Alat i iskustvo
StoryEditor
DRUŽITI SE, POISTI, POPITI...

Nije važno koliko je pečene janjetine, već prijatelja za stolom

Šparan cili misec da bi s prijateljima moga’ kil’, dva pečene janjetine poisti, popričati, zapivati. Nije važno koliko je pečene janjetine, već prijatelja za stolom, reći će dobro znani folkloraš Zdravko Pilipović Žungul, Biograjac iz Medviđe

Benkovački sajam, svakog desetog u mjesecu i dan prije, poslijepodne do mrklog mraka, centralno je mjesto života u Benkovcu i popularno odredište za turiste željnog uranjanja u lokalni duh.

- Naravno da je sve ono što se ovdje može kupiti u svakom supermarketu i trgovačkom centru često i jeftinije, ali ništa ne može nadomjestiti ovdašnju atmosferu, tvrdi Ivica Ramić, autobusni prijevoznik iz Starigrada.

Trbuh grada na vratima Ravnih kotara i Bukovice

Za sajam kažu da je istinski trbuh grada na vratima Ravnih kotara i Bukovice, mjesto na kojem se osjeća duh podneblja Dalmacije i Mediterana, skladno pomiješanim s ovdašnjim i proizvodima Like, Međugorja, Baranje i Slavonije.

- Boje, okusi i mirisi svježeg voća i povrća, ali i glasanje četveronožnih životinja i peradi te zvukovi, dovikivanje i cjenkanje će vam nepogrešivo reći gdje se nalazite, reći će Ivan Fabijan, koji nudi umiljate, neodoljive zečiće, pogotovo za djecu.

Priča o Benkovačkom stočnom sajmu započinje prije stotinu godina kada je u samom centru mjesta Benkovac, svakog 10-og u mjesecu (tijekom ljeta), organiziran veliki stočni sajam.

- Hvala na informaciji, lijepo je znati tradiciju i običaje. Dosad samo znam da je Benkovački sajam smješten iznad Benkovca, ovdje u Benkovačkom selu, navodi mladoliki David iz Međugorja, koji ražnjeve od prokroma ili inoxa, s akumulatorom i elektromotorom, nudi za 130 eura.

Iz cijele Dalmacije, s dalekog juga, sa sjevere Hrvatske, iz cijele Slavonije i ovoga puta slijevale su se kolone poljoprivrednika, trgovaca, nakupaca, obrtnika i znatiželjnika, ne bi li pronašli robu zbog koje su krenuli na sajam.

- Kupuju, kupuju, ma ne puno, kaže 78-godišnji dida Dinko iz Pakova sela, koji prodaje bukare od 30 do 50 eura.

Bilo kako bilo, svakog desetog u mjesecu, svi putovi vode u Benkovac na istinsku seosku burzu svega i svačega.

- Uvjerio sam se, ovo je ipak najveći dućan na otvorenom u Lijepoj Našoj. Daj Bože da prodam kupus za kiseljenje, krumpir i kapulu, poželio je Nenad Aleksić iz Velikih Zdenaca koji ima tri sina, a za proizvodnju kupusa 25, krumpir 10 i za povrće pet hektara zemljišta.

Popusti, a nije "crni petak"

Ribani kupus je ovog mjeseca nazastupljeniji, jer kiseli kupus je nezaobilazan sastojak brojnih tradicionalnih jela i zimnica. Obiluje vitaminom C, kalijem i probioticima.

- Kiseli kupus je prirodno, Bogom dano zdravlje. Ako ga voliš, nikad nećeš proći jeftinije. Ovaj ekološki proizveden ribani kupus, iako nije "crni petak", za novinara je 30, ma 50% popusta, velikodušno nudi Ivica Mršić, Biograjac s Kose – Torovi.

Na štandu benkovačke udruge Mali koraci bla je predsjednica Josipa Rubelj, a do nje Marina Pandžić, kažu, majke kraljice, svaka s troje djece. Dubravka Radaš iz Lišana Ostrvičkih nudila je jabuke OPG-a Dario Buljat iz Suhovara.

