Ministarstvo poljoprivrede, u najvećoj mjeri uz pomoć sredstava Programa ruralnog razvoja, ulaže u javne sustave navodnjavanja te sufinancira opremu za navodnjavanje na poljoprivrednim gospodarstvima.
Kako u svrhu smanjenja negativnog učinka suša, tako i osiguranja stabilnosti te povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje, do sada su objavljena tri natječaja za investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja (operacija 4.3.1.), kojima je stavljeno na raspolaganje ukupno 852 milijuna kuna. Do sada je odobreno 666 milijuna kuna potpore za 17 projekata sustava navodnjavanja koji obuhvaćaju površinu od 7 tisuća hektara, pri čemu je predviđeno priključivanje 555 poljoprivrednika. Uzimajući u obzir važnost navodnjavanja u poljoprivrednoj proizvodnji, planirana je objava novog Natječaja za tip operacije 4.1.1. koji će se odnositi isključivo na ulaganja u sustave i opremu za navodnjavanje na poljoprivrednim gospodarstvima, a prednost će imati ulaganja u sektoru voćarstva (osim vinove loze i maslina) i povrćarstva (uključujući krumpir).
Prihvatljiva ulaganja
Razgovarali smo s Danielom Segarićem, pročelnikom Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Zadarske županije o tome jesu li voćari Zadarske županije zainteresirani za natječaje, pripremljeni za prijavu i potrebnu dokumentaciju te koliko je osiguranih sredstava predviđeno za njihove potrebe.
Također, govorio je koji su sektori najviše pogođeni sušom te, s obzirom da Zadarska županija ima četiri sustava navodnjavanja, objasnio njihov značaj.
Za sada, kaže Segarić, nemaju konkretnih podataka o zainteresiranosti pojedinih poljoprivrednika za najavljeni natječaj, ali vjeruje da će naši poljoprivrednici prepoznati priliku koju im pruža mjera 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava - ulaganja u navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu.
- S obzirom da je ova mjera već prilično dugo najavljivana mislim da su se oni poljoprivrednici, koji ozbiljno pristupaju svojem poslu, već pripremili. Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore po Natječaju iznosi 63.500.000,00 kuna od čega je 19.000.000,00 kuna za ulaganja u Primorsko-goranskoj županiji, Ličko-senjskoj županiji, Zadarskoj županiji, Šibensko-kninskoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj županiji, Istarskoj županiji, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, zatim 44.500.000,00 kuna za ulaganja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Virovitičko-podravskoj županiji, Požeško-slavonskoj županiji, Brodsko-posavskoj županiji, Osječko-baranjskoj županiji, Vukovarsko-srijemskoj županiji, Karlovačkoj županiji, Sisačko-moslavačkoj županiji, Gradu Zagrebu, Međimurskoj županiji, Varaždinskoj županiji, Koprivničko-križevačkoj županiji, Krapinsko-zagorskoj županiji i Zagrebačkoj županiji. Najniža visina javne potpore po projektu iznosi 5.000 eura, a najviša visina javne potpore po projektu iznosi do 100.000 eura. Intenzitet javne potpore iznosi 50%, a može se uvećati za dodatnih 20% u slučajevima da ulaganje provodi mladi poljoprivrednik ili da se ulaganje odvija u planinskom području, području sa značajnim prirodnim ograničenjima ili ostalim područjima s posebnim ograničenjima, govori Segarić i dodaje što je sve prihvatljivo kao ulaganje po ovom natječaju:
- To je lokalizirano navodnjavanje - kap po kap (podzemno i podpovršinsko) i mikrorasprskivači, navodnjavanje iz zraka kišenjem i/ili navodnjavanje (samohodnim) sektorskim rasprskivačima, samostalno ulaganje u sustave za crpljenje i dovod vode i samostalno ulaganje u automatizaciju sustava za navodnjavanje, tumači Segarić.
Četiri sustava navodnjavanja
Županija nije prihvatljiv korisnik na ovom natječaju, već su to fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika najmanje godinu dana u trenutku objave Nacrta natječaja (mladi poljoprivrednici to mogu biti i kraće) te proizvođačke organizacije priznate sukladno posebnim propisima kojima se uređuje rad proizvođačkih organizacija.
Koliko je ovo važna tema pokazuje činjenica da su kod nas, kao dominantne kulture, definitivno zbog suše najviše stradali mladi vinogradi i masline, iako su štete evidentirane na povrtlartskim kulturama i nekim voćnim vrstama.
Zadarska županija izgradila je do sada četiri sustava javnog navodnjavnja, Baštica I. faza, Baštica II. faza (Smilčić), Lišansko polje i Donja Baštica. Baštica I. faza izgrađena je 2010. godine sredstvima Hrvatskih voda i Zadarske županije, dok su preostala tri sustava izgrađena u zadnje četiri godine sredstvima Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. - 2020.
- Ukupna površina svih četiriju sustava je 850 hektara što je svakako značajno za razvoj ovog sektora na našem području, ali zasigurno nije dovoljno te su neophodna daljnja ulaganja u navodnjavanje kako kroz privatne inicijative, što je i cilj natječaja iz mjere 4.1.1., tako i kroz sustav javnog navodnjavanja kojim se omogućuje dovođenje vodu do polja. Na primjer, Sustav navodnjavanja Baštica II. faza (Smilčić) radi već dvije godine i upravo je ove godine pokazao što to znači za poljoprivrednike kada imaju osiguranu vodu na parceli s osiguranim dostatnim tlakom, u trenutku kada je većina bušotina za navodnjavanje bila presušila, a voda iz iskopanih bazena nije bila dostatna niti za podmirivanje minimalnih potreba za navodnjavanje, objašnjava Segarić.
Podzemne vode
Međutim, smatra da navedena sredstva natječaja nisu dovoljna.
- Ako želimo ozbiljno razvijati poljoprivredu, onda je jedan od prvih preduvjeta izgradnja sustava za navodnjavanje. Sve zemlje u okruženju koje imaju razvijen poljoprivredni sektor to su odavno napravile i naši poljoprivrednici ne mogu biti konkurentni ukoliko im se ne stvore jednaki uvjeti. Vlada RH je još 2005. odobrila ˝Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama˝(NAPNAV). U projektu je bilo zacrtano da će se do kraja 2020. godine navodnjavati čak 65.000 hektara ili oko šest posto obradivih poljoprivrednih površina. Taj plan nažalost nije ispunjen i u svjetlu klimatskih promjena i sve češćih sušnih razdoblja, doista moramo sa svih razina učiniti sve da se omogući navodnjavanje na što više površina, naglašava Segarić.
Pored navedenih projekata Zadarska županija uz pomoć Hrvatskih voda radi na glavnom projektu za Sustav javnog navodnjavanja Vransko polje I. faza koji obuhvaća površinu od 1650 hektara i podijeljen je u dva podsustava (podsustav Gorčine i podsustav Malo blato) te planiraju u narednih mjesec dana predati zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.
- Procijenjena vrijednost ovog sustav iznosi 250 mil kn. Paraleno s ovim projektima Županija s Hrvatskim vodama u zadnje tri godine intenzivno radi i obavlja vodoistražne radove kako bi za manje sustave omogućila dobivanje stabilnih izvora za navodnjavanje. Budući da su nam površinske vode većim dijelom iskorištene, mislim da ćemo u budućnosti dio vode za navodnjavanje morati tražiti u podzemnim vodama, a takva istraživanja su prilično skupa i neizvjesna pa bi bilo dobro da se osim Hrvatskih voda i županije u financiranje uključe i jedinice lokalne samouprave, zaključuje Segarić.
