Pet ovdašnjih gracijaVELIMIR BRKIĆ
StoryEditor
ŽIVI SE PUNIM PLUĆIMA

Raštević, ravnokotarsko selo u nakovnju Zagrada i Benkovca

Ako u Bibliji piše da je Bog napravio Raj i da je taj Raj na Zemlji, onda je Raštević zasigurno dio zemaljskog Raja, kažu u Rašteviću

Rašteviću tvoji su sinovi postojali k’o stari hrastovi. Žene su ti hrašće, grane mlade, zimi griju a liti nas hlade. Kličevico ti rasteš visoko, u tebi se gnjezdi sivi soko. Iz Pećine ne čuju se vuci tu stanuju raštevski ajduci. Doziva ih glava Kutlovića sveta, gora sela Raštevića…”, recitira svoju pjesmu, svojevrsnu himnu Raštevića, 65-godišnji pučki pjesnik Petar Čirjak.

Preko 4 kilometra dugo ravnokotarsko selo, zapadno od Tadića i istočno do Jurjevića, smjestilo se uz autocestu i željezničku prugu pored državne ceste Zadar – Benkovac, u nakovnju Zagrada i Benkovca. A na cestovnoj “drituri” Cupaćeve kuće su na samim vratima Benkovca.

- Ovdje se živi punim plućima, jednostavno se živi punim životom. Kad s posla u dođem ovamo, nestaje sve što me muči, nestaju brige, ništa me više ne boli, s puno optimizma o ovom selu govori Tomislav Klarica.

image

Vjernički puk na nedjeljnoj misi

VELIMIR BRKIĆ

Istinski dalmatinski Misir

Tlo u raštevićkom polju je ilovasta pjeskulja vrlo duboka koja dobro zadržava vlagu.

- Ako se obave pravovremeno sve potrebne agrotehničke mjere, zimsko oranje i redovito kultiviranje tijekom vegetacije prinos i kvaliteta su neupitni, istinski hrvatski Misir, tvrdi Krešimir Čirjak, ovdašnji sakristan, remeta ili zvonjar.

Ratovi, virusi, inflacija, krize, problemi u Lijepoj Našoj i svijeta iz ovog se mjestašca u ravnokotarskoj udolini manje vide i osjećaju.

- Ako je Bog napravio Raj i da je taj Raj na Zemlji onda je Raštević zasigurno dio zemaljskog Raja. Bogata polja i izvorske vode, vrijedni i radišni ljudi, a mladi puni entuzijazma, uvjerljiva je mladolika Marijana Tadić.

Raštević je, kaže ona, dom, obitelj, rodoljublje, domoljublje i kršćanska vjera.

- Imamo sve uvjete da ostanemo ovdje živiti, da mladi rade i osnuju svoje obitelji, uvjerljiva je Marijana, koja s vidnim ponosom govori o Adventu - Došašću 2023. u Rašteviću, prepunom događanja, pjesme i veselja ususret najradosnijeg kršćanskog blagdana, Božića.

image

Sve manje blaga

VELIMIR BRKIĆ

Rašteviću pripadaju još naselja: Sridina od sela, Draga, Vrpoljane i Gradina Banović. Brojio je 1931. godine 814 stanovnika, 1953. ima 1197 stanovnika, a 1961. broji najviše, čak 1307 stanovnika.

U predvečerje Domovinskog rata 1991. multinacionalno selo je imalo 1.230 stanovnika, Hrvata 647 (55,80%), Srba 570 (46,34%), Jugoslavena 7 (0,56%), ostalih 6. Imao je 237 kućanstava, 4 dućana, mesnicu, dvije gostione, nabrajaju jedni od 16 ili 17 sugovornika u nedjeljno prijepodne, 25. veljače 2024.

Deset godina potom, 2001., ovdje živi 420 stanovnika, 2011. ima ih 468, a prema Popisu stanovništva 2021. tu je tek 411. stanovnika. Danas u oko 135 kućanstava živi oko 420 žitelja prezimena: Brkljača, Jurjević, Klarica, Tadić, Tepša, Banović, Čirjak, Šopić, Mikić, Vojvodić, Opsenica, Štrbac, Begović, Joković, Matić, Pupovac, Cupać, Marinović, Bogunović, Gnjatović… Ako sam dobro razumio, ovdje danas živi oko 80% Hrvata i oko 20% Srba.

