U Zemuniku Donjem otvoren je Poljoprivredno-edukacijski centar. Centar je u cijelosti je financiran sredstvima Zadarske županije, nalazi se na površini od 3 hektara, a vrijednost projekta iznosi 1.644.329,34 eura.
Cjeloživotno obrazovanje lokalnih poljoprivrednika
Osnovni cilj ovog centra je stručno usavršavanje i cjeloživotno obrazovanje lokalnih poljoprivrednih proizvođača u kojem će dobiti svu potrebnu pomoć u edukaciji i upoznavanju s novim tehnologijama kako bi stekli nove vještine i znanja, poboljšali svoje tehnike te povećali produktivnost i konkurentnost svojih proizvoda. Osim poljoprivrednicima, bit će na usluzi i učenicima srednje poljoprivredne škole i studentima Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru kao i Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Novost plastenički inkubator
Osim edukacije, ključna aktivnost Poljoprivredno-edukacijskog centra bit će plastenički inkubator s izgrađenom vodospremom i sustavom navodnjavanja za plastenike, a jedan od ciljeva inkubatora je pomoći mladim obiteljskim gospodarstvima prijelaz i na proizvodnju u zatvorenom prostoru. Centrom će upravljati Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije, a njezin ravnatelj Ivica Pintur istaknuo je kako je centar iznimno važan za lokalne poljoprivrednike.
- Cilj ovog centra je kanalizirati poljoprivrednike kako bi dobili sve relevantne informacije na jednom mjestu i kako bismo im pružili tehničko-administrativnu podršku u rješavanju njihovih problema i realizaciji njihovih ciljeva. U sljedećoj fazi ćemo izgraditi plastenik kako bi se vršila obuka plasteničke proizvodnje i to bi sve skupa trebalo utjecati na daljnji razvoj poljoprivrede u Zadarskoj županiji. AGGRA je već dulje vrijeme prisutna na terenu, imamo jedan ured u Poličniku i jedan u Benkovcu, a preuzeli smo i postrojenje za preradu voća i povrća u Biogradu. Cijelo vrijeme smo bili proaktivni, te smo odradili niz sastanaka s poljoprivrednicima i javnim institucijama, a sve kako bi ovaj centar bio u operativnoj funkciji od dana svog otvaranja, pa tako već sada imamo niz dogovorenih predavanja i konferencija, rekao je Pintur.
Pomoć pri povlačenju EU novca
Istaknuo je da je jedan od najvećih problema poljoprivrede administracija i birokracija, a ovaj centar će im pomoći u povlačenju sredstava iz europskih i nacionalnih natječaja, kao i u rješavanju imovinsko-pravnih pitanja.
- Nama je cilj obučavati poljoprivrednike da imaju što veću šansu u povlačenju sredstava Europske unije, te smo primijetili da u tom segmentu ima jako puno prostora za napredak, dodao je.
- Preseliti proizvodnju hrane za naše potrebe na prostore Ravnih kotara nije jednostavno, ali nadam se da će ovaj centar dati veliki obol tome. Brendiramo našu županiju kao enogastro destinaciju, a ovo je primjer na koji način možemo spojiti proizvodnju hrane i turizam, rekao je župan Božidar Longin.
Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Zadarske Županije, rekao je kako edukacija jedna od manjkavosti cijelog poljoprivrednog sektora, te kako mnogi poljoprivrednici nemaju formalna znanja iz poljoprivrede.
- Centar je namijenjen svim poljoprivrednicima, pa čak i onima koji se poljoprivredom bave kao hobijem. Program ćemo, naravno, prilagođavati potrebama i interesima korisnika, većina edukacija će biti besplatna, a nastojati ćemo se što više umrežiti sa Sveučilištem u Zadru i Agronomskim fakultetom u Zagrebu, rekao je Segarić.
Edukacija, digitalizacija, inovacija
Mladen Fruk, ravnatelj Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, rekao je kako poljoprivrednici, da bi postigli konkurentnost, moraju steći nova znanja, a ovakvi centri su jedno od prvih mjesta gdje to mogu postići.
- Ovdje mogu dobiti znanja vezana za digitalizaciju, inovativne tehnologije u poljoprivredi, nove sortimente koji se pojavljuju na tržištu kako bi doskočili klimatskim promjenama koje ih pogađaju posljednjih godina. Površine u Hrvatskoj koje su pogodne za proizvodnju su dva puta veće od onih koje sada obrađujemo, a kada gledate statistički oko 40 posto poljoprivrednika je starije od 65 godina, s time da je onih koji imaju formalno poljoprivredno obrazovanje samo 9 posto. U nekim drugim državama broj visokoobrazovanih poljoprivrednika je oko 30 posto, dok u Nizozemskoj, koja je vrhunac poljoprivredne proizvodnje, ta brojka doseže 50 posto, ali moramo naglasiti kako su oni dosad koristili četiri ili pet programskih razdoblja, dok je Hrvatska tek na početku drugog, rekao je Fruk.
Jedan od najpoznatijih ravnokotarskih poljoprivrednika i maslinara Rade Bobanović smatra kako je znanje jedan od segmenata koji sve u životu olakšava, pa tako i poljoprivrednu proizvodnju.
- Vjerujem da je ovaj centar otvoren upravo zbog toga da nam oni koji znaju više od nas ukažu na novine i izazove koji dolaze pred nas. Tako da ovo smatram jednim pozitivnim iskorakom za našu županiju. OPG-ovi su ljudima postale interesantne radne zajednice, a vlasnik OPG-a ne gleda radno vrijeme već gleda kad može raditi. No, njih je potrebno udruživati, tako da vjerujem da će ovaj centar dati prilog i samoj proizvodnji, ali i za organizaciju poljoprivrednika. Ja se slažem da je dio problema poljoprivrede u Hrvatskoj nedostatak znanja onih koji se njome bave, ali mislim da se za poljoprivredu mahom odluke donose u Zagrebu, od ljudi koji o njoj znaju manje od onih koji od nje žive. Nedostaje sinergija onih odozdo koji stvaraju proizvode i onih odozgo koji diktiraju pod kojim uvjetima i mjerama će se taj proizvod stvarati i kako će on izlaziti na tržište. To su nespojive posude, a to je problem, one se naprosto moraju spojiti. Tako da se nadam da će ovaj centar edukativno utjecati i na one koji donose mjere i na one koji ih trebaju provesti, zaključio je Bobanović.
