Blagdanska euforija započinje već početkom prosinca, kreće blještavilo sa svih strana, grad osvjetljavaju lampice, posvuda možemo vidjeti i čuti reklame koje blagdansko razdoblje predstavljaju kao vrijeme zajedništva, ljubavi i radosti. Međutim, dok mnogi uživaju u okupljanjima s obitelji i prijateljima, postoje oni koji se i u gomili osjećaju usamljeno i izolirano. Da bi se osjećali usamljeno, ne moramo nužno biti sami, već su brojni faktori koji mogu uzrokovati taj osjećaj. Razgovarali smo s Irenom Jurjević, magistrom psihoterapije s diplomom Instituta za gestalt psihoterapiju Malta te magistrom pedagogije i sociologije s diplomom Sveučilišta u Zadru.
Uzroci neugodnih osjećaja
Osjećaj usamljenosti, govori nam Irena, stvara nemogućnost da se povežemo s drugima, a ljutnja je čest pokazatelj anksioznosti.
- Možemo biti u prostoriji s tisuću ljudi, ali se i dalje osjećati usamljeno. Različiti su načini kako možemo osjećati usamljenost; može to biti kroz povlačenje i tzv. depresivne elemente, ali može i kroz nekakve pokušaje povezivanja, pa se javlja anksioznost koju onda umirujemo na različite načine, alkoholom, hranom, ali i ljutnjom. Mnogi ne znaju da je ljuta osoba zapravo anksiozna osoba, odnosno preplašena koja svoj osjećaj straha štiti agresijom, započinje Jurjević.
Blagdansko razdoblje posebno izaziva osjećaj usamljenosti jer nas može podsjetiti na neki period u prošlosti uz koji nas vežu loši i nerazriješeni odnosi.
- Ako smo tijekom odrastanja i života imali nesreću da odnosi s našim najbližima, obitelji, braćom i sestrama nisu bili najsigurniji, ovaj period nas može podsjetiti na taj dio djetinjstva i odrastanja, ali možda i na trenutne neriješene odnose. Puno je nevidljiviji ovaj prvi simptom, kad nam se za vrijeme blagdana javlja osjećaj nemira ili težine, a da ne znamo odakle kreće jer nismo ni u kakvoj stresnoj situaciji. Često se zapravo dogodi da blagdansko vrijeme kao vrijeme obitelji i okupljanja tijelu bude okidač za neke davno zaspale emocije i senzacije koje smo nekoć davno prolazili u životu, a da ne znamo odakle potječu. Bitno je napomenuti kako nam se pritom uopće ne trebaju vraćati konkretna epizodna sjećanja ‘tko, što, gdje, kad i kako’, jer naše tijelo neugodna sjećanja pamti na neke potpuno druge načine, kroz senzacije i emocije te puno manje kroz konkretne vizualne slike i događaje, pojašnjava Irena te ističe kako su rizične skupine svi oni koji su imali teška i zahtjevna formativna iskustva tijekom odrastanja i koji ih nisu uspjeli zacijeliti kroz sigurne i podržavajuće odnose u odraslim godinama života.
Odmak od društvenih mreža
S blagdanima dolaze određena očekivanja i pritisci društva, no najbolje se od toga odmaknuti odlaskom u prirodu i druženjem s prijateljima.
- Treba ugasiti TV, pripaziti na sadržaj društvenih mreža koji primamo i otići s prijateljima u šetnju. Zadar je blagoslovljen predivnom klimom, velikim brojem sunčanih dana i još ljepšom prirodom u svojoj okolici. Odlazak u prirodu smiruje traumatske reakcije, smanjuje elemente anksioznosti i depresivnosti. Isto to rade i ljudski kontakti, pod uvjetom da su topli i sigurni. Najbolja stvar za Vaš živčani sustav je druga osoba. Isto tako, najgora stvar za Vaš živčani sustav je također druga osoba. Odnosi nas mogu sagraditi, ali i razrušiti, navodi Jurjević.
Ljudima u svojoj okolini koji pate od blagdanske usamljenosti najbolje možemo pomoći tako da budemo dobri prijatelji.
- No, dobar prijatelj ne možemo biti ako ne pazimo pritom na sebe i svoje potrebe. Kad je naš sustav miran i stabilan, tako ćemo djelovati i na nečiji tuđi sustav. Ljudska bića su sistemi povezanih posuda. Volimo govoriti kako smo individualci, no zapravo naš osjećaj sigurnosti uvelike ovisi o onom čovjeka pored nas. Isto kao što razvoj dječjeg mozga ne završava nakon poroda, već ga s komunikacijom i dodirima razvijaju dalje djetetovi roditelji, tako i na naš um tijekom cijelog života utječe blizina ljudi kojima smo okruženi. Utječe na naš osjećaj sigurnosti, pa onda posljedično i na naše zdravlje, napominje nam.
Ipak, pomoć prijatelja i bližnjih nije uvijek dovoljna. Ponekad pomoć treba podražiti i u psihoterapiji.
- Ako smo lišeni sigurnih, podržavajućih odnosa u svojoj okolini, psihoterapija je uvijek dobar izbor. Ne treba čekati da nedostatak sigurnosti počnemo kompenzirati kroz psihosomatiku, razrušen imunološki ili probavni sustav, depresivne ili anksiozne elemente. Ako nema sigurnosti u vašem životu, ovi simptomi će svakako stići, poručuje.
Boravak u prirodi
Jednostavan, a moćan korak prema Vašoj dobrobiti jest odlazak u prirodu. Posebno se preporučuje šetnja u jutarnjim satima, a ako se tome priroda i društvo nekog četveronošca, kombinacija je to koja može parirati sintetskim antidepresivima.
- Otiđite u šetnju na svježi zrak, po mogućnosti na jutarnje sunce jer tad dajemo mozgu informaciju da započinje dan, čime dobivamo energiju za rad, a noću mir za dobar san. Sama šetnja je izvrstan način na koji tijelo njegujemo i podržavamo da izađe iz tzv. ‘freeze mode-a’, traumatskog modaliteta u kojem se kriju i depresivnost, ali i sram koji nas sprječava u posezanju za kontaktom s drugim bićem. Ako nam je problem osjetiti sigurnost s drugim ljudskim bićem, veliku dobrobit imamo i u kontaktu s kućnim ljubimcima. A kad to dvoje spojimo, primjerice šetnju sa psom, i k tome još po suncu - imamo izuzetno jaku kombinaciju koja se može natjecati sa svim sintetskim antidepresivima svijeta. Naravno, ‘dozu’ je potrebno uzimati svaki dan, savjetuje Jurjević.
Zapamtite da je važno paziti na vlastite potrebe kako biste bili podrška drugima te, kad god je potrebno, potražite pomoć i podršku u terapiji. Sretni blagdani!
