Udruge Zavičajni klub Janko Mitrović iz Zelengrada, Udruga Kula Jankovića-Mostovi iz Zagreba i Udruga Knezovi i serdari Posedarski iz Posedarja pokreću zajedno inicijativu za održavanje Okruglog stola ili simpozija o liku, djelu i junaštvu čuvenog kotarskog i bukovačkog serdara Stojana Mitrovica Jankovića ili Vrijeme i prostor njegova djelovanja.
-O njemu postoji mnogo povijesnih dokumenata, ali i mnogi priiepori o njegovom djelovaniu na prostoru Kotara, Bukovice i Dalmacije. Pokretanjem ovog skupa je upravo naša namjera da se ti prijepori otklone i da naš zajednički serdar i obitelj Mitrović dobiju svoje pravo mjesto u povijesti svih naroda s ovog prostora, naveli su organizatori u pozivu na prvi zajednički sastanak koji se održao u nedjelju u Zelengradu.
Guslarski uvod
Okupljene je pozdravio Boris Ante Magaš: “Pokušavamo zajedničkim snagama rasvijetliti lik i djelo našeg zajedničkog junaka, našeg serdara bukovačkog, kotarskog, glavara Posedarja, Stojana Mitrovića Jankovića. Mi iz ove tri udruge smo se dogovorili da zajednički krenemo u ovaj projekt. Naime, mi, Knezovi i serdari Posedarski imamo na svom repertoaru predstavu koja se zove ‘Vrijeme i prostor serdara kotarskog Stojana Mitrovića Jankovića’, koja je snimljena te ću vam je pustiti, no prije bih zamolio našeg prijatelja i člana prof. Ivu Brkića i našeg prijatelja iz Žegara Gaju Radulovića koji će nas kratkim insertom iz epske pjesme ‘Ropstvo Stojana Jankovića’ uvesti u ovu poriču.”
Guslarskoj izvedbi uslijedila je snimka predstave kojoj je autor Boris Ante Magaš, a izvodi je Ivica Dundović. Također je istaknuto kako Udruga Knezovi i serdari posedarski planira zajedno s Vrsi filmom snimiti film prema tekstu ove predstave.
Nadalje se među okupljenima razvila diskusija o projektu te kako veoma bogatu prošlost ovih prostora uključiti u suvremena kretanja.
Gdje su naši filmovi?
-Nisam znanstvenik povijesti, nego sam znanstvenik ekonomije i vidim da se ekonomija i povijest moraju naći u nekoj sinergiji, istaknuo je Radoslav Bobanović, podsjetivši okupljene na svoje aktivnosti oko oživljavanja Ravnokotarskih serdara i izrade odora, oružja i opreme koje je tada financirala Svjetska banka. Također je naglasio:
-Mi o svojoj povijesti jako malo toga imamo. Imali smo Krbavsku btku, Zemuničku bitku, sve ovo što se sad spomenulo... mi možemo napraviti film. Turci su napravili filmova, a ja se pitam, gdje su naši, jer postoji jedno utemeljenje da su nas svi ovdje napdali, a nisu nas pobijedili. I u tom kontekstu mislim da je ovo okupljanje jedna prekretnica za korak dalje, kazao je Bobanović.
Prof. dr. sc. Tea Perinčić Mayhew iz Pomorskog muzeja u Rijeci, podsjetila je na postojanje više doktorskih disertacija na ovu tematiku koji su obranjeni na Sveučilištu u Zadru i koji mogu biti odlična baza podataka za daljnje istraživanje, snimanje filmova i utvrđivanje istine o Stojanu Mitroviću i njegovom vremenu. Ona je i sama autorica disertacije Dalmatia between the Ottoman and Venetian Rule – Contado di Zara 1645-1718 koja je i izdana kao knjiga no nije još prevedena na hrvatski jezik.
Obrovac kroz vjekove
Nakon šest godina gotova je knjiga koja se zove ‘Obrovac kroz vjekove’, kazao je nazočnima Mićo Jurjević, naglasivši da sadrži jedanaest znanstvenih radova.
-Vrijeme serdara Jankovića Mitrovića su obradili prof. dr. Botica, Lovorka Ćoralić, Filip Novosel, kazao je Jurjević dodavši da su samo ta dva rada obuhvatila 70 stranica. Također je obavijestio skup kako će se sljedeće godine u rujnu održati manifestacija koja će sigurno doprinijeti da se ova tema i vrijeme još dodatno oslika, a to su Desničini susreti u Obrovcu nakon 25 godina.
-Mi ekonomisti želimo upotrijebiti, želimo napaviti novu vrijednost od svega toga. Naravno, najviše u ovom trenutku u turizmu. Taj spoj svega toga, taj odnos nam još nedostaje, istaknuo je Jurjević.
Niz informacija i uvida o liku i vremenu Stojana Mirovića iznio je potom Ivan Mitrović, autor knjiga ‘Povijst Hrvata Krmpota, Medviđe i Zelengrada I i II. Ne bježeći od polemičkih tonova Mitrović je jasno obrazložio svoje stavove do kojih je došao dugogodišnjim istraživanjima. Posebno je upozorio da nije nigdje naišao na povijesne dokumente koji bi govorili o životu tadašnje serdarske obitelji Mitrović na Budimu kod Posedarja, kako se navodi u predstavi. Također je iznio niz drugih zanimljivih detalja i povijesnih činjenica o serdaru Stojanu, njegovoj braći i obitelji.
Janko Mitrović, preci i potomci
-Pojavilo se tu pitanje jesmo li uključili lokalnu samoupravu. Nismo baš do kraja, ali počeli smo razgovore s Otvorenim učilištem u Obrovcu i došlo se do ideje da se za par godina pripremi jedan zbornik koji bi bio kao ‘Janko Mitrović, preci i potomci’, znači u te dvje riječi bi mogao obuhvatiti sve do dolaska Desnica u Grčki Islam i u taj zbornik bismo uključiii sve povjesničare. Taj dio je započet i mislimo da bi to bilo gotovo za par godina, kazao je dr. iuris. Marijan Mitrović iz Zavičajnog kluba Janko Mitrović, koji će 2025. obilježiti četvrt stoljeća od osnivanja.
-Nas zanima samo istina, a istina može biti smo jedna. Nema dvije istine. I to je naš cilj i svrha našega druženja zaključio je Marijan Mitrović.
