ŽNL Vrčevo, član Druge HNLVELIMIR BRKIĆ
StoryEditor
U PODNOŽJU BRDA VRČEVO

U Glavicama od 178 stanovnika čak 100 nogometaša

Do prije dva ili tri desetljeća Glavica je bila zaselak Gorice, a sada samostalno naselje s oko 180 stanovnika kojeg od Raštana Donjih odvaja tek ploča s nazivima ovih mjesta

Proljeće i bogati cvrkuti ptica su Ravne kotare pretvorili u svibanjsko šarenilo i još više otkrili ljepote Glavice, malog, pitomog naselja u podnožju brda Vrčevo. Do prije dva ili tri desetljeća Glavica je bila zaselak Gorice, a sada samostalno naselje s oko 180 stanovnika kojeg od Raštana Donjih odvaja tek ploča s nazivima ovih mjesta.

- Život je ovdje raj nebeski iako nam je crkva u Gorici i Raštanima Donjim, a groblje u Gorici, osim za dvije obitelji, kaže dobro znani dida Ive.

Škola za niže razrede je u Raštanima Donjim, govore sugovornici, a za više razrede u Sv. Filip i Jakovu. Doktor je u Sukošanu, Zadru i Sv. Filip i Jakovu, kako je tko izabrao. Dućan im je u Raštanima Donjim. Poštar je prije dolazio iz Zemunika a sada iz Sukošana. Fešta je 24. lipnja, za blagdan nebeskog zaštitnika sv. Ivana Krstitelja.

image

Bože čuvaj nam Glavicu tu našu mrvicu

VELIMIR BRKIĆ

Na velika vrata dolazi ruralni turizam

- Na velika vrata nam dolazi ruralni turizam. Zasad imamo četiri kuće za odmor s bazenom i to: Vedran Dragić, Javor Števanja, Damir Števanja, Bore Dević i Božo Števanja, nekoliko je u izgradnji, u jednom dahu će sugovornici.

Sve to doznajemo na sijelu kod autobusnog stajališta i omanje zgrade mjesnog odbora.

- Prednja strana je presvučena muralom Domovinskog rata: “Grad heroj Vukovar”, a bočna grbovima nogometnih klubova Hajduka i Vrčeva uz znakovitu poruku: “Glavička prošlost je stara i jaka je kršćanska vira. O Bože čuvaj nam Glavicu tu našu mrvicu …”, s ponosom objašnjavaju sugovornici, ovog poslijepodneva njih točno 12.

Po popisu iz 2021. Glavica ima 178 stanovnika, 91 muških i 87 ženskih, koji žive u 61 kućanstvu. Daleko najviše ima Števanja, dok su ostala prezimena: Stevanja, Dević, Galešić, Dragić, Šarić, Čalušić, Zrilić, Šimunac.

- Glavica u potpunosti živi športski. Imamo 178 stanovnika, a u muškom i ženskom nogometnom klubu Vrčevo oko 100 nogometaša i nogometašica. Treniraju i igraju na igralištu s 250 sjedala, govore mještani tvrdeći kako je njima nogomet nije najvažnija sporedna stvar na svijetu, sve. Ljubav, strast i gušt.

image

Razbibriga do TV Lige prvaka

VELIMIR BRKIĆ

Glavica sa Števanjama hrvatski raritet

Ovo naselje u zaobalju Općine Sukošan, nekad najpoznatije po mističnom brdu Vrčevo i sada je poznato po tome što od 178 žitelja njih gotovo 150 nosi prezime Števanja.

- Uz seniore trenera Damir Pankasza, koji se natječu u Drugoj županijskoj ligi, imaju i pionire i tiće te desetak kadeta i mlađih juniora u raznim klubovima. Uz zadarski Donat, Vrčevo je jedini klub u Zadarskoj županiji koji ima i žensku selekciju u natjecateljskom rangu, u skupini A Druge hrvatske lige, navodi mladoliki mještanin prezimena Števanja.

Oružar je zadnju godinu ili dvije Joso Šimunac, dok je trener ženske selekcije Željko Števanja.

- Treba uzeti u obzir da u našem klubu na mjesnom igralištu Drežlovac ne igraju samo mještani Glavice već i susjednih naselja, prije svega Gorice i Raštana, obznanio je Željko Števanja, poznatom “čoviku od riči i poštenja - ljudini i športašu od glave do pete”.

Mnogobrojni ostaci materijalne kulture, svjedoče da je Vrčevo svakako bilo jedno od središnjih naselja liburnske kulturne grupe.

