Studentsko savjetovalište svečano je otvoreno 2008. godine, a bavi se nizom aktivnosti namijenjenih studentima, ali i nastavnicima i široj javnosti. Sigurno danas ne postoji student u Zadru koji nije barem malo upoznat s radom ovog savjetovališta, ili koji nije barem nije čuo za neku njihovu radionicu. Marina Vidaković, doc. dr. sc., docentica je Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru, te voditeljica Studentskog savjetovališta. Ona nam je objasnila za kome je sve namijenjeno Studentsko savjetovalište, kako pomaže studentima i nastavnicima, te koliko studenata se javi savjetovalištu.
Kome je sve namijenjeno studentsko savjetovalište?
Primarno smo usmjereni prema studentima, ali nastavni proces se odvija obostrano te je bitno naglasiti da osim studentima, pružamo podršku i nastavnicima. Podržavamo ih u radu sa studentima kroz različite oblike edukativnih aktivnosti, putem različitih predavanja i radionica. Na primjer, prošle godine imali smo predavanja za nastavnike pod temom “Kako se prilagoditi studentima s invaliditetom” ili “Kako se nositi sa stresom?” Stoga, mi se trudimo podržati i nastavnike i studente. Savjetovalište nije zaduženo samo za pružanje psihološke podrške. Drugim riječima trudimo se organizirati čitav niz edukativnih aktivnosti i radionica, koje su usmjerene na studente, na nastavnike, ali i na širu javnost. To podrazumijeva javna predavanja, sudjelovanje u nekim aktivnostima kojima idemo ‘izvan naše matične kuće’ te se povezujemo sa svojom zajednicom.
Koliko su studenti zainteresirani za individualno savjetovanje?
Prema podacima koje je Savjetovalište nedavno obradilo, tijekom akademske godine 2023./2024., u Studentskom savjetovalištu ostvareno je gotovo tisuću sati savjetovanja, točnije 954 sata. To znači da su, samo tijekom prethodne akademske godine, 82 studenta potražila podršku u Studentskom savjetovalištu. U prosjeku je ostvareno 10 sati savjetovanja po studentu. Od osnutka Studentskog savjetovališta pa do kraja akademske godine 2023./2024. uslugu individualnog savjetovanja potražilo je ukupno 825 studenata. To znači da je u petnaest godina ostvareno 8087 sati savjetovanja. Ja bih navedene brojke sagledala s dvije strane. Prva je da su se studenti u startu možda bojali potražiti pomoć upravo zbog stigme koja je nažalost i dalje prisutna u društvu kada je riječ o teškoćama mentalnog zdravlja. Mi smo godinama stvarali ‘klimu’ povjerenja na našem Sveučilištu. Ukazali smo na to da je dobro potražiti pomoć. Te veće brojke mogu biti odraz toga da veći broj studenata treba podršku ali isto tako mogu značiti da smo uspjeli stvoriti klimu u kojoj nam se mogu javiti. Cilj nam je podržati mladu osobu u razdoblju koje je za nju najizazovnije. Međutim, ako vidimo da potrebe studenta nadilaze naše resurse, onda imamo suradnju s drugim partnerskim institucijama.
Koliko imate savjetovatelja?
Trenutno ih imamo 17. Dvije stručne suradnice, naše psihologinje, su stalno zaposlene u Studentskom savjetovalištu. Međutim, imamo i kolege s drugih odjela našeg Sveučilišta, koji nam pružaju podršku. Na primjer, imamo kolege s Odjela za psihologiju i pedagogiju. Sveukupno imamo 6 suradnika s drugih odjela Sveučilišta, ali imamo i 9 volonterki. Njih smo uključili kada smo vidjeli da su potrebe veće od onih koje mi trenutno možemo zadovoljiti. To su stručnjaci koji su trenutno na završnom stupnju edukacije za psihoterapeuta. Prije smo imali i duže liste čekanja, ali na ovaj način smo ih eliminirali, što je jedan veliki uspjeh. Ponosna sam što imamo 9 volonterki zato što na taj način zadovoljavamo i našu edukativnu svrhu, jer oni također na ovaj način stječu potrebno iskustvo za svoj profesionalni rad. Ovaj model podrazumijeva suradnju, te je u skladu s razvojnom strategijom Sveučilišta. Poručujemo da su naša vrata uvijek otvorena, te da smo uvijek spremni za suradnju.
Zbog čega se studenti najviše javljaju u Studentsko savjetovalište?
Mi smo provodili i istraživanja, a ona su pokazala da se najviše javljaju zbog anksioznosti, loše strategije nošenja sa stresom, a najčešće i zbog problema u akademskom funkcioniranju. Naravno, postoje i razlike među studentima nižih i viših godina. Kada brucoš dođe u Zadar, on ima problema s prilagodbom na novu okolinu. Anksioznost i stres su tako više prisutni među studentima prve i druge godine. Na trećoj godini studija dolazi do poboljšanja u psihološkoj dobrobiti, ali na kraju studija se javljaju novi izazovi, poput traženja posla ili financijskih problema. Danas brojni studenti moraju raditi uz studiranje, što prije baš i nije bio slučaj.
Kako savjetovalište brine o studentima s invaliditetom?
Osnutkom savjetovališta i Povjerenstva za studente s invaliditetom (2014. godine), podrška studentima s invaliditetom je formalizirana. To je olakšalo studentima koji imaju određeni zdravstveni problem da se jave. U tu skupinu spadaju studenti koji imaju nekakvu prepreku u savladanju gradiva, bilo zbog motoričkih, zdravstvenih, ili poteškoća mentalnog zdravlja. Ponosna sam na to što smo postali doista inkluzivno Sveučilište, gdje svi studenti imaju jednake mogućnosti za studiranje. Studenti s mentalnim i zdravstvenim teškoćama mogu se suočiti s stigmatizacijom, što može negativno utjecati na njihovu motivaciju i sudjelovanje u nastavi. Stvaranje inkluzivnog i podržavajućeg okruženja te educiranje osoblja i studenata o mentalnom zdravlju može pomoći u smanjenju stresa i predrasuda.
