Državni zavod za statistiku izračunao je Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku, kao i NUTS 2 regije, na koje smo podijeljeni, pa se izračunava za Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku, kao za županije, kao te kretanje BDP-a od 2014. do 2022. godine. Objavljen i su i podaci za novostvorene vrijednosti i iz kojih ekonomskih djelatnosti dolaze, kako u zemlji tako i regijama i županijama.
Koliko smo narasli?
Hrvatska je u tom razdoblju s 44,3 milijarde eura uvećala BDP na 67,6 milijardi eura, što je rast od 52%. Jadranska Hrvatska, u koju spada i Zadarska županija, u istom je razdoblju s 14,3 dosegla 21,9 milijardi eura i zabilježila približno isti rast od konkretno 53%.
Time je BDP po stanovniku Hrvatske porastao s početnih 10.552 eura na 17.539 eura, dok je u Jadranskoj Hrvatskoj povećan s 10.276 na 16.882 eura. Dok je u prosjeku Hrvatske BDP po stanovniku rastao 66%, u Jadranskoj Hrvatskoj je rastao 62%. Treba kazati da smo u navedenom razdoblju, osim stvarnom rastu BDP-a, porast “bogatstva” po stanovniku ostvarili smanjenjem stanovnika zbog iseljavanja, pa se BDP dijelio na manje nas.
Time je Hrvatska, u odnosu na prosjek 27 članica Europske unije, s 59,9% BDP-a po stanovniku došla u tih 9 godina na 73,1% prosjeka EU. Ovdje govorimo o BDP-u po stanovniku prema standardu kupovne moći, što je pokazatelj kojim se mjeri gospodarska razvijenost regija EU-a, odnosno postotak u odnosu na prosjek EU-a koji se za 27 zemalja iskazivao kao 100. Pri tome je standard kupovne moći umjetna valutna jedinica koja eliminira razlike između razina cijena između zemalja. Jadranska Hrvatska ostala je na 70,4% prosjeka EU-a.
Razlike unutar Hrvatske i nedostižni Zagreb
Unutar Hrvatske, gledano prema NUTS 2 regijama, Zagreb je kao nedohvatljivo najrazvijeniji prešao prosjek EU-a za 21%, dok su ostali dijelovi zemlje zaostajali. Položaj Zagreba potvrđuje stalnu pretjeranu gospodarsku centraliziranost zemlje. Unutar naše zemlje Panonska Hrvatska kao najnerazvijenija je na 50% EU-a, a za prosjekom same Hrvatske zaostaje 31,1%. Jadranska Hrvatska za prosjekom zemlje zaostaje 3,7% i nakon nedohvatljivog Zagreba je druga najrazvijenija regija, dok sam Zagreb u odnosu na prosjek Hrvatske odskače za čak 65,8%, pa je za dvije trećine bogatiji od hrvatskog prosjeka. Sjeverna Hrvatska je na 59,7% prosjeka EU-a, a u odnosu na prosječan BDP po stanovniku u zemlji zaostaje 18,7%.
Zadarska županija zaostaje
U kunama koje smo tada imali kao valutu, Zadarska županija imala je BDP po stanovniku od 110.379 kuna i zaostajala je za prosjekom Hrvatske za 17%. Primjerice, Grad Zagreb je tada bio na 219.026 kuna. Iza Zagreba bila je Primorsko goranska županija sa 167.346 kuna, pa Istra sa 167.082 kuna te Dubrovačko neretvanska županija sa 134.987 kuna, pa su samo Zagreb i te tri županije imale prosjek veći od Hrvatske. No, Zadarsku su županiju osim njih pretjecale i Varaždinska i Međimurska županija s oko 116.000 kuna BDP-a per capita, kao simbolično i Ličko senjska sa 114.000 i Zagrebačka županija sa oko 111.000 kuna. Zadarska je županija sa 17% zaostatka za prosjekom Hrvatske bila 9. prema razvijenosti od 20 županija i Grada Zagreba. U odnosu na prosjek EU-a, Zadarska je županija na približno 66%, dakle dvije trećine tog prosjeka.
BDP u Hrvatskoj
Bruto dodana vrijednost je makroekonomska veličina kojom se mjeri ukupna vrijednost koju stvaraju sektor, država ili regija ili vrijednost skupa roba i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom određenog vremenskog razdoblja, uz popust neizravnih poreza i srednje potrošnje. Dakle, bruto dodana vrijednost (BDV) konačna je vrijednost proizvodnje (outputa) umanjena za vrijednost onoga što smo koristili za proizvodnju (inputi). Bruto dodana vrijednost izračunata je prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, dakle, okvirno nam pokazuje od čega živimo.
U Hrvatskoj od 424 milijarde kuna najveći dio odnosno nešto više od 100 milijardi ili nešto manje od četvrtine nove vrijednosti dolazi iz trgovine, prijevoza i ugostiteljsko turističke djelatnosti, iz industrije oko 62,5 milijardi ili oko 15% novostvorene vrijednosti, poljoprivrede 17 milijardi ili 4,3% novostvorene vrijednosti, na 64 milijarde su zbirno uprava i obrana, obrazovanje i zdravstvo i socijala.
Dok cvatu administracija i biznis nekretninama, BDP nam pada
Zadarska županija sa 14,7 milijardi kuna donosi Hrvatskoj negdje oko 3,4% novostvorene vrijednosti. Ovdje u strukturi apsolutno dominira zbirno iskazani trgovina, promet i veze i ugostiteljstvo i turizam (odnosno prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti odjeljci G,H i I) s 3,4 milijarde što je preko 25% te vrijednosti. Industrija je na milijardu kuna ili 7% ukupne nove vrijednosti, a poljoprivreda i ribarstvo na oko 4,5%. Ekstremno nabujalo građevinarstvo je na gotovo 1,4 milijarde, odnosno 30% je jače od industrije i na gotovo 10% sve novostvorene vrijednosti. Brat blizanac građevinarstva ovdje je poslovanje nekretninama s čak 2,6 milijardi kuna novostvorene djelatnosti, pa se sve druge djelatnosti mogu sakriti pred ovom koja je dakle odgovorna za gotovo 18% novostvorene vrijednosti. Time se iskazuje i prava vrijednost, ali i svrha građevinske djelatnosti na ovom prostoru. Udio nekretninske djelatnosti u ukupnoj novostvorenoj vrijednosti na teritoriju Zadarske županije najveći je u zemlji i teško usporediv s udjelom u drugim regijama. Zadarska županija, u odnosu na prosjek zemlje, ima i snažnije izražen udio znanstvenih i stručnih djelatnosti i administrativnih djelatnosti, poglavito zbog sjedišta sveučilišta i niza administrativnih usluga, pa otud dolazi 1,2 milijarde novostvorene vrijednosti, što je više nego iz industrije. Konačno čak 2,6 milijardi te vrijednosti je iz javne uprave, obrazovanja, zdravstva i socijale čije djelatnosti zapošljavaju ogroman broj stanovnika županije.
