Piše: DORIS BABIĆ
Energetska kriza ne zaobilazi ni učionice, zbog drastičnih poskupljenja računi značajno rastu i postavlja se pitanje hoće li škole, to jest osnivači, gradovi i županije, moći podmirivati te troškove. U nekim će školama, prenose nacionalni mediji, grijanje stajati čak sedam puta više nego prije. S druge strane, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, “jamči” roditeljima da se djeca neće prehladiti u školama premda će se štedjeti.
Razgovarali smo sa zadarskim ravnateljima, Tihomirom Tomčićem, ravnateljem Strukovne škole Vice Vlatkovića te Markicom Perićem, ravnateljem OŠ Stanovi o njihovim očekivanjima s obzirom na infrastrukture škola te smjene, zatim razmišljaju li o štednji i na koji način, kao i o mogućnosti jednosmjenskog rada te ograničavanju otvaranja prozora i sličnim predloženim mjerama.
Valja napomenuti da pedagoški standard propisuje minimalne temperature u obrazovnim ustanovama. Naime, u učionicama i zbornici treba biti najmanje 20 stupnjeva, u sportskim dvoranama od 16 do 18 stupnjeva, u svlačionicama od 20 do 22 stupnja te minimalno 18 stupnjeva u hodnicima što također dobrim dijelom ograničava mjere štednje.
Važna pitanja su hoće li sredstva osnivača biti dostatna za račune, očekuju li (ne)posrednu pomoć države te očekuju li da se škole svrsta u razred kućanstva, a ne poduzetnika kao što je to bilo dosada.
Očekuju veće račune
S obzirom na velik broj strojeva i opreme, započinje Tomčić, za očekivati je veće račune.
- No, ukoliko Vlada RH donese odluku da cijena električne energije za škole bude kao za kućanstva, to bi nam svakako pomoglo. U suprotnom, bit će teško. Problem je što će to izazvati lančanu reakciju i na ostale segmente financiranja rada Škole, a osobito će biti problem kako će se to odraziti na praktičnu nastavu u školskim radionicama gdje izvodimo 6860 sati za koju nam je potreban materijal, alat i ostala oprema, kaže Tomčić.
Međutim, zasigurno će naći način da smanje potrošnju te će u tom smislu izraditi potrebnu analizu.
- Neke ideje već imam, ali čekamo odluke Vlade. Ne želimo ništa prejudicirati, dodaje Tomčić.
Budući da Strukovna škola Vice Vlatkovića već radi u jednoj smjeni, jednosmjenski rad i negrijanje u poslijepodnevnim satima ne može biti jedna od njihovih mjera štednje.
- Postizanja temperature od najmanje 20 stupnjeva u učionicama nije problem jer istu možemo, zahvaljujući velikim staklenim površinama i efektom “staklenika”, postići samo podizanjem zastora. Upravo nam je to problem ljeti kada u učionicama vladaju velike vrućine pa ponekad ni klime nisu dostatne za normalno odvijanje nastave. I gle “sreće”, dvorane nemamo pa nas “ne muči” temperatura od 16-18 stupnjeva. Blago nama, komentira Tomčić mogućnost održavanja pedagoškog standarda.
Dostatnost sredstava
Premda je pitanje dostatnosti sredstava zapravo pitanje za osnivača, Tomčić je siguran da problema neće biti po pitanju računa za energente jer se o tome vodilo računa pri planiranju rebalansa.
- Ipak, činjenica je da najavljeni rebalans proračuna može dovesti našu Školu u prilično nepovoljnu situaciju glede realizacije nastavnog procesa u dijelu praktične nastave i vježbi u školskim radionicama te nastave TZK-a. Ipak, vjerujem da će biti razumijevanja da smo škola koja mora osigurati sve materijalne uvjete (nastavne materijale, alate i opremu za nastavnike) za izvođenje 6860 sati praktične nastave u školskim radionicama i to za automehatroničare, autolimare, CNC operatere, bravare, instalatere kućnih instalacija, elektroinstalatere, elektromehaničare, TK montere, stolare, soboslikare i vozače. Uz sve to, u Školi realiziramo i više od tisuću sati raznih vježbi za sva zanimanja. Možete li samo zamisliti koliko sve to stoji? Strukovno obrazovanje, pravo strukovno obrazovanje, stoji puno, ističe Tomčić.
Neposredno ne očekuju pomoć države samoj Školi, kaže, ali nadaju se da će Vlada RH donijeti odluku da cijena električne energije za škole bude kao za kućanstva.
- Isto tako, nadamo se da će država osigurati Županiji veća decentralizirana sredstva koja će se preusmjeriti školama, strukovnim prije svega. Sve je strašno poskupjelo. Evo i jedan mali primjer. Prošlih godina tiskali smo svoj Školski list po cijeni od 22-25 kn po komadu, a sada je 62-70 kuna po komadu pri čemu smo ponude tražili iz cijele RH. Poskupjelo je nevjerojatnih 300 %. A sad zamislite što nas čeka s nabavom materijala i alata za praktičnu nastavu, priča Tomčić.
Fotonaponski sustavi i vjetrogeneratori
Uz već istaknuti problem realizacije praktične nastave, problem imaju i s izvođenjem nastave TZK.
- Poznato je da nemamo dvoranu, ali to smo do sada premostili korištenjem dviju manjih dvorana Sportskog centra Višnjik i to od 1. studenog do 31. ožujka, dakle tijekom zimskih mjeseci. Sredstva smo osigurali iz naših županijskih decentraliziranih sredstava, ali, na žalost, nakon rebalansa koji nas čeka to više neće biti moguće. No, razumijemo situaciju i očito je da svi moramo štedjeti pa ćemo štedjeti i tu. Ali, to se ne odnosi na praktičnu nastavu jer ako nje nema onda nema niti Strukovne škole, kaže Tomčić.
No, nezaobilazno je istaknuti da Strukovna škola Vice Vlatkovića ima instalirano ukupno oko 22 kW fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije i 10 kW vjetrogeneratora također za proizvodnju električne energije.
- Praktički, od tih 22 kW 10 kW prodajemo HEP-u za što dobivamo sredstva. Ostala proizvedena električna energija ide u sustav Škole. Na taj način smanjujemo potrošnju. Međutim, to nisu značajni iznosi s obzirom da smo veliki potrošač, to su dvije škole s radionicama na istome brojilu. Također, na novim dograđenim objektima bit će postavljeni fotonaponski sustavi koji će osiguravati električnu energiju koja će se tamo trošiti gotovo u cijelosti, najavljuje Tomčić.
Kako Tomčić na koncu zaključuje, budućnost Hrvatske leži upravo u solarima, pogotovo za škole, osnovne ili gimnazije bez radionica, manje potrošače.
- Vlada je ionako ukinula PDV na te fotonaponske sustave, smatram da je to nešto što bi stvarno trebalo iskoristiti i što više potencirati. Mogu se povući i sredstva iz Europske unije. U cijeloj Dalmaciji imamo ogroman priljev sunčeve svjetlosti i topline, zaključuje Tomčić.
