Tko živi u socijalnim gradskim stanovima i nalaze li se u njima pravi ili fiktivni siromasi? Pitanje je to koje se aktualiziralo prije otprilike pola godine kada je predsjednik Komisije za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Zadra i gradski vijećnik Damir Biloglav, među ostalim, zatražio da Grad Zadar otkrije koliko ima socijalnih stanova, tko živi u njima i koliko je od njih van upotrebe zbog derutnog stanja.
Postoje određene nelogičnosti
Iako je predsjednik Komisije za dodjelu socijalnih stanova Biloglav nije mogao dobiti odgovor od Grada Zadra na svoje upite pa je na travanjskoj sjednici Gradskog vijeća morao zaprijetiti ostavkom na mjesto predsjednika Komisije ako ne dobije podatke koje je tražio.
- Ako to ne naprave, biti ću primoran napustiti mjesto predsjednika. Naprosto je nemoguće išta raditi u takvim uvjetima kada nemaš osnovne podatke. Čime sam postao predsjednik Komisije u srpnju 2023. na prvom sastanku tražio sam da se objavi popis svih korisnika, rekao je tada Biloglav.
Grad je prvotno njegov zahtjev odbio tvrdeći kako takvo nešto ne mogu napraviti zbog zaštite osobnih podataka, što nam je pročelnik Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom Tomislav Korona objasnio time kako “ranije nije bilo zahtjeva za objavu predmetnih podataka, te ih iz tog razloga Grad Zadar nije ranije objavljivao”. Zahtjev predsjednika Komisije Koroni je valjda nepoznanica.
No, podaci o korisnicima stanova su ipak objavljeni nakon što je Biloglav pisao Agenciji za zaštitu osobnih podataka koja mu je odgovorila kako je zapravo poželjno da takva lista bude javna, dajući jasne upute koji se podaci korisnika mogu objaviti.
- Na prvom sastanku nakon što sam postao predsjednik Komisije primjetio sam određene nelogičnosti. Recimo, postoji lista prioriteta, odnosno popis tražitelja stanova od Grada, ali me zanimalo ako postoji lista onih koji traže stanove, postoji li popis onih koji ih koriste. Tada mi je rečeno da to ne postoji, što je meni bilo jako neobično jer je riječ o istoj stvari, a to su javni stanovi i pitanje javnog interesa. Zašto javnost ne bi mogla znati tko koristi stanove koje svi mi plaćamo?, rekao nam je Biloglav.
Nema kriterija po kojima je 174 korisnika dobilo stan
Na objavljenoj listi nalazi se 236 korisnika socijalnih stanova, a među objavljenim podacima su ime i prezime korisnika, kvadratura stana koji koriste, iznos mjesečnog najma i razdoblje ugovora o najmu, no nisu navedene kategorije koje se boduju, kao ni bodovi po svakoj kategoriji i konačni broj bodova. Oni su navedeni na Konačnoj listi prioriteta za najam stanova u vlasništvu Grada Zadra iz 2020. godine, no ta lista obuhvaća svega 62 osobe. Ranije Liste prvenstva nisu dostupne na stranicama Grada Zadra pa je nemoguće utvrditi po kojoj je osnovi 174 korisnika dobilo stanove u najam.
Lista korisnika socijalnih stanova tako nije riješila problem zbog kojeg je Biloglav i tražio njezino objavljivanje, a to su “brojne nepravilnosti i moguća zlouporaba tih stanova” na koju su ga upozoravali brojni građani. Ipak, predsjednik Komisije smatra da su se stvari pomakle s mrtve točke.
Nepravilnosti i zlouporaba socijalnih stanova
- Nakon što je lista objavljena od građana su mi počele pristizati raznorazne informacije o korisnicima socijalnih stanova. Taj ima to i to, u ovom stanu koji se koristi na to i to ime nema nikoga, ovaj stan se iznajmljuje turistima, takve stvari. Iste te informacije su dolazile i u Upravni odjel za gospodarenje gradskom imovinom i zahvaljujući tim dojavama uspjeli smo osloboditi neke stanove jer su oni koji su ih koristili zaključili da im je pametnije izaći iz stana nego biti na udaru javnosti, pojašnjava Biloglav.
Prilikom prijave na natječaj za dodjelu u najam stanova u vlasništvu Grada Zadra, prijavitelj mora ispunjavati uvjete sadržane u Odluci o uvjetima i mjerilima za davanje u najam socijalnih stanova u vlasništvu Grada Zadra i to da ima prebivalište na području Grada Zadra neprekidno u posljednjih 10 godina do podnošenja zahtjeva, da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji nemaju riješeno stambeno pitanje niti mogućnost da ga riješe na drugi način, da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji nemaju u vlasništvu ili posjedu građevinsko zemljište za koje može ishoditi dozvolu za gradnju u gradovima i drugim naseljenim mjestima, te poljoprivredno i drugo zemljište veće od 1 hektra, te da da ukupan dohodak svih članova obitelji u prethodnoj godini dana prije podnošenja zahtjeva ne prelaze za isto razdoblje slijedeće postotke netto prosječne plaće u RH po članu obitelji i to: za samce 60%, za dva člana obitelji 45%, za tri člana obitelji 40%, za četiri člana obitelji I drugu višečlanu obitelji 35%.
