U Hrvatskoj je broj dolazaka turista u razdoblju siječanj-ožujak iznosio 1,1 mil. (indeks 116), uz 3 mil. sveukupnih noćenja (indeks 115). U Zadarskoj je županiji u isto vrijeme zabilježen rast od čak 26%, pri čemu je domaćih noćenja bilo 9,6% više a stranih čak 36% više. Time je Zadarska županija uzela 6% svih noćenja u zemlji u ovom razdoblju. Malo ako uzimamo preko 15% udjela u ljetnim mjesecima, ali više nego inače što ipak potvrđuje da se ekstremna sezonalnost blago ali stalno smanjuje.
Rast koji je očekivan
Treba odmah reći da iznenađenja nema, niti kada je u pitanju hrvatski turizam u cjelini, a niti zadarski, i da su ove stope rasta očekivane. Naime, lani je Uskrs padao u travnju, pa je ožujak bio tanak, a ove godine s Uskrsom koncem ožujka u ožujku je zabilježen rast noćenja od 30%, u Zadarskoj županiji 40%, a samih stranih gostiju 53%. Zato će brojke u travnju “šepati”. Također valja reći da će svibanj biti pun skokova ali će problematičan biti lipanj. Jer s ranim Uskrsom Tijelovo i Duhovi su u svibnju, a u nekim njemačkim zemljama i Austriji su praznici. Generalno, hrvatskom turizmu odgovara kasniji Uskrs jer on na godišnjoj razini osigura veći predsezonski promet. S ranim Uskrsom kao ovogodišnjim konkuiraraju nam još i zimovališta i skijališta, a s Duhovma u lipnju uvijek stiže više gostiju nego u svibnju.
Poanta je dakle u ožujku s rastom od 30% u komercijalnom smještaju, te 23 u nekomercijalnom. Lavovskih 30% uz rast od gotovo 70% odradila je u ožujku Istra, a s 40% rasta slijedio Kvarner u opsegu do 18 posto turizma u ožujku, dok je Splitsko- dalamtinska županija rasla “svega” 11%, a Zagreb 3%, a ni Dubrovnik s 2,5% nije puno bolje prošao, dok je zadarskih gotovo 40% rasta razlog da je ovdje ostvareno 6,8% svih noćenja.
I u zbiru tromjesječja Istra i Kvarener su vodili a pridruži se i Zagreb, a ispred zadarske županije su tad i Splitsko-dalmatinska kao i Dubrovačko-neretvanska županija, a riječ je periodu kada turizmom vladaju hoteli, a znamo koliko ih je u ovoj županiji.
Vrijedno je što u tom periodu svoj udjel ima i kontinentalna Hrvatska (gledana zborno ali bez Zagreba) pa je s prvim kvartalom gotovo na 14% svih noćenja.
Kvartal po zemljama i vrstama smještaja
Kada su zemlje u pitanju ovo je period kada domaći gosti ipak čine 32% prometa, a slijede ih najvjerniji te bliski odnosno Slovenija i Njemačka (po 9%), Austrija, BiH, Italija,... Kad su u pitanju stope rasta imamo nevjerojatnih preko 150% rasta s Kosova, ali tu valja računati, slično Ukrajini posljednjih godina, masu onih koji stižu zbog posla, a ne turizma. Van toga najviše odnosno 140% rasla je Slovačka, pa je povratak kineskih gostiju, a oko 50 ili više posto su nam Nijemci, Austrijanci, Mađari, Česi,..
Ovo je vrijeme “organiziranog smještaja” odnosno od 2,8 milijuna noćenja u kvartalu 1,7 milijuna ostvareno je u hotelima (rast 18%) u kojima je realizirano 61% svih komercijalnih noćenja, dok su posteljama ekstremno dominantni apartmani, što ih statistika samo zove obiteljski smještaj, bili na 23% (rast 7%), a oko 300 tisuća noćenja ostvario je tzv ostali smješiaj gdje su hosteli, apartmanska naselja i apartmani i sobe kada se vode kao trgovačka društva, a makar sa 150 tisuća noćenja valja zabilježiti kampove sa 73% rasta. Nama značajna nautika tek se zahuktava sa 20.000 noćenja u čarteru i uz 10% rasta.
Ohrabrujuća Zadarska županija
Kazali smo kako je u Zadarskoj županiji u tri mjeseca bilo 55.673 gostiju i 182.519 noćenja uz 26% rasta od čega 36% rasta stranaca pri čemu je uz Istru ovdje rast bio najveći. Sam ožujak sa 30.727 gostiju i 100.361 noćenja odradio je oko 60% svega sa 40% rasta i to mahom sa zadnjim tjednom.
Sve su dosadašnje brojke makar i očekivane svakako ohrabrujuće za nadolazeću sezonu.
