Nedavno je Tankerska plovidba, nakon provedenog postupka javne ponude dosegla udio od 64,11 % temeljnog kapitala dubrovačke Atlantske plovidbe i time postala većinski dioničar, stoga smo razgovarali s Marijem Pavićem, predsjednikom Uprave Tankerske plovidbe, o motivaciji, kao i o utjecaju promjene vlasničke strukture Atlantske na obje kompanije - Atlantsku i Tankersku plovidbu te na pomorsku privredu u cjelini. Provjerili smo i kad se očekuje sazivanje Glavne skupštine Atlantske plovidbe te koje se promjene mogu očekivati. Osim toga, dotaknuli smo se i potencijalnog interesa za koncesiju Marine Zadar te pitanja o problemima s radnom snagom.
Neracionalne odluke o isplatama i visini dividende
Što Vas je potaknulo na stjecanje dionica Atlantske plovidbe?
- Isto kao i svi drugi potencijalni investitori vidjeli smo da društvo ide u prikupljanje kapitala. Nakon toga smo dugo vagali uložiti ili ne i na koncu smo odlučili sudjelovati u procesu dokapitalizacije u kojem smo prikupili većinu novoizdanih dionica, dosegli skoro 33 % temeljnog kapitala kroz taj proces. Prije toga smo kupili određeni postotak dionica od malih dioničara i nakon što je dokapitalizacija završena ušli smo u obvezu javne ponude koja je završila postotkom od 64,11 %. Što je potaknulo Upravni odbor i izvršne direktore Atlantske plovidbe da krenu u proces dokapitalizacije, možemo samo naslutiti, ali je činjenica da su unatrag nekoliko godina na skupštinama Atlantske plovidbe predlagane i donošene, prema našem mišljenju, neracionalne odluke o isplatama i visini dividende, što je moguće jedan od motiva njihove odluke o dokapitalizaciji. Primjerice, Tankerska je na konsolidiranoj razini imala dobit od gotovo milijardu i 100 milijuna kuna u 2022. godini, a Atlantska 38 milijuna kuna za isto razdoblje, no Atlantska je, kako bi zadovoljila apetite malih dioničara, u 2023. isplatila veću dividendu od Tankerske plovidbe. Nakon toga se Atlantska plovidba zadužila od tada najvećeg dioničara za milijun i 200 tisuća eura da bi mogla financirati redovne obveze. Godinu dana prije Atlantska je na Glavnoj skupštini imala protuprijedlog malih dioničara da se isplati dividenda u iznosu od 60 kuna po dionici, što bi ukupno iznosilo preko 83 milijuna kuna. Odluka tijesnim brojem glasova nije prošla, a da jest, to bi dovelo u pitanje opstojnost kompanije u obliku u kojem danas postoji. Tankerskoj plovidbi isplata dividende apsolutno nije prioritet i izvjesno je da odluke o isplati dividende nećemo predlagati ni podržavati, što smo naveli i u javnoj ponudi.
Slično kao i kod prodaje Turisthotela, Tankerska se našla na pravom mjestu u pravo vrijeme. Zanimljiva je paralela u vlasničkoj strukturi tih dviju kompanija prije preuzimanja, top deset dioničara i Turisthotela i Atlantske plovidbe imali su otprilike 39 % dionica, prvi dioničar u obje kompanije imao je oko 12 %, a strukturu vodećih dioničara uglavnom su činili bivši direktori tvrtki ili njihovi nasljednici. Kompanije s tako rascjepkanom vlasničkom strukturom s tendencijom daljnjeg cjepkanja prilično su često meta preuzimanja.
Bolje mogućnosti financiranja
Kako će se vlasnička struktura odraziti na obje kompanije - Atlantsku i Tankersku plovidbu, kao i pomorsku privredu u cjelini?
- Prvenstveno, dok se ne održi Glavna skupština, mi ćemo biti dioničar kao i svaki drugi, odnosno čekat ćemo na ostvarivanje svojih prava do prve skupštine, bila ona redovna ili izvanredna. Namjera Tankerske je da na prvoj skupštini predloži promjene u upravljačkoj strukturi društva koja će reflektirati vlasničku strukturu, odnosno da ljudi iz Tankerske plovidbe uđu u Upravni odbor Atlantske, a tada ćemo moći djelovati iznutra tako da od dvaju društava napravimo najbolje, to jest da počnemo ostvarivati sinergiju u pravom smislu. Zasigurno ćemo pronaći neke stvari koje Atlantska radi bolje od Tankerske, a isto tako i obrnuto. Bit ćemo vrlo otvoreni i iskoristiti najbolje od ovih dviju kompanija. Grupa će dobiti na ekonomiji obujma što će zasigurno donijeti pozitivne učinke. Tankerska i sama dokapitalizacija daju snagu po pitanju bolje mogućnosti financiranja. Atlantska je zadnjih godina kroz dry bulk segment više patila i zaduživala se po znatno većim kamatnim stopama nego što je to mogla Tankerska. Uglavnom, očekujemo napredak na svim poljima poslovanja.