- Na Vrčevu, koji se prvi put spominje 1371. godine strše ruševine kule- kaštela, koju su valjda zazidali rogovski benediktinci u XI. i XII. stoljeću, dok su je obnovili i proširili zadarski vlasteli Tetrići, reći će Zrilić.

Vrčevska mletačka utvrda je bila stražarnica pred Zemunikom, sve dok nije 1570. buknuo Ciparski rat. Mirom od 1573. Vrčevo je ostalo na turskoj granici i postalo predstražom Zemuniku i Vrani.

image

Glavičko sijelo

VELIMIR BRKIĆ

Nevjerni Toma na brdu i vidikovcu

- Nažalost, tijekom Kandijskoga rata, koji je od 1645 do 1669. Osmansko Carstvo vodilo protiv Mletačke Republike, uskoci su osvoji kulu i pretvorili u ruševinu, sa sjetom će Števanja.

Reporterske skitnje i znatiželja stalno su nas vukle noćnom, pješačkom, rekreacijskom pohodu na vrh brda Vrčevo (rampa za automobile na dnu brda je neshvatljivo otvorena, nekima se očito ne hoda) ne bili se na licu mjesta i uživo uvjerili je li tu još uvijek stanuju vještice-ždrige ili su u borbi dobra i zla smrtno stradale ili pak odletjele tko zna gdje.

- Moglo se ući i u veliki biznis sa “školom magije”, vješticama, ikonografijom ugostiteljskim sadržajima i smještajem. Međutim, željeli smo pokazati javnosti da naš identitet i tradiciju ne čine “poganska praznovjerja” i vještice, već katoličanstvo i druge s njime povezane vrijednosti i tradicije, odrješito će jedan od Števanja.

Dok stojimo na 203 metara visokoj glavici na dohvat zvijezda penjemo se još više, na velebni vidikovac vrijedan 500.000 eura. Sve kako bi se poput biblijskog nevjernog Tome uvjerili i u ovo moderno doba pametnim telefonom snimili šdrige, ako se još tu, ne daj Bože, negdje skrivaju.

- Vjerovanje u ždrige i ždrigune je od kad postoji života. Sve je započelo davno, stoljećima prije kada se brdo Vrčevo spominje kao kultno mjesto drevnih vještica, ždriga, koje bi tamo noću igrale kolo. Sve to navodi da je izmišljeno, naglasila je baka na početku sela.

Legenda je legenda i ona se prenosi s koljena na koljeno. Svatko nešto nadoda i brdo Vrčevo je postalo legenda, atraktivna “zona sumraka”.

- Unatoč izuzetno važnoj koti u Domovinskom ratu Vrčevo je predstavljalo mistično mjesto koje potiče maštu. A tu je još i nedovoljno istraženo arheološko nalazište na vrhu brda, govori gospodična Ana.

Otočani, primorci i kotarci često imaju Vrčevo u ustima te vjeruju da se na njemu vještice jate, a prosti puk je zazirao od vrčevske gradine.

image

Objekt mjesnog odbora

VELIMIR BRKIĆ

BDM od Krunice

- U izgradnje identiteta Glavice koji se temelji na implementaciji nacionalnih, domoljubnih i vjerskih vrijednosti i tradicija, nezadovoljni takvim “poganskim” pričama lokalno stanovništvo je početkom 21. stoljeća odlučilo podići kapelicu i posvetiti je Blaženoj Djevici Mariji od Krunice, Gospi od Ružarija ili Gospi Luzarici.

Naime, 11 hodočasnika, hrabrih i odvažnih momaka i muževa iz Glavice, Gorice i Raštana Donjih, početkom listopada 2008. iz Marijinog svetišta Kraljice Mira u Međugorju pješice noseći sa sobom 1,2 metra visoki i oko 25 kilograma teški Gospin kip, na sedmodnevno zavjetno hodočašće dugo 280 kilometara i velikoj crkveno-pučkoj fešti postavili ga u novoizgrađenu kamenu kapelicu BDM od Krunice, Gospi Luzarici na Vrčevu.

- Od tada uz duhovni, vjerski karakter, kapelicu BDM od Krunice i zavjetni Gospin kip mistično brdo Vrčevo se naziva Gospino brdo Vrčevo, zaključio je Davor Dević, jedan od hodočasnika.

12.05.2024., 08:10h
VELIMIR BRKIĆ
24. svibanj 2024 03:32