Perušić Benkovački, naselje oko tri jugoistočno od Benkovca, u srednjem vijeku pripada hrvatskom rodu Perušića. Pod turskom vlašću je od 1538. do 1684. Nakon što su protjerani Turci i sklopljen mir (1699.), raspršeno stanovništvo se vraća na svoja stara ognjišta i na čelu s bosanskim franjevcima, kojima je zadarski nadbiskup povjerio duhovnu skrb nad njima, obnavljaju svoj Perušić i podižu crkvu u čast Uznesenja BDM.
-Perušić se prvi put spominje 1449. godine u spisima Ninske biskupije. Je li pod tim nazivom uključeno i naselje u blizini kaštela Perušić, teško je razjasniti. I prije nego je podignut kaštel opstojalo je naselje u današnjem istoimenom mjestu. To nam potvrđuje crkva sv. Jure zas koju niski biskup 1710 kaže da je stara zgrada, u knjizi Perušić piše fra Stanko Bačić (1916. – 2003.) iz oblišnjeg Lisičića.
Staro naselje je moglo biti u blizini sv. Jure s istočne i zapadne strane. Osim toga sa sjeverne strane Perušićke kose iznad Marijina Uznesenja nalazi se lokalitet Grudina, gdje je isto bilo srednjovjekovno naselje, koje je tvorilo duhovno zajedništvo s onim uz crkvu sv. Jurja.
Povrh kuća krš, ispod vinogradi i oranice
-Današnji Perušić dobio je ime po kaštelu Perušić. Dijeli se na Gornji i Donji Perušić, objašnjava dida Tome.
Na putu iz Benkovca od željezničkog kolodvora, u pravcu jugoistoka, na drugom kilometru nalazi se naselje koja pripada Gornjem Perušiću koji se smjestio uz tzv. Perušićku kosu. Gornji Perušić presijeca cesta. Ispod ceste su vinogradi i oranice s livadama, a povrh kuća ogoljeli krš.
-U Gornjem Perušiću nalaze se tri bunara: Peruškovac, Pilipovac i Blainovac, dok je u Donjem Perušiću, koji je oko 1.500 metara udaljen od Gornjeg Perušića, bunar Vundačeva, nabraja sugovornik Mile, dodavši kako se mještani najviše bave vinogradarstvom i obradom pločastog kamena.
Ovo multinacionalno naselje najviše stanovnika je imalo početkom 60-ih godina proteklog stoljeća, točnije 722. U predvečerje Domovinskog rata 1991. Perušić broji 595 stanovnika, od toga 433 Hrvata (73 posto), 159 Srba (27 posto) i 3 ostalih. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine imao je 297 stanovnika, a prema Popisu stanovništva 2011. imao je 153 stanovnika, uglavnom Hrvata.
Da je tzv. bijela kuga, odnosno pad nataliteta vrlo ozbiljno nacionalno, strateško i gospodarsko pitanje, govori podatak da danas Perušić broji preko sedam puta manje stanovnika nego prije 60-ak godina. Naime, prema Popisu stanovništva 2021. Perušić broji tek 99 stanovnika.
-Mogli bi reći, tužno i žalosno jer u područnoj školi protekle školske godine bilo tek dva učenika, dok su ove godine školska zvona sasvim utihnula. Škola je privremeno zatvorena jer je jedini učenik otišao u školu u Benkovac. Takav je život, što napraviti sam Bog zna. Svi se napokon trebamo trgnuti, ovog puta milijun, milijardu posto, mišljenja je Tomislav Brčić.
-Iz Perušića se za boljom koricom kruha iselilo u Zagreb, Rijeku, Zadar, Njemačku, poslije Domovinskog rata i ovdje u Benkovac. Kad bi se svi vratili bilo bi nas i duplo više nego u zlatnim 60-im godinama prošlog stoljeća, reći će Ćurković.
Obiteljske i kršćanske vrednote su se u potpunosti promijenile, mladi se ne žele oženiti ili imati djecu, a sve više je onih koji vole živjeti sami.
- Prije su mlađe generacije gledale starije i željele učiti iz njihovih iskustva, a sad se sve promijenilo. Primjerice 30-godišnjaci za primjer više ne gledaju starije već 20-godišnjake i žele raditi isto što i oni. Sve uzimamo iz Amerike i “trulog” Zapada gdje je samostalni život postao “in”, gdje gledate samo na vlastite interese, navodi gospodična Ana.
Živo za feštu i večer duhovne pjesme
- Još je jedan bitan razlog je i krhkost mladih obitelji. To su ta moderna vremena, o Bože i Majko Božja budite nam u pomoći, danju i noći. Zapravo ovdje nam treba što žurnije ukazanje Majke Božje, nebeske zaštitnice Perušića, kraljice Hrvata, zavapila je sugovornica Ana.
Perušić ima 86 stambenih jedinica, od toga 84 za stalno stanovanje. U 31 kućanstvu žive mještani prezimena: Ljutić. Zrilić, Ćurković, Guzić, Pešut, Brčić, Petrić, Zurak, Ivandić, Antunović, Šimić, Bukarica, Vrkić, Šižgora, Orlović, Mudražija, Dukić, Grubić, Petrović, Vuksan-Ćusa, Adžić, Andrić....
Perušić tek zaživi za feštu Velike Gospe i petak uoči blagdana. Perušić, naime, već 15 godina uživa svoju Večer duhovne poezije. Impresivno kulturno događanje u čast blagdana Majke Božje, zaštitnice župe Perušić, je okrjepa koja iz godine u godinu obogaćuje sve više zaljubljenika u izričaj koji duhovno obnavlja srce i dušu.
- Posebno perušičkim podnebljem, već tradicionalno ispred crkve sv. Jure, pred brojnim posjetiteljima odjekuje duhovni zov, kazao je Branko Antunović, inicijator Večeri duhovne poezije.
Uz pokroviteljstvo Grada Benkovca osim umjetničkog fotografa i pjesnika Branka Antunovića organizator je i Župa Perušić Benkovački i TZ Ravni kotari Benkovac. Sve godine voditelj je benkovački novinar Mihovil Mijo Brkić dok je ovogodišnju jubilarnu, 15. večer duhovne poezije vodio Ante Nadomir Tadić Šutra, domoljubni pjesnik iz Knina.
- Već tradicionalno poslije impresivne manifestacije u mog pokojnog dida pod murvom i ovog puta na večeri bilo od 70 do 80 sudionika koncerta i gostiju, ponosno će Branko Antunović
Kao i uvijek prethodila je sveta misa u župnoj crkvi Uznesenja BDM u kojoj svake nedjelje euharistijsko slavlje točno u podne uz budno oko remete-sakristana Šime Vuksana-Ćuse, predvodi župnik don Darko Marušić, Zemuničanin sa zadarskih Stanova.
Župna crkva Uznesenja BDM sagrađena je 1684. U Domovinskom ratu pobunjeni Srbi crkvu su miniranjem razorili 1992., a kamen temeljac za novu crkvu 2003. godine blagoslovio je papa Ivan Pavao II. za svog pohoda Zadru.Nova župna crkva u središtu mjesta sagrađena je 2006. godine, dok je crkva sv. Jurja iz 12. stoljeća.
- Perušić koji je doživio velika ratna stradanja i iseljenje stanovništva, prostorno je velika župa s četiri filijale: Lepuri, Lisičić, Podgrađe i Podlug. Do izgradnje nove crkve župu su vodili fratri, a od tada svećenici, podsjetio je Vuksan-Ćusa.