Grad Zadar poziva građane da aninimno prijave nepravilnosti
- S obzirom na kriterije koje svaki korisnik stana u vlasništvu Grada Zadra mora zadovoljiti prilikom prijave na Konačnu listu prioriteta za dodjelu stanova u vlasništvu Grada Zadra, odnosno na korisnike koje neposredno predlaže Upravni odjel za socijalnu skrb i zdravstvo, potrebno je priložiti određenu dokumentaciju među kojom je i izvadak iz Zemljišnih knjiga i Knjige položenih ugovora u mjestu prebivališta i rođenja o vlasništvu nekretnika, kao i uvjerenje Ureda za katastar o posjedovanju/neposjedovanju nekretnina. Navedeni se dokazi provjeravaju pri bodovanju za Konačnu listu prioriteta, te se prijavitelji koji ne ispunjavaju uvjete propisane natječajem odbijaju. Također, Grad Zadar putem svog Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom poziva sve građane koji imaju saznanja da mu se anonimno obrate sa informacijama o mogućim nepravilnostima u vezi korištenja stanova u vlasništvu Grada Zadra, rekao je pročelnik Korona.
No, ako se, kako Korona tvrdi, prijavitelji koji ne ispunjavaju uvjete propisane natječajem odbijaju, kako je onda moguće da u socijalnim stanovima žive ljudi koji te uvjete ne ispunjavaju? A ako pak svi koji te stanove koriste ispunjavaju navedene uvjete, koje bi to nepravilnosti građani trebali anonimno prijavljivati?
Schrödingerove nepravilnosti u dodjeli socijalnih stanova, koje prema Koroni, istodobno i postoje i ne postoje, nisu novost. Još prije četiri godine je tadašnji gradski vijećnik Akcije mladih i član Komisije Antonio Baus za medije naveo slučaj jedne korisnice gradskog socijalnog stana koja je najprije dobila stan, a zatim odselila u Chicago.
Korisnica socijalnog stana i iz SAD-a iznajmljivala stan
- Naknadno, gradska je uprava s njom, posredstvom punomoći poslane iz SAD, produžila ugovor o najmu gradskog stana!? Tek po dojavi nekog ‘susjeda’ ispostavilo se da ta ‘siromašna’ Zadranka socijalni stan godinama iznajmljuje, pa joj je na koncu ugovor raskinut, rekao je tada.
Kada je riječ o kontroli gradskih socijalnih stanova i onih koji žive u njima, Korona napominje kako Upravni odjel za gospodarenje gradskom imovinom vrši kontrolu po prijavi građana, te nasumičnim kontrolama.
- Obzirom na broj stanova kojima Grad Zadar raspolaže, a kojih je nešto manje od četristo, te obimom zaduženja koje imaju djelatnici navedenog odjela, kontrole se vrše u najvećoj mogućoj mjeri, rekao je pročelnik za gospodarenje gradskom imovinom.
No, Biloglav ističe kako su kontrole rijetke i neefikasne, ponajviše zbog malog broja zaposlenih u Upravnom odjelu za gospodarenje gradskom imovinom gdje na poslovima vezanima uz socijalne stanove, prema njegovim riječima, rade samo dvije osobe, pa i sam vidi rješenje u tome da građani prijavljuju nepravilnosti o kojima imaju saznanja. No, kako građani mogu znati prijavljuju li pravu osobu? Popis korisnika socijalnih stanova navodi samo njihovo ime, a da to ne može biti dovoljan razlikovni kriterij potvrđuje i slučaj stanovite Irene Dragić.
Irena Dragić, korisnica socijalnog stana, imenjakinja je i prezimenjakinja gradske vijećnice SDP-a i članice Komisije. Gradska vijećnica, naravno, nije korisnica socijalnog gradskog stana, već je riječ o nekoj drugoj Ireni Dragić. No, kako građani to mogu znati i kako da razlikuju ljude istog imena i prezimena? Ako gradski oci žele da im građani efikasno prijavljuju svoja saznanja o nepravilnostima, na listi korisnika bi se onda trebali nalaziti i neki drugi podaci osim imena, poput godine rođenja ili OIB-a, na što još od ranije poziva i Biloglav.
U šumi nepravilnosti korist izvlače bezobzirni i dobrostojeći
Ovako ostaje dojam kako oni zapravo ne žele saznati te nepravilnosti, odnosno kako imaju razloga skrivati prave korisnike socijalnih stanova. Takvu optužbu je prije četiri godine iznio i Baus, koji je ustvrdio kako “živimo u društvu koje se raspada i ne postoji kriterij kojega nismo u stanju izigrati”.
- Problem je još gori kada se vlast postavi na način ‘zakoni su nam takvi da ih je teško provesti’, iako upravo ta ista vlast donosi i zakone i propise. Zato ova Lista više odražava ‘papirnato’ nego stvarno siromaštvo naših sugrađana, ona nije realni odraz socijalne situacije u gradu. Veliki broj stvarnih socijalnih slučajeva se uopće ne javlja na natječaj, mnogi niti ne znaju za njega. Na Listi su oni najagilniji, a među njima su i “koristoljupci” koji su na vrijeme shvatili da samo moraju predati ‘papire’ do kojih u nesređenim vlasničkim odnosima nije teško doći. Takvi ‘papirnati siromasi’, a stvarni bogataši, jednostavno igraju lutriju, pa ako prođu - imaju stan, rekao je tada.
Premda su prošle četiri godine od njegovih tvrdnji, izgleda da se nije puno toga promijenilo. Sustav je i dalje netransparentan, a oni koji bi se trebali baviti s njegovim problemima to ne rade, prebacujući lopticu na angažman građana. Njima pak ne preostaje ništa drugo osim da preuzmu metode tajne policije, ili kako to i danas rade u nekim europskim državama i prijavljuju svoje poznanike, kolege i susjede, u nadi da je ime koje su vidjeli na listi korisnika socijalnih stanova zaista njihovo.
