Veći dolazak radne snage iz inozemstva odnosi se na zapošljavanje u ugostiteljstvu i građevinarstvu...
Radi se o niskokvalificiranim radnicima za koje je potrebno osigurati smještaj, hranu i minimalnu plaću što je za poslodavce značajan izdatak. Mogućnost zapošljavanja iz, primjerice, Slavonije ili BiH se smanjila, jer uglavnom odlaze u zapadne europske zemlje u kojima su plaće veće. Iz tog razloga ukazala se potreba za prihvaćanjem stranih radnika iz azijskih zemalja, iako dolaze bez kvalifikacija i ne poznaju jezik. Nešto više o svemu kazala nam je Vesna Parić predsjednica Obrtničke komore Zadarske županije...
-Kod nas je problem što bi se djeca prilikom upisa u srednje škole trebala što više upisivati u škole koje nude zanatsku obuku, odnosno koje će im u budućnosti ponuditi da budu vlasnici svojih obrta na osnovu usvojenog zvanja. Što se tiče nedostatka radne snage ono se uglavnom odnosi na ugostiteljstvo i građevinarstvo, a što se tiče samih zanata, problem počinje znatno ranije nego što ljudi misle i kad postanu svjesni problema. Dakle, samim upisom djece nakon osnovne škole. Imamo previše djece koja idu u gimnazije, ekonomske i slične škole, tada se događa da zbog zasićenja radnih mjesta poput pravnika ili ekonomista, obrazovani ljudi koji ne mogu naći mjesto u struci moraju raditi u trgovačkim centrima kao trgovci ili u ugostiteljskim objektima kao konobari, bez obzira na fakultet koji su završili.
Poslodavci prijavljuju radnike...
Kod nas su uglavnom radnici iz istočnih zemalja koji su manje plaćeni nego naši radnici, je li to razlog, između ostalog, zašto uvozimo radnu snagu?
-Naši radnici su jako cjenjeni u inozemstvu i očito je stvar financijskog dijela. Dakle radnici koji nam dolaze iz spomenutih zemalja imaju znatno niži standard nego što je kod nas i pristaju na uvjete koji im nude poslodavci. No problem je u tome što sama plaća nije problem jer naši obrtnici njima moraju naći i smještaj, a u zemlji koja doslovno živi od turizma teško je naći smještaj, naročito u sezoni jer je to neisplativo. Priča da su radnici odlični, a poslodavci lopovi jednostavno ne stoji, jer ljudi uistinu prijavljuju radnike i ne dozvoljavaju da se radi na crno jer su kazne enormne.
Inflacija divlja, sve je poskupilo, koliko je opravdano kažnjavanje obrtnika od strane države obzirom da i oni snose velike troškove?
-Da, troškovi su otišli u nebo, a obrtnici sigurno svojim djelatnicima žele dati veće plaće. Što se tiče kažnjavanja tu su neke stvari nedorečene: kazali su da se za neke stvari mogu podignuti cijene ali ih ne smijete zaokruživati. Na udaru su posebno bili kozmetičari i frizeri i kada bi ih inspektori pitali zašto ste podignuli cijene, ne treba biti previše pametan da se zaključi da je to zbog toga što je poskupio kompletan repromaterijal, voda, struja i ostala davanja. Osim toga potrebno je i zadržati radnu snagu na način da se s postojećom inflacijom mora povećati i plaća radnicima, jer će se inače obrti ugasiti, što je žalosno i bespotrebno. Ovdje se ne radi samo o pojedincu nego o čitavim obiteljima i tada nastaje problem.
Papirologija i birokracija
Kako bi po vašem mišljenju trebalo riješiti problem radne snage ?
-Potrebno je ubrzati rješavanje dozvola za radnu snagu koja dolazi iz inozemstva kako ljudi ne bi gubili vrijeme na papirologiji i birokraciji. Ne može se jednom ugostitelju koji zapošljava dvadeset radnika dopustiti da čeka danima da ih se prijavi na MUP-u. To se mora ubrzati.
No na taj način mijenja se i struktura demografske slike grada i države općenito?
-Tako je. Na sajmu kojeg smo nedavno posjetili u Münchenu najmanje se čuje njemački jezik, tamo je multietična sredina i u dogledno vrijeme to čeka i nas. Možda ne u takvom okviru kao vani, jer smo mali grad i država, ali sigurno nas čeka demografska promjena.
Važnost posjete sajmovima
Posjetili ste međunarodni obrtnički sajam u Münchenu na kojemu ste mogli vidjeti sve što je potrebno za obrtnike. Kakvi su Vam dojmovi?
-Na njemu je HOK imao svoje predstavljanje i inovacije su frapantne i skupe za naš standard. No ipak, ukoliko želite biti uspješan obrtnik morate se uvijek suočavati s novim izazovima. Upravo sajmovi pružaju najbolji pregled praktičnih inovacija na kojima svjetski priznati lideri, dokazane srednje i velike tvrtke predstavljaju svoje proizvode. Neke proizvode jednostavno morate vidjeti i dodirnuti, ne možete ih odabrati samo na temelju slika i tehničkih podataka. Na njima su predstavljena mnoga mala i srednja poduzeća, kao i inovacije čije proizvode možete izravno usporediti. Upoznajete se s drugim obrtnicima, izmjenjujete iskustva i uvijek naučite nešto novo. Tako da preporučam svakome da posjeti sajmove koji su povezani s obrtništvom, dakako ukoliko su u tom poslu. Mi u Hrvatskoj malo kaskamo za svim tim, ali i to će se promijeniti jer je to jednostavno nužno.
Obrtnici trebaju dolaziti u Komoru
Koliko su sami obrtnici uključeni u rad obrtničke komore ili čekaju da se stvari jednostavno riješe same od sebe?
-Na žalost, većina nije upoznata s pogodnostima koje imaju. Većina ih doživljava komorski doprinos kao jednu obvezu koju mora platiti jer im je nametnuta preko porezne uprave. Moj savjet je da dođu u matična udruženja u koja pripadaju ili u komoru, jer će dobiti savjete i upute za koje možda i ne znaju. Komorski doprinosi imaju svoju svrhu, a najviše su se pokazali za vrijeme korone kada su obrti bili zatvoreni i kada su uz sufinanciranje države mogli prebroditi krizno razdoblje. Ja kao novoizabrana predsjednica Obrtničke komore pozivam sve obrtnike da svoja prava traže kroz institucije i komoru, ili kroz cehove, jer nedolaskom u komoru nitko im neće riješiti probleme...
