647. godine kad ga Mlećani zauzeše i spališe.
Teška i krvava prošlost
Nakon što je po završetku Kandijskog rata 1669. godine nastupio mir, staro se kršćansko stanoviništvo vraća i podiže svoju kapelu sv. Luke koja je bila stara župna crkva.
- Župna crkva sv. Nikole podignuta je iz temelja 1878. budući da je starija bila u svakom pogledu dotrajala. Impozantna nova crkva romaničkog je stila posvećena sv. Nikoli kao i pređašnja. Obnovljena je 2009., kaže Zdrilić.
Poličnik je u Prvom svjetskom ratu i Drugom svjetskom ratu te u poraću i Križnom putu dao veliki broj žrtava,
- Kroničari su zapisali da je 1918. narod umirao od gladi, a pojavila se i tzv. Španjolska groznica. Iste godine talijanska vojska je ušla u Zadar te su u Poličniku postavili svoje žandare, sve do ožujka 1923. godine kad su stigli jugoslavenski žandari. Živjelo se skromno i siromašno, dobro je upoznat Rogić.
Prva žrtva Domovinskog rata je bio Zoran Kovačević, 13. rujna 1991. godine. Na pragu kuće od neprijateljske granate 3. listopada 1991. poginuo je Ante Marinović pok Luke (Pivac). U svibnju 1992. pogođena je župna crkva. U VRO Maslenica ‘93 poginuo je Zlatko Perić, otac četvero malodobne djece…, neslužbene podatke reklo nam je više sugovornika.
U Poličniku su u prvoj polovici prošlog stoljeća bili kovači: Marijan i Božo Kovačević, a od 1947. Nikola Marinović. Dolaskom traktora i struje kovači nisu imali što raditi i ovaj zanat pomalo je nestao. Zidarski zanat je opstao i znatno se modernizirao.
Turistički bum u punom zamahu
Prvi traktor u selo je stigao početkom 1967., vodovod u lipnju 1991., a telefon 1996. godine, nabraja Jukić.
- Godine 2004. KUD “Carza” i Općina Poličnik izdali su nosač zvuka “Nikad neću zaboravit” na kojem se uz svjetovni folklor nalaze i stari glagoljaški napjevi ove župe, reći će sad već nekadašnja folklorašica.
Godine 2006. don Ivan Kevrić, dugogodišnji župnik Poličnika, objavio je monografiju “Župa Poličnik” koja obuhvaća povijest župe, opis i povijest crkava na području župe, crkveni inventar, matice, župnike, pjevanje, običaje, događaje tijekom Domovinskog rata te mnoštvo slikovnih priloga u boji.
Osim škole, dva vrtića, Turističke zajednice područja Novigradskog mora i dr., u Poličniku djeluju i KUD Carza, dalmatinska muška klapa Koporan, NK Dragovoljac Poličnik, Košarkaški klub Poličnik, Kuglački klub Poličnik, Futsal Super Chicks Poličnik, Udruga maslinara i uljara Maslina…
- Turistima je ovdje turizam privlačan radi dodatnih sadržaja, jer uz kuću za odmor s bazenom, domaću hranu i piće, mogu doživjeti iskustvo života na selu “iz prve ruke”, uvjerljiv je dugogodišnji poznanik Ante...
"Kako postići turističku održivost uključivanjem lokalne zajednice?" Druga panel-rasprava: Pag mladima ima što ponuditi, kao i mladi otoku