Prisnac, domaći i svježi

Marija Bešlić, vlasnica obrta za usluge STUDIO M, koja je dugo godina radila u benkovačkoj Gradskoj upravi, nudila je degustaciju čak osam vrsta jabuka, dok je Rosa Brkljača iz Raštevića odala tajnu prisnaca, ravnokotarsko-bukovačke autohtone delicije.

- Prisnac je jedini kolač omasovljen u ovim krajevima koji još od antičkog doba ima dugu tradiciju pripremanja i postojanja u našim krajevima, rekla je Rosa Brkljača, dobitnica brončane medalje za prisnac na ovogodišnjem Prisnac festu u Zelengradu kod Mitrovića.

image

Domaći alati i zanati

image

Autohtoni proizvodi

image

Nema čega nema

image

Josipa i Marina, majke kraljice

image

Zeko u ruci

image

Dubravka Radaš iz Lišana

image

Još malo pa nestalo

image

Biogradski Žungul iz Medviđe

image

Varaždinska posla

image

Predbožićne tuke i tukci

image

Slika sve govori

image

Lakše se diše

image

Kome zvono zvoni

image

Dida Dinka bukare

Vladarima, vijećnicima i svima onima koji su donosili važne odluke, narod je u znak dobre odluke pripremao prisnac.

- Sve što ide u prisnac mora biti domaće i svježe. Prisnac se poslužuje na loparu, jer se tako i peče ispod peke, ponosno će ovjenčana medaljama meštrica od prisnaca iz Raštevića.

Tko janjetine kušao nije, ni na sajmu nije bio

Gotovo je nemoguće doći na Benkovački sajam i ne kušati pečenu janjetinu s ražnja, barem pola kilograma. Štoviše, janjetina s ražnja gotovo da je stekla status benkovačkog brenda.

- Sajam mi je po stoljeća u krvi. Za cijenu se ne pita jedino na štandu s pečenom janjetinom i odojkom. Šparam cili misec da bi s prijateljima moga‘ kil‘, dva pečene janjetine poisti, popričati, zapivati, što u šali, što u zbilji reći će dobro znani folkloraš Zdravko Pilipović Žungul, Biograjac iz Medviđe.

- Nije važno koliko je pečene janjetine, već prijatelja za stolom, poručuje Žungul.

Atrakcija koja ne blijedi

Benkovac je grad koji je u nevjerojatno kratkom vremenu "zatvorio" priču o slici ruralnoga gradića u zadarskom zaobalju. Posebna je priča Benkovački sajam koji nije samo mjesto gdje se kupuje i prodaje, nego autentična manifestacija i atrakcija.

- Poznato je nadaleko i naširoko da se na Benkovačkom sajmu pronaći može širok asortiman proizvoda, pa se tako i danas moglo pronaći doslovno sve - od igle do aviona, govori Martin iz Pridrage.

Dobro, u ponudi nije baš ovog puta bilo aviona, ali svega ostalog je bilo.

- Iako je Benkovački sajam u prošlosti bio isključivo stočni, danas baš i nije tako. Osim stoke, na sajmu se može pronaći i mnoštvo drugih stvari, od hrane, odjeće i obuće, pa sve do raznih kućanskih pomagala. Ljudi koji tradicionalno žive od poljoprivrede i autohtonih zanata glavni su pokretači ovog sajma, govori Rajko, ovdašnji proizvođač meda.

Benkovački sajam je istinski čuvar tradicije i običaja. Nikoga ne zanima blještava reklama. Komad kartonske kutije na kojoj podebljano kemijskom olovkom piše cijena u eurima i to je to.

- Ponuda benkovačkog sajma: Prigorci, Podravci i Međimurci iz svojih mlinova dovoze brašno, Ličani krumpire, Varaždinci kupus, Bjelovarci telad, a Slavonci ponajviše svinje i odojke, dok se uvijek gostoljubivi domaćini pobrinu za bogatu gastronomsku ponudu, u jednom će dahu Ivan iz Šopota.

A ako niste bili nikada na Benkovačkom sajmu, svratite idućeg 10. u mjesecu ili poslijepodne, dan uoči desetoga, nećete požaliti. Za prosinac, mjesec darivanja, najavili su, između ostalog, i veliku rasprodaju pivaca i tuka, prirodnih afrodizijaka.

14.11.2025., 14:19h
14. studeni 2025 14:20