Dogodio se veliki dan za hrvatsku, jadransku drvenu brodogradnju. Porinućem gajete Palmina, izložbom maketa brodova Tomislava Tičića, fascinantnom izložbom o povijesti obiteljske brodogradnje, plovidbom uvalom Zlatna luka uz latinsko idro u gajetama udruge Kanat, folklorašima KUD-a Zora iz Betine, klapskom pismom Kantadura i bogatim stolom Brodogradilište Filipi iz Sukošana proslavilo je izuzetni jubilej, 90-godišnjicu osnivanja i rada, nemjerljive obiteljske tradicije i brodogradilišta, jedinstvenog sukošanskog brenda.
Bacio kamen u more i odabrao Sukošan
- Prema obiteljskoj legendi, utemeljitelj škvera, dida Ante Filipi, tražio je mjesto gdje će zasnovati novi škver, a kad je 1932. godine gajetom doplovio do ove lokacije u uvali Zlatna Luka bacio je kamen u more kako bi provjerio dubinu i teren. Bio je zadovoljan viđenim te je tu kupio zemlju i ispred nje odlučio sagraditi brodogradilište, kazala je Čedna Zrilić rođ. Filipi, utemeljitelja Ante unuka, koja sa suprugom Josom Zrilićem ima kćer Marijanu i sinove Josu i Ljuba.
Sredinom 18. stoljeća Paško Filipi s obitelji doselio je iz Korčule u Betinu 1745. godine te sa sobom donio znanje i alat za izradu drvenih brodova, a 1932. godine njegovi potomci Ante Filipi zvani Tošulo sa sinovima Šimom, Krstom i Ljubom osnovali brodogradilište u Sukošanu.
- Vlastitim snagama, uz pomoć sukošanskih vrijednih težaka ručno su motikama i drvenim škipima izgradili prostor škvera. Na glavi, u škipu su prenosili veće komade kamenja s kojim su gradili rive i navoz brodogradilišta. Sama zgrada brodogradilišta izgrađena je uz pomoć maone (teglenice), kaže brodostrojar Ljubo Zrilić, direktor škvera, koji je s bratom Josom, kapetanom duge plovidbe, sestrom Marijanom i roditeljima, Josom i Čednom, bio na najponosniji tijekom cjelodnevne, spektakularne 90. obljetnice škvera.
Škver obiluje starim alatima, maketama, obiteljskim fotografijama i obiteljskim stablom, pa čak i dokumentom kojim se obitelji Filipi daje dozvola za izgradnju obiteljskog brodogradilišta.
Zaštita i promocija brodograditeljske baštine
- Naš je škver jedini sačuvani škver u Zadarskoj županiji koji i dalje funkcionira po starim principima i stoji u izvornom stanju, ponosno će Ljubo, istaknuvši kako je jedan od najznačajnijih brodova koje je izgradila obitelj gajeta Cicibela iz 1931. godine, koja je registrirana kao pokretno kulturno dobro Republike Hrvatske.
Do Drugog svjetskog rata na škveru je radilo i do 12 radnika, što kalafata što drugog osoblja.
- Ovdje su kalafatski zanat izučili Sukošanci: Šime Oljica Maćo, Pere Nadinić Ćale, Bogdan Raspović, Stanko Pavić, Toni Brkić i drugi, dok su kao stolari više godina radili Božo Veleslavić i Benito Bene Rogoznica, nabraja umirovljeni kalafat Bogdan Raspović Granzola.
Uz servis i dizalicu za sve vrste brodova do 20 metara, grade i obnavljaju tradicijske drvene brodove.
- Brodogradilište Filipi danas aktivno sudjeluje u zaštiti i promociji hrvatske pomorske i brodograditeljske baštine edukacijom mladih i djece o zanatu, plovidbi u tradicijskom brodu i pomorskim vještinama, reći će Ljubo.
Obred blagoslova gajete Palmine u vlasništvu Nikole Vuletića, sina dr. Milivoja Miše Vuletiće iz Sv. Filip i Jakova, predvodio je ovdašnji župnik don Marinko Duvnjak.
Palmina porinuta uz pjesmu i ples
- Kalafat na obnovi Vuletićeve gajete iz 1967., bio je Marin Šljuka iz pirovačkog obrta More. Porinućem Palmine u more ovo je za škver novi početak obnove i izgradnje novih drvenih gajeta i brodova, obznanio je Ljubo Zrilić.
Gajeta je u more porinuta uz pjesmu i ples "kanate" betinskog KUD-a Zora, osnovanog 1966. godine.
- "Kanata" je izuzetno važna za brodograditelje i žitelje Betine, jer se "kanatom" proslavljalo porinuće broda i završetak velikog posla za betinske kalafate, reći će Matija Kapović, predsjednica KUD-a Zora.
Na ovom veličanstvenom događuju između ostalih nazočili su Krešimir Laštro, pročelnik županijskog Upravnog odjela za pomorsko dobro, more i promet, Ante Martinac, načelnik Općine Sukošan, Dobrila Dević, direktorica TZO Sukošan, svećenik don Damir Juričin i drugi. Na proslavi je bilo i "pola Betine" od kuda je gajetom Marija iz 1922. godine doplovila Kate Šikić Čubrić, ravnateljica Muzeja betinske drvene brodogradnje.
- Gajeta Marija brodograditelja Filipi je u vlasništvu muzeja. Obnovljena je prije tri godine i ovo je najduža plovidba s novim motorom, s vidnim zadovoljstvom će Kate, koja je u Sukošan doplovila s kolegicom Mirelom Bilić, voditeljicom markentinga.
U osobno i u ime Zadarskog tjednika čestitamo obitelji na prvih 90 i želimo im barem još toliko uspješnog rada.
