Dok već nekoliko desetljeća pišem o onom što sam i sam nazvao "zadarska vinska revolucija", sa žaljenjem pratim položaj Hrvatske u vinskom svijetu, koji je na putu nestajanja.
Hrvatska kao vinska zemlja u nestajanju?!
U 2024., OIV za Hrvatsku navodi kako ima 22.142 hektara pod vinogradima, pa je 37. zemlja svijeta prema površini pod vinogradima. Graf navodi kako smo od od gotovo 350 milijuna tona grožđa spali na manje od 130 milijuna.
Iako smo od nekadašnje vinske zemlje već odavno postali pivska, jer se piva u količinama popije oko osam puta više nego vina, ipak smo na 31,2 litre godišnje konzumacije vina.
Vina smo lani, valjda u najgoroj godini u povijesti, službeno proizveli 45,8 milijuna litara, što je 0,2% svjetske proizvodnje. Lani smo navodno popili 104,6 milijuna litara čime smo ipak 2,5 puta jači od svog udjela u proizvodnji, odnosno popili smo 0,5% svjetske potrošnje vina. Izvezli smo 33.000 hektolitara odnosno 3,3 milijuna l i pali za 15,4% u ionako jadnom izvozu, te smo u tome najlošiji u svijetu. Istovremeno smo uvezli 327.000 hektolitara. To je bio porast od čak 32,9% u ionako prevelikom uvozu vina. Što znači da smo, kad je u pitanju nacionalna samodostatnost, u vinu pali na zadovoljavanje svega 67% vlastitih potreba.
Ukupno smo 32. proizvođači, 30. potrošači, 43. izvoznici i 30. uvoznici vina u svijetu. Dakle, najtužnija godina koja se da zamisliti i koja traži hitne reakcije vlasti i nadležnih, a koje ne vidimo.
Svjetska statistika kaže da smo, po osamostaljenju i završetku Domovinskog rata, 1997. imali 226 milijuna litara proizvodnje vina i tada gotovo nismo uvozili, a imali smo i gotovo 60.000 ha vinograda. Tada smo bili sastavnica redovnog godišnjeg pregleda OIV-a, jer smo bili 18. proizvođač vina na svijetu. Danas smo kao 32. proizvođač nevidljivi, jer je samo prvih 20 svjetskih proizvođača predmet posebnih iskaza OIV-a. Nas tu više nema.
Svijet vina s kojim ulazimo u 2025.
Znamo kako su podaci o vinu za 2025. ustvari podaci za 2024. jer grožđe se bere i vino proizvodi u jednoj godini, a pije i prodaje u sljedećoj. Temeljni podaci za svijet kažu kako se smanjenje globalne površine vinograda usporava, što se na žalost ne odnosi na nas.
Globalna proizvodnja vina u 2024. godini procjenjuje se na 226 milijuna hektolitara, što je najniža razina u više od 60 godina i pad od 5% u usporedbi s 2023. To je uglavnom posljedica nepredvidivih i ekstremnih vremenskih događaja na sjevernoj i južnoj hemisferi uzrokovanih klimatskim promjenama, uz spomenuto smanjivanje površina.
Procjenjuje se da će globalna potrošnja vina u 2024. godini iznositi 214 milijuna hektolitara, što je smanjenje od 3,3% u odnosu na 2023. Ako se to potvrdi, predstavljalo bi najnižu razinu globalne potrošnje od 1961. godine. To je posljedica presjeka ekonomskih i geopolitičkih čimbenika koji stvaraju inflaciju i nesigurnost, kao i pada na zrelim tržištima oblikovanog promjenom životnog stila, promjenom društvenih navika i generacijskim promjenama u ponašanju potrošača.
Međutim, vino se sad pije u 195 zemalja, što je najšira svjetska konzumacija dosad, a niz zemalja koje kombiniraju snažnu ukupnu potrošnju s vrlo velikim brojem stanovnika i dalje nude značajan potencijal rasta. To se posebno odnosi na Kinu koja je jedno vrijeme snažno kupovala vina, pa i vinograde i to često najčuvenije u Francuskoj.
