Relikviju bl. Jakova – prst blaženika, u Zadar će donijeti franjevci iz Svetišta bl. Jakova u Bitettu. S tim moćima bl. Jakova franjevci iz Bitetta svake godine svečano održavaju tradicionalnu procesiju u Bitettu, od Jakovljevog svetišta do katedrale, a u njoj sudjeluju desetci tisuća ljudi.
Procesiji u Zadru prethodi svečano misno slavlje u crkvi sv. Frane u Zadru koje s početkom u 16 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Poslije mise, procesija s moćima blaženika će ići Trgom sv. Frane, Ulicom Zadarskog mira 1358., Ulicom Božidara Petranovića, Bedemima zadarskih pobuna, Ulicom obitelji Stratico, Trgom Petra Zoranića, Poljanom Šime Budinića, Ulicom Elizabete Kotromanić i Širokom ulicom do katedrale sv. Stošije.
Uz brojni puk, koloritnoj ljepoti procesije će doprinijeti i sudjelovanje 50 folklornih skupina čiji će članovi biti odjeveni u narodne nošnje, iz svih dijelova Zadarske nadbiskupije. U procesiji će biti nošeni i stari barjaci Samostana sv. Frane, a i udruge koje će sudjelovati u procesiji će nositi svoje barjake.
Na molitvenu stanku, sa zazivom obraćanja zagovoru bl. Jakova, procesija će se zaustaviti na Bedemima zadarskih pobuna u blizini crkve sv. Marije u Luci, u kojoj je bl. Jakov kršten.
Moći bl. Jakova Zadranina će biti nošene u procesiji iza Zadarskog procesijskog križa. Nakon više od šest stoljeća, Zadarski procesijski križ ponovno će danas biti u procesiji i proći ulicama Zadra.
Zadarski procesijski križ je, nakon što je bio ukraden iz samostana sv. Frane i gotovo 50 godina otuđen iz Zadra, iz Italije 2023. g. vraćen franjevcima zadarskog Samostana sv. Frane i postavljen u postav njihovog muzeja. Križ je bio ukraden iz muzeja u samostanu sv. Frane u noći između 26. i 27. travnja 1974. godine, dakle, upravo na blagdan bl. Jakova Zadranina koji se slavi 27. travnja.
Taj procesijski križ franjevcima je darovala kraljica Elizabeta Kotromanić u prigodi potpisivanja Zadarskog mira, 18. veljače 1358., koji je bio potpisan u sakristiji crkve sv. Frane u Zadru između ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. i mletačkog poslanstva.
Tim sporazumom Mlečani su se odrekli "prava na Dalmaciju od polovice Kvarnera do područja Drača", uključujući gradove Nin, Zadar, Skradin, Šibenik, Trogir, Split, Dubrovnik te otoke Osor, Cres, Krk, Rab, Pag, Brač, Hvar i Korčulu. S tim križem održavale su se godišnje procesije ulicama Zadra u spomen na potpisivanje Zadarskog mira.
Uz prikaz zadarskih svetaca na stražnjoj strani križa, na prednjoj strani križa prikazani su franjevački sveci: sv. Klara, kralj sv. Ljudevit IX., sv. Elizabeta, sv. Franjo Asiški, sv. Antun Padovanski, sv. Ljudevit biskup Toulousa i sv. Nikola IV. papa, koji je bio zadarski franjevac.
Mirno razdoblje koje je nastupilo potpisivanjem Zadarskog trajalo je 50 godina te je, u spomen na obilježavanje ‘Zadarskog mira‘, križ svake godine u procesiji bio nošen zadarskim ulicama, sve dok 1409. g. Zadar nije opet pao pod vlast Venecije, pa su Mlečani tu procesiju bili zabranili.
Blaženi Jakov Zadranin kao dijete zasigurno je sudjelovao u toj procesiji sa zadarskim procesijskim križem. (Samostan sv. Frane/I.G.)
