Hrvatska je u godini u kojoj smo konačno shvatili da su “stabilnost” i održivost, a ne neograničeni rast, okosnica budućnosti turizma. Godine je započela s 587.766 dolazaka u razdoblju siječanj-veljača, uz rast od 4,24%, a zabilježeno je 1,58 milijuna noćenja, uz rast od 2,80%. Zadarska je županija u istom razdoblju imala 25.274 registriranih posjetitelja i 85.271 turističkih noćenja uz rast od 4,38%.
“Turizam u povojima” i ekstremna sezonalnost
Govorimo o turizmu “u povojima”, jer siječanj i veljača najlošiji su nam mjeseci u godini, u njima možemo rasti koliko god zamislili i ostati održivi, te je stoga borba za uvećanje dolazaka u tom razdoblju poanta hrvatskih stremljenja za izlazak iz ekstremne sezonalnosti. Ne smijemo zaboraviti da se sezonalnost mjeri usporedbom najjačeg i najslabijeg turističkog mjeseca u godini. U Hrvatskoj su to kolovoz i siječanj. Dok u kolovozu imamo oko pet milijuna turista i 31 milijun noćenja, u siječnju je u Hrvatskoj oko četvrt milijuna gostiju i oko 750.000 noćenja. Znači odnos noćenja siječnja i kolovoza je 1:45?! U Zadarskoj županiji je oko 40.000 noćenja u siječnju, a u kolovozu oko pet milijuna, što daje odnos 1:125?! Hrvatska ima najveću sezonalnost turizma u Europi, a u Zadarskoj županiji taj odnos je još četiri puta izraženiji. Dakle, svaki rast u ovim mjesecima, pa sve do lipnja, zadaća je i Zadarske županije i Hrvatske.
Hoteli “izvlače” početak godine
U ovom se razdoblju radi ponajviše o profesionalnom turizmu i turizmu “osnovnih smještajnih objekata”, a to su profesionalne turističke kompanije i hoteli, jer su oni u ova dva mjeseca odradili oko 60% cijelog posla ili skoro 900 tisuća, od milijun i pol noćenja. Sezonalnost je u Zadarskoj županiji izraženija, jer takvih objekata i kompanija manjka naspram neograničenih kapaciteta apartmana i soba za najam koje u ovom razdoblju, iako ih je 600 posto više od hotela, odrade manje od 25% posla. No, hoteli su na brojkama od lani, dok su apartmani, stanovi i sobe za najam skočili značajnih 8%. U ovom periodu domaći turizam hvata 40% ili gotovo 4 puta više nego u prosjeku godine, a domaće slijede Slovenci, BiH, Austrija, pa tek onda najvažnija nam Njemačka. Regionalno i tada “kolo vodi” Istra (22%), pa Zagreb (18%), Kvarner (17%), Splitsko dalmatinska (10%) i Dubrovačko neretvanska županija (5-6%), dok Zadarska, u godini četvrta najjača u državi, padne na 6. mjesto s oko 5,5% turizma, dok je u godini na više od 14%, što samo potvrđuje našu ekstremnu sezonalnost. No, taj rast ipak dvostruko veći od prosjeka u zemlji blago raduje, a s najavom otvaranja novih hotelskih objekata budi i dodatne nade. U tom razdoblju Zadar čini 55.000 noćenja, što je dvije trećine turističkog posla odrađenog u cijeloj županiji, pa osim njega, drugih “heroja” u ovom razdoblju nemamo. Takav Zadar je sedmo najjače zimsko odredište u Hrvatskoj iza Zagreba, Rovinja, Splita, Opatije, Dubrovnika i Poreča, od kojih većina u dvije glavne ulice ima više hotela nego Zadarska županija.
Razlozi ekstremne sezonalnosti
Službeno, u Hrvatskoj ima 1.179.090 stalnih komercijalnih turističkih kreveta u preko 111 tisuća objekata. Od toga je čak 732 tisuća u apartmanima i sobama za najam, koji čine preko dvije trećine smještajnih kapaciteta u državi, gotovo 70%. Hoteli i slični objekti imaju svega 173 tisuće postelja, nešto manje od 14%, dok su kapaciteti u kampovima 273 tisuće postelja, odnosno oko 23%.
O sezonalnosti hrvatskog turizma govori popunjenost kapaciteta kroz mjesece. U najgorem mjesecu, siječnju, hoteli su popunjeni 17.3%, objekti za kraći odmor 10%, dok su kampovi ispod 2%, a što je kod kampova i očekivano. U kolovozu su hoteli na 98% popunjenosti, kampovi na preko 82%, a apartmani i sobe za najam 71,4%. Od svibnja do konca rujna, hoteli su popunjeni više od 50%, odnosno preko dvije trećine u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu. Apartmani i sobe za najam, preko dvije trećine, jedva se pune u srpnju i kolovozu, dok se čak i u lipnju i rujnu jedva popune preko 30%. Kampovi su u srpnju na oko tri četvrtine, a u kolovozu preko četiri petine popunjeni, bitno bolje od apartmana pune i lipanj i rujan, a svibanj podjednako, dok su izvan toga zanemarivi. Dakle, hiperprodukcija apartmana je “brat blizanac” hrvatske turističke sezonalnosti, a ona je zbog toga u Zadarskoj županiji značajno izraženija. Ipak, sudeći prema brojkama, hrvatski turistički rezultat je u prva dva mjeseca ove godine ohrabrujući.
