Duško Kraljev: Volio bih da sam bio pisac...

Kad će pasti kiša, hoće li prestati južina, kakvo nas ljeto očekuje – pitanja su na koja cijeli život odgovara Duško Kraljev, najpopularniji meteorolog, koji odmah skromno dodaje “ali zadarski.” Istina, Kraljev je zadarski meteorolog, ali među aktivnim hrvatskim meteorolozima onaj najstariji.

Meteorologija je obilježila život ovog vitalnog zadarskog otočanina, rodom iz Banja na Pašmanu, koji se približava osamdesetoj godini života i koji se još kao osnovac počeo zanimati za prirodne znanosti, a onda i svoj životni poziv – fiziku atmosfere...

- Još kao dječaka, dok sam završavao osnovnu školu 1957., i poslije kroz srednju, zanimali su me letovi u svemir, pratio sam sve o Gagarinu, interesirale su me pojave u atmosferi, pitanja o tome postoji li život na nekoj drugoj planeti, kaže Kraljev koji priznaje da i danas žali što nije bio u mogućnosti pohađati gimnaziju.

- Roditelji su bili siromašni, pa sam pohađao srednju poljoprivrednu školu u Kaštelima, za što sam kao odličan đak dobio stipendiju, iako sam htio ići u gimnaziju. Poslije sam spoznao koliko mi nedostaje to gimnazijsko obrazovanje koje sam morao nadoknaditi i uložiti mnogo truda da naučim sve što me je zanimalo, govori Kraljev koji je u Zadru najprije završio dvogodišnju Pedagošku akademiju i čak jednu godinu radio kao nastavnik.

Ljubitelj teatra, cvijeća i peke

No, onda je otišao na studij geofizike u Zagrebu, te se između seizmologije i meteorologije opredijelio za ovo drugo. Kao diplomirani inženjer fizike zaposlio se na Zračnoj luci Zadar, u Hrvatskoj kontroli letenja, točnije u Meteorološkoj službi gdje je bio voditelj. Iako je tamo proveo većinu radnog vijeka, Kraljev je bio i predavač na Pomorskom fakultetu u Rijeci i Zadru, član Astronomskog društva, a tri desetljeća bio je aktivni član i dugogodišnji predsjednik Zajednice tehničke kulture Zadarske županije od koje je prije par godina dobio nagradu za životno djelo. Dobitnik je i državne nagrade tehničke kulture “Faust Vrančić.”. Napisao je prvi hrvatski priručnik za zrakoplovne meteorološke motritelje, te prvu klimatsku monografiju Zadra, Biograda i Zadarske županije.

Iako biografski podaci o ovom zadarskom prognostičaru mnogima nisu tajni, manje je poznato da su njegova velika ljubav knjige, posebno djela klasika, od kojih neke romane čita i tri, četiri puta. Cervantesovog “Don Quijotea” pročitao je mnogo puta, a i danas u mirovini stalno se vraća ruskim klasicima ili Shakespeareu i kaže, kako se, od prikaza života u tim djelima do danas nije puno toga promijenilo, kad su u pitanju ljudi i njihovi postupci.

- Volio bih da sam bio pisac kao, naprimjer, Krleža, ali drago mi je što sam odabrao meteorologiju jer mi je ona ispunila život, otkriva i dodaje da je i ljubitelj kazališne umjetonosti, pa zimi često ide na predstave. Filmovi ga previše ne zanimaju, osim dokumentaraca, posebno onih o prirodnim pojavama, poput tornada, uragana i drugih vremenskih nepogoda.

- Kad se prikazuje neki igrani film, ja pitam ima li o tome knjiga, kaže.

Iako je prije petnaestak godina u Banju osnovao Športsko ribolovno društvo “Škrpina”, ribarenje ga uopće ne privlači.

- Mislio sam da ću kad idem u mirovinu, u kojoj sam evo već 12 godina, ići na ribe. Čak sam kupio i štapove, ali ništa od toga. Kaić sam dao sinu, on ribari, pa nam ribe ne fali, a ja sam se okrenuo vrtlarstvu, otkriva da uređuje vrt, ali u njemu ne sadi, kako bi mnogi pomislili, poljoprivredne kulture nego – cvijeće.

