Nakon nekoliko desetljeća pada, Hrvatska je od 2022. godine počela povećavati broj stanovnika. U 2023. Hrvatska je imala 4.045 stanovnika više na razini cijele zemlje, odnosno svega 0,1%, ali je barem prekinut negativni niz. To bi, da budemo slikoviti, odgovaralo broju stanovnika ovdašnje Općine Pakoštane.
Negativni niz nije prekinut prirodnim prirastom stanovništva, jer je mortalitet i dalje veći od nataliteta, već većim brojem useljenih od iseljenih. Iako se stanovništvo i dalje iseljava, sada ne tako značajnim brojevima kao posljednje desetljeće i više, useljenika je više, prvenstveno zahvaljujući izrazitom trendu uvoza stranih radnika.
Tko je rastao, a tko i dalje pada
Zadarska županija je, u postotku uvećanja stanovništva u zemlji, imala drugi najveći prirast s 1,26%, iza Istarske županije gdje je postotak uvećanja bio 1,82%, slijedi Zagrebačka županija (0,98%), Splitsko dalmatinska (0,63%) i Grad Zagreb (0,47%). Stanovništvo su povećale i Ličko-senjska županija (0,36%), Dubrovačko-neretvanska županija (0,28%) i Primorsko-goranska županija (0,12%). Ostale su županije nastavile gubiti stanovništvo, najviše Požeško-slavonska (1,79%), Vukovarsko-srijemska (1,36%) te Virovitičko-podravska županija (1,25%).
Vidljivo je da osim Grada Zagreba i Zagrebačke županije, rast imamo u svim primorskim i obalnim županijama, s iznimkom Šibensko kninske.
Iz ovih podataka nije teško zaključiti da je turizam jedan od temeljnih razloga ovih demografskih kretanja, posebice kad je riječ o uvozu stranih radnika, koji je u posljednje vrijeme naglo ekspandirao. Nažalost, više se radnici ne uvoze isključivo za turističke djelatnosti, ovaj je trend zahvatio i trgovinu i javne komunalne službe.
Uvoz stranih radnika za turizam i građevinarstvo
Zadarska županija, kao druga u zemlji po povećanju broja stanovnika, s njih 2.016, ostvarila je porast približan, primjerice, broju stanovnika Općine Privlaka. Nažalost, ni Zadarska županija, kao ni ostale, nema prirodni prirast. No, naša županija odranije ima pozitivan saldo unutarnjih migracija, ovdje se stalno useljava više ljudi iz drugih dijelova Hrvatske, nego u njih odlazi. Sada se tome pridružio prilično masovan uvoz radne snage iz trećih zemalja. Osim za potrebe turizma, mnoštvo je uvezenih radnika i u građevinarstvu.
Tako smo sada u Zadarskoj županiji malo uvećali svoj udio u broju stanovnika Hrvatske s približnih 4,0 % na oko 4,2%.
Iako nam sitno raste broj stanovnika, to nije prirodni prirast, već umjetni prirast doseljenog stanovništva iz potrebe za radnom snagom. U tom pogledu, ovo nisu brojke kojima bismo se nedvosmisleno hvalili. Naime, na dulje staze, s doseljavanjem stranih radnika, pa i stalnim boravkom dijela europskih umirovljenika, kojima je Hrvatska jeftinija, a klima ugodnija i mnogi već posjeduju ovdje stanove i kuće za odmor, doći će do bitne promjene nacionalne strukture stanovništva, uz opadanje udjela domicilnog stanovništva.
Negativan prirodni prirast - hrvatska demografska neizlječiva boljka?
Ovi statistički podaci nisu ni izdaleka izliječili Hrvatsku od niza demografskih boljki. Hrvatska stari, a kontinuirano starenje stanovništva se nastavlja. Prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske iznosila je 44,4 godine (muškarci 42,6 godina, žene 46,1 godina), što ga svrstava među najstarije u Europi.
Starijih od 65 godine sve je više, u odnosu na ukupno stanovništvo, najviše ih je u Šibensko-kninskoj županiji (27,9%), a najmanje u Gradu Zagrebu (20,7%). Zadarska županija je s 24,2% takvih u (jadnoj) sredini.
Udio mladog stanovništva (0 – 19 godina) u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske iznosio je 19,1%. U Zadarskoj županiji takvih je 31.732 što iznosi 19,5%, što je nešto bolje od jadnog nacionalnog prosjeka.
Statistika iskazuje broj stanovnika po dobi za dobe skupine od po pet godina, a u Zadarskoj županiji najveća skupina sa 11.751 osoba je skupina od 65 do 69 godina! Kad smo kod najmanjih dobnih skupina, onih od 0 do 4 godine imamo svega 7.556, a manje od njih je samo dobih grupa iznad 75 godina.
Gledano na dobnu piramidu, vidimo da oko 11.000 stanovnika ili barem više od 10.000, ima iznad 40 godina. To konkretno znači da, sa svakom sljedećom godinom, treba očekivati veći uvoz radne snage, pa će zbog toga Zadarska županija nastaviti uvećavati stanovništvo.
Ekonomski analitičari će reći da potreba za uvozom radne snage, ma kakve i odakle, govori o zdravlju ekonomije neke sredine. No zamjena iseljenog domicilnog stanovništva uvoznim, mijenja nacionalne, sociološke, kulturološke i sve druge standarde i identitet. Je li taj i takav rast radosna ili tužna vijest, odlučite sami.