Život koji treba osobno doživjeti

image

Petar Čirjak, pučki pjesnik

VELIMIR BRKIĆ
- Najstariji žitelji su godišta 1932., 92-godišnji dida Rade Begić te 92-godišnje bake Janja Brkljača i Terezija Jurjević, koliko se na brzinu mogu sjetiti, opravdava se sugovornik Ljubo.

Uokolo župne crkve Sv. Jurja - Jure mučenika, katoličko i pravoslavno groblje te moderna ispraćajnica koju su gradili ovdašnji volonteri i Grad Benkovac. U područnoj školi je 16 učenika, a ima dva dućana, 8 kuća za odmor s bazenima, dvije su u izgradnji, klaonicu Brkljača, brojni su OPG-ovi i obrtnici, dva spomen obilježja, za 8 poginulih branitelja i civilnih žrtava te za dva prerano preminula hrvatska policajca. Je li živi nekad nadasve aktivna Udruga Hraštević, nažalost nisam se sjetio pitati.

Selo je dobilo ime po hrastovima. Raštević (Hraštević) je izvedenica od zbirne imenice hrašće. Djedovina je starohrvatskog plemena Poletčića, čiji se čelnik Juraj spominje 1462. godine. Od tog plemena postao je i plemeniti rod Kutlovića, na kraju sela objašnjava gospođa Tadić.

U selu je važan povijesni spomenik, srednjovjekovna utvrda ili kaštel, zvan Kličevica. Sagradio ga je 1453. godine Toma Kurjaković. A da je Raštević staro naselje, potvrđuje natpis u župnoj crkvi sv. Jurja koja potječe iz 13. st.

- Mjesto ima četiri zaštitnika. Uz sv. Jurja, koji se slavi 23. travnja, poneke obitelji i zaselci slave kao svoje zaštitnike sv. Ivana Krstitelja, Stipanju i Sisvete, u jednom će dahu Ruža Brkljača.

image

Brkljačini slikoviti kameni dvori

VELIMIR BRKIĆ

Gostoljubivi pastir Ljubo već čuva ovce na ispaši. A uzbrdo, tzv. bulevarom, tek jedna pastirica ubrzano tjera ovce na ispašu jer je prijepodne mirisalo na kišu. A ne tako davno ujutro bio bi ih pun bulevar.

- Tjedan dana prije fešte sv. Jurja na igralištu kod polusrušenog Društvenog doma tradicionalno se održava velićanstvena, spektakularna gastro-etno i športsko-zabavna fešta koja započinje u nedjelju jutarnjom svetom misom, a nastavila se kod spomen-obilježja stradalnicima Raštevića u Domovinskom ratu, reći će Banović.

Neandertalci, Kličevica, Velika i Mala pećina, Winnetou

U kanjonu Kličevice snimao se i legendarni filmski serijal o apačkom poglavici Winnetou i njegovom prijatelju Old Shatterhandu koji su za stariju generaciju čitav planet.

- Ovaj mali ali povijesno bogati kraj osim po starohrvatskoj utvrdi Kličevica krbavskih knezova Kurjakovića od roda Gušića, raštevićko područje je poznato po Velikoj i Maloj pećini, jednom od bogatijih nalazišta starijeg kamenog doba u Dalmaciji. Nalazi datiraju iz razdoblja od oko 40.000 godina prije Krista, ka’ iz rukava će gospodična Ana.

image

Spomen-obilježje na dnu tzv. bulevara

VELIMIR BRKIĆ

A na nedjeljnoj misi u crkvi sv. Jure koju je predvodio župnik don Šime Žilić nazočilo je oko 60 ili 70 vjernika, među njima tek šestero (6) odraslih muškaraca, zajedno sa sakristanom Krešom. Molitvu vjernika i poslanicu čitala je Karolina Šopić.

- Sva Evanđelja koja slušamo kroz nedjelje korizme vraćaju nas na izvore naše vjere, tumače nam našu bīt i poslanje, obnavljaju našu vjeru i ponovno nam govore o značaju vlastitog krštenja, u nadahnutoj i nadasve pitkoj propovijedi je između rekao don Šime, koji se pozvao vjernički puk na hodočašće u Zadar u svetište sv. Šime (subota, 3. svibnja 2024.), te se požurio održati misu u Tinju a potom i u Polači.

 

08.03.2024., 13:27h
VELIMIR BRKIĆ
24. travanj 2024 05:55