- Zaljubio sam se u cvijeće, a ne u povrće. Njega treba stalno zalivati, a na otoku je uvijek malo vode, smije se i kaže da mu je, otkako je u mirovini, otkriće i peka, pa osim na gradelama, često priprema hranu i na ovaj način.

U mirovini je spoznao i važnost plivanja, pa je otkako je otvoren bazen na Višnjiku, često u njemu. Odveo je, kaže, tamo jednom unuka i vidio da u bazenu plivaju i “oni stariji”, pa je pomislio zašto bi on tu samo sjedio i gledao.

- Plivanje mi je povratilo zdravlje, preplivam kilometar dnevno i nema kostobolje. Ne mogu dugo biti na jednom mjestu. Nakon par dana na otoku, moram opet do Grada, prošetati Kalelargom. U životu je najgora dosada, i mada je dobro svratiti u kafić, ne mogu razumjeti da netko tamo provodi pola dana. Volim “muving” i biti gdje ima naroda, kaže i prisjeća se kad su kolege meteorolozi jednom prilikom bili u Banju i divili se prirodi uz komentar da je “ovo raj.” Kraljev im je na to rekao: “Je raj, ali treba tu živiti.”

”Fulao” prognozu za par kapi

U mirovini Kraljev dosta i putuje, prije tri godine bio je u Lavovu, pa danas s tugom gleda na stradanja u Ukrajini. Kako cijelog života prognozira vrijeme, atmosferske promjene uočava i golim okom – po smjeru vjetra, zalasku Sunca, oblacima, mirisu biljaka i životinja. Voli more, ali valove koji ga smiruju, radije promatra s kraja.

Iako ga ljudi stalno pitaju kakvo će vrijeme, on im uvijek strpljivo odgovara prema onome što mu govore meteorološki modeli, radari, mjerne postaje i ostali prognostičarski alati. Ipak, ima dana kada znatiželjniku samo dobaci “pa imaš sve na internetu.”

- On mi onda kaže: Ali mene zanima što ćete vi reći, a ne internet. To me veseli jer znači da ljudi prate, slušaju što meteorolozi govore. Puno je lakše prognozirati za veće prostore, nego za mikrolokacije, a posebno su nezahvalne dugoročne prognoze. Znam ponekad i pogriješiti, pa mi čovjek kaže: “Rekli ste da neće kiša, a palo je par kapi”, prisjeća se uz smijeh i dodaje da mu žena odmah vidi da je nervozan jer je “fulao” prognozu.

Uz prognozu često idu i pučke izreke, nerijetko vezane uz nekog sveca, u čemu je majstor bio Milan Sijerković, pa ih i Kraljev zna ubaciti, jer prognozi daju zabavnu notu. Ipak, kako se vrijeme globalno mijenja, gube se godišnja doba, a posebno prijelazi, i mnoge davne izreke sve manje odgovaraju stvarnosti.

I u mirovini Duško Kraljev aktivan je u meteorologiji, koja je u suvremenom životu postala neizostavna ljudska preokupacija jer odgovor na pitanje “kakvo će sutra vrijeme” više ne postavljaju samo poljodjelci ili oni koji se spremaju na put. Svih zanima vremenska prognoza, ali svih bi trebala zanimati posebno briga o okolišu jer, kako Kraljev upozorava, zadnji je čas da se otrijeznimo s obzirom da Zemlji prijeti zlo koje donosi gomilanje profita, a upravo su sve češće prirodne nepogode prvi nagovještaji nenormalnosti.

Da sve ipak ne završi pesimističnom prognozom, Kraljev podsjeća Zadrane da upravo oni žive u “klimatskom raju” jer najbolji dijelovi mediteranske klime složeni su baš u ovom kutku planete.

- Klima je jedan od zadarskih spomenika, zaključuje Duško Kraljev.