Sveučilište u Zadru i Općina Sveti Filip i Jakov organizirali su Znanstveni skup "Općina Sveti Filip i Jakov u sjeni povijesnog Rogova". Prvi dan skupa održao se u Sveučilištu u Zadru (Novi kampus), a drugi u društveno-kulturnom centru KINO u Sv. Filip i Jakovu.
- Ovakvi znanstveni skupovi svojevrsni su festivali znanosti, jer ovakav format pruža i znanstvenicima i onima koji to nisu mogućnost da predstave preliminarne rezultate ili dovršena znanstvena istraživanja, rekao je dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru.
Prostor Općine Sv. Filip i Jakov obuhvaća otočno područje, uzobalje i zaobalje.
Krnčina, Tukljača, Hrašćane, Liškovica, Rogovo
- Ovaj prostor je u prošlosti doprinosio komplementarnosti i sinergiji svih ostalih zajednica koji su taj prostor povremeno, a zatim i trajno nastanili. Vjerujem da će izlaganja rezultirati znanstvenom monografijom, jednom u nizu monografija kojima Sveučilište poput kamenčića u mozaiku postupno uobličava ne samo prostor zadarske regije, već i šire, naglasio je rektor Farčić.
Današnja Općina Sv. Filip i Jakov obuhvaća naselja čije su granice nastale uglavnom mletačkim katastrom s početka 18. stoljeća koja su prostorno veća nego sela što su se tu nalazila u srednjem vijeku. Na obalnom dijelu tu su bila sela Karnac rat/Krnčina, Tukljača/Turanj, Rogovo/Sveti Filip i Jakov a u zaobalnom dijelu Podvršje, Sikovo, Liškovica, Rogovo, sve do Jaruge/Kotarke. Sjeveroistočno se nalazilo selo Hrašćane/Raštane, Bubnjare i Tinj, dok se sjeveroistočno od Hrašćana nalazilo selo Veterinci/Veterinići.
- Mi smo mlada općina, poput drugih u Hrvatskoj stvorena 1993. godine i nemamo prepoznatljivu povijest poput okolnih gradova. Želja nam je definirati prostor ne samo infrastrukturom, već i ljudima i našoj ukorjenitosti u povijest, kako bismo žiteljima pokazali da možemo biti zajednica koja ima svoju glavu i rep, rekao je Zoran Pelicarić – Peco, načelnik Općine Sv. Filip i Jakov te se prisjetio i prve veće suradnje sa Sveučilištem.
Važan povijesni prostor
- Riječ je o jednom od najvažnijih pomorskih lokaliteta u Hrvatskoj, prapovjesnog nalazišta otoka Ričul nedaleko Turnja, oko istraživanja podmorskog lokaliteta Ričul, gdje je u potopljenom naselju pod morem između ostalog pronađena najvjerojatnije najstarija košnica na svijetu, stara oko 3.500 godina, ponosno će Pelicarić.
Kroz različita predavanja čak 45 sudionika kroz 46 referata obradila su različite teme vezane uz prostor općine, od povijesti, istraživanja arheoloških ostataka, jezičnih posebnosti, geoprostornog značaja, do jezika, mitologije i svega onoga što čini identitet ovog prostora.
- Zašto naslov "Općina Sveti Filip i Jakov u sjeni povijesnog Rogova"? Zato jer je Sv. Filip i Jakov ponikao iz važnog povijesnog prostora, koji je bio strateški važan zbog kontrole plovidbenog puta kroz Pašmanski kanal. Otkrili smo različite stvari koje ranije nisu bile poznate, mnogi će do nekih spoznaja prvi put doći u zborniku, rekao je bivši rektor Sveučilišta prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić, predsjednik Organizacijskog odbora.
Uprizorenje glagoljske madrikule
Nakon nastupa ženske klape Anima Maris pod vodstvom moderatora uslijedila su predavanja Nikole Vuletića, Danijele Deković, Filipa Đinđića, Šime Barbaroše, Mirka Đinđića, Mate Bobanovića, don Ivice Jurišića, Zlatka Begonje, Borisa Dželalije, Radomira Jurića, Martine Čelhar, Mate Ilkića, Josipa Farčića, Ante Uglešića, Borisa Dželalije, Ive Brkića, Jasenke Lulić Štorić, Dragana Nimca, Tomislava Klarina, Luke Kneza, Ivane Anzulović, Grozdane Franov-Živković, Šime Marcelića, Lidije Bajuk, Sofije Sorić, Denisa Radoša i dr.
Zatvaranje Znanstvenog skupa završeno je obilaskom ostataka Rogovskog dvora i uprizorenjem djela glagoljske madrikule Bratovštine sv. Mihovila iz Svetog Filipa i Jakova u crkvi sv. Roka na Rogovu.