Spominjete Glavnu skupštinu Atlantske plovidbe, kada bi trebala biti sazvana?
- Redovna Glavna skupština se po zakonu mora održati u prvih osam mjeseci, po hodogramu aktivnosti Atlantske plovidbe planirana je koncem lipnja. Još nismo odlučili hoćemo li ubrzati i tražiti da naši ljudi uđu u Upravni odbor ranije, sazivanjem izvanredne skupštine. Strpljivi smo i nekoliko mjeseci nam ne čini razliku, to nam nije presudno, stoga ne isključujemo mogućnost da se to dogodi na redovnoj skupštini. U svakom slučaju, zatražit ćemo određene izmjene Statuta i da ljudi iz Tankerske uđu u Upravni odbor Atlantske.
Koncem veljače Upravni odbor Atlantske plovidbe dao je suglasnost za zaključenje ugovora o gradnji dvaju brodova za prijevoz rasutih tereta tipa Ultramax nosivosti 63,500 DWT s brodogradilištem Jiangsu Hantong Ship Heavy Industry Co., Ltd.
- Atlantska plovidba je u javnom pozivu za dokapitalizaciju jasno komunicirala da je plan društva pomlađivanje i povećavanje ekonomske učinkovitosti flote. Ispoštovali su u kratkom roku to što su obećavali. Društvom trenutno upravljaju Upravni odbor i izvršni direktor koji su upravljali i prije, stoga nema ničeg spornog u toj transakciji, dio je propozicije iz javne ponude. Novac kojim smo dokapitalizirali Atlantsku će dakle biti utrošen u nove brodove, normalan je proces da se flota bilo koje kompanije pomlađuje, pa tako i Atlantske plovidbe koja je to u konačnici i najavila.
Marina Zadar zasad nije u fokusu
Postoji li interes za koncesiju Marine Zadar kada Vlada raspiše natječaj?
- Načelno, nismo se bavili tim, čitamo vijesti da bi u posjed trebala ući Lučka uprava Zadar, odnosno da bi se u nekoj fazi trebao ponovno raspisati natječaj. Možda jest prirodni i logični slijed, sada čak i očekivanje nakon preuzimanja Turisthotela, da se i “drugo dite vrati materi”. Međutim, kad i ako bude raspisan natječaj, možemo to razmotriti, zasad nam nije u fokusu. Znanja o tome, za razliku od shippinga, u Hrvatskoj ima znatno više. Valja naglasiti da je, kad govorimo o shippingu, brodarskih firmi sve manje, dok su marine nešto što konstantno raste.
Imate li problema s radnom snagom?
- Imamo, imaju ih svi, Hrvatska je ne tako davno imala četiri i pol milijuna ljudi, dok nas je danas ispod četiri. Natalitet je već dugo u opadanju, no interes za pomoračka zanimanja postoji i dalje. Međutim, ulaskom u EU sve je više atraktivnijih radnih mjesta u drugim gospodarskim granama, a dobivanje radnih viza za rad u inozemstvu je olakšan. Brodarstvo u međunarodnoj plovidbi može platiti ljude onoliko koliko nalaže međunarodno tržište rada. Za časnička zvanja ne bismo trebali imati problema u dogledno vrijeme, dovoljno mladih upisuje pomorske srednje škole i fakultete. No, za ostala zvanja, nečasnička, već nekoliko godina uz hrvatsku imamo ukrajinsku, indonežansku i gruzijsku posadu. Vrijeme će pokazati hoćemo li mijenjati tu strukturu. Dolaze nove regulative, pogotovo na tankerima koje traže sve veći angažman i nečasničke posade, što bolje poznavanje engleskog jezika i u tom kontekstu struktura postaje određeni problem svim kompanijama. Dubrovnik, koji je manji i još više orijentiran na turizam nego Zadar, ne daje rješenje po tom pitanju, dapače produbljuje problem. Atlantska se plovidba još prije nas okrenula zapošljavanju strane posade, imali su iskustva, uz strane posade koje smo i mi imali, još i s vijetnamskom i filipinskom posadom. Moramo to rješavati na nivou grupe, zasad se snalazimo. Olakotna je okolnost što imamo dovoljno brodova pod stranim zastavama, stoga možemo na brodove dovesti posade većine nacija. Svakako jest izazov, ali zasad ga uspješno prevladavamo. U Turisthotelu također iz godine u godinu raste broj stranih zaposlenika.
