Naša domovina i druge zemlje s kršćanskom tradicijom, premrežene su mnogobrojnim svetištima. Među njima je i ranokršćanska mučenica sveta Nediljica kojoj se u Vrani tradicionalno hodočasti, osobito na blagdan, prvu nedjelju u srpnju.
- U fascinantnom zavjetnom svetištu, ovoj duhovnoj oazi molitve i zajedništva s Bogom, u hladovini maslinika, tradicionalno se prve nedilje u srpnju, za zavjetni blagdan sv. Nediljice, okuplja tisuće hodočasnika, ponosno će Marijan Striguljica.
Nediljica je dan kad ravnokotarsku Vranu, naselje bogate prošlosti i povijesnog naslijeđa, koje je smješteno u zaobalju Pakoštana na obali Vranskog jezera i istoimenog parka prirode, pohodi od 15 do 20 tisuća vjerničkog puka.
Rekordi mise u 7 i večernje
- Četiri su svete mise, u 7 i 9 sati, središnja u 11 i večernja u 18 sati. Ove godine, 7. srpnja, zbog učestalih meteoroloških najava o ‘pasjoj vrućini’, rekord posjećenosti zasigurno je oborila misa u 7 sati i večernja misa s blagoslovom djece, koju je predvodio generalni vikar Zadarske nadbiskupije mons. Ante Sorić. Toliki broj roditelja i djece za sv. Nediljicu je za povijesne knjige Vrane i ovdašnje župe sv. Mihovila, ponosno će Miro Tokić, dodavši kako je ovog puta nedostajala spektakularna scenografija u režiji legendarnih Vitezova vranskih, koji baštine bogatu povijesnu i kršćansku baštinu Vrane.
Koncelebrirano misno slavlje u zajedništvu s don Srećkom Petrovom, župnikom župa sv. Mihovila u Vrani, Prikazanja BDM u Pristegu i sv. Ante Padovanskog u Radošinovcima te subraćom svećenicima, predvodio je zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić.
- Ne smijemo stati u vjeri, nego napredovati, u nju sve dublje uranjati. Naša vjera može biti na vrhuncu u trenutku našeg sjedinjenja s Bogom, u našoj smrti. A dok god smo živi, moramo stalno rasti s Bogom u spoznaji njegove dobrote, potaknuo je Zgrablić.
Poručio je neka nam primjer sv. Nediljice bude poticaj za rast u vjeri, da se Isus ne čudi i našoj nevjeri.
Rast s Bogom
- Možemo se smatrati vjernicima, a biti nevjernici, jer u praksi našeg života nema molitve ni ljubavi. Nismo vjernici ako govorimo da to jesmo, nego onoliko kako molimo i ljubimo. To nas vodi u živi odnos s Bogom i s ljudima, zaključio je nadbiskup Zgrablić.
U misi su koncelebrirali i zadarski mladomisnici Antonio Oltran i Rudi Juras, a don Tin Vidov je ispovijedao, jer u svetištu sv. Nediljice mnogi tijekom svetkovine pristupaju ispovijedi. Svečanom ugođaju pridonio je crkveni zbor s mladom pijanisticom Marijom Tokić.
- Zahvaljujem trojici dobročinitelja koji su darovali sredstva za kupnju dva oltara za župnu crkvu sv. Nediljice u Vrani. Braća Tomislav i Jere Golem kupili su kameni oltar koji se nalazi u prezbiteriju župne crkve, a Ivica Pandžić darovao je pokrajnji kameni oltar posvećen sv. Nediljici u župnoj crkvi sv. Nediljice u vranskom svetištu, objavio je don Srećko.
Vranski krajolik fascinira, posvuda vlada potpuni mir i tišina. Bogomdan prostor zemljoradnje koja je othranila ovaj kraj.
- Ravni kotari, Vrana, vrijedni i čestiti ljudi. Ljudi molitve i žrtve. Žuljevite sklopljene na molitvu Naša snaga. Exempla trahunt (primjeri privlače). Sveti Mihovile, sveta Nediljice, sveta Katarina, Gospe od Karmela molite za nas, zazvao je vrijedni volonter Joso Desnica, vjernik laik.
Kršćanstvo je u Vrani dubokih korijena, što je imalo i širi društveni utjecaj.
- O tome svjedoče crkve - župna crkva sv. Mihovila, zavjetna crkva sv. Nediljice, ostaci gotičke crkve sv. Katarine u templarskoj Gradini i ostaci crkve Gospe od Karmela. Dolazak kršćanstva u Vranu imalo je važan utjecaj na ukorijenjivanje kršćanstva u hrvatskom narodu, što je bilo plodonosno kroz čitavu povijest, kaže Mladen Rogić.
Heroji policajci i brojni volonteri
Vrana, templarska utvrda nadomak Ornitološkog rezervata, broji 220 kućanstava i oko 800 stanovnika prezimena Bačić, Barišić, Birkić, Bogunović, Čačić, Čirjak, Desnica, Đodan, Filipović, Golem, Jajčanin, Kapetanović, Klarić, Knežević, Kruneš, Milošević, Kovačević, Pandžić, Orlović, Pelicarić, Prtain, Polegubić, Rakić, Rogić, Striguljica, Šarić, Šuša, Tokić, Zelić, Zrilić, Zurak, Žutelija.
- Vrana je od kraja do kraja, od Balkana do Otona, duga nevjerojatnih 7 kilometara. Osim Balkana i Otona zaselci su i Pećina, Međuvoda, Selo, Marina, Kraj te Majdan. I što je najvažnije, ovdje je izraziti obiteljski, kršćanski odgoj uvijek temeljit, reći će Marijan Rogić iz zaseoka Pećine, hodajuća enciklopedija vranske povijesti i sadašnjosti s tzv. “Sokolovog gnijezda”.
Još u rano nedjeljno jutro, oko 5 sati, desetine policajaca započeli su s osiguranjem i regulacijom prometa i tako tijekom cijelog nedjeljnog dana.
- A da u Vrani uz misno slavlje i zavjetne molitve veliki značaj ima i opće pučko okupljanje, potvrđuju brojni improvizirani štandovi uz uobičajenu ponudu robe, šatori s pečenom janjetinom, pa sve do neizostavnih prosjaka na ovakvim prigodama.
Vrana se na trenutke otkrivala kao svojevrsna oaza zabave, veselja, ali i neupitne pobožnosti. Bilo je u Vrani svega, a najviše uzvišenog ozračja koje je došlo s blagdanom sv. Nediljice.