Unatoč kontinuiranom padu proizvodnje i potrošnje, očekuje se da će se globalna tržišna ravnoteža održati u 2024. godini, jer je malo vjerojatno da će proizvodnja premašiti potražnju, nastavljajući trend viđen s malom berbom 2023. godine. Dvije uzastopne godine niske proizvodnje mogle bi pomoći u stabilizaciji tržišta, iako će razine zaliha vjerojatno ostati neravnomjerne među regijama.
Volumen izvoza ostao je stabilan na 99,8 milijuna hektolitara. Vrijednost izvoza blago je pala za 0,3% na 36 milijardi eura, ali ostaje na povijesno visokoj prosječnoj izvoznoj cijeni od 3,60 eura po litri. Inflacija i niska ponuda i dalje održavaju cijene visokima u usporedbi s godinama prije pandemije (gotovo 30% iznad).
Površine vinograda i proizvodnja vina u glavnim zemljama
Europska unija je i dalje lider vinskog svijeta sa 3,2 milijuna hektara ili nešto manje od pola ukupnih vinograda svijeta.
Lanjskih 22,6 milijardi litara vina najgori je rezultat od 1961. godine najviše zbog pada u Južnoj mediteranskoj Europi na čelu s Francuskom. Ipak, EU, s 13,8 milijardi litara i uz pad od 3,5%, vlada svjetskom proizvodnjom. Glavni je razlog pada meteorološki. Italija je proizvela 4,4 milijarde litara značajno rastući nakon preklanjske katastrofe. Francuska, kao drugi svjetski proizvođač, s lanjskih 3,6 milijardi litara bilježi katastrofalan pad od 23,4%, više od milijardu litara manjka. Španjolci kao treći imali su sreću jer su skočili za 260 milijuna litara. U EU su padali i Nijemci, Portugalci, Rumunji, Austrijanci a rasli tek Mađari i Grci. Rusija je skočila na 540 milijuna litara s 20% rasta, dok je Moldavija pala za 40% na svega 110 milijuna litara, a vinarstvo im je glavna djelatnost. Gruzija je rasla za nevjerojatnih 27% na 240 milijuna litara, a Kina je pala na 240 milijuna. SAD kao četvrti svjetski proizvođač je pala na 2,1 milijardu i to za17%, kažu, zbog vrućina. Zbog loših vremenskih prilika cijela južna zemljina polutka smanjila je proizvodnju na 4,58 milijardi litara. Pri tome je najveća Argentina značajno rasla, a Čile i Brazil padali, dok su Australija i Novi Zeland bilježili rast.
Potrošnja i trgovina vinima
Konzumacija vina pada najdrastičnije (20%) u tek pomalo stasaloj Kini. Najviše se troši u SAD-u (3,3 milijarde litara), Francuskoj (2,3), Italiji (2,23), Njemačkoj (1,78), UK (1,26) a ispod milijardu litara u Španjolskoj, pa idu Rusija, Argentina, Portugal, Kina, Australija itd.
Dok potrošnja pada svjetska trgovina vinom raste? Razlog je što vino prodire odnosno sudjeluje u globalizaciji i sada se navodno barem nešto popije u 198 zemalja a u većinu njih ga valja dovesti jer ga nemaju. Uglavnom protrgovalo se sa nešto manje od 10 milijardi litara vina odnosno za 35,9 milijardi eura!
U tome je buteljirnaih vina (računa se za volumene manje od dvije litre) prodano 50,8% ali za 67% ukupno u trgovini vinima potrošenog novca. Pjenušaca je bilo 10,9 posto trgovine ali za 23,8% vrijednosti trgovine što upućuje na najbolje cijene, Ostaje Bag in Box one i nama znana kutije od 2,3 i 5 litara sa udjelom u trgovini od 3,6% a u vrijednosti tek 1,9% jer se tako prodaju- jeftina vina. I konačno u tankovima dakle cisternama i tankerima protrgovano je čak 34,7% količina vina ali sa zaradom od svega 7,4%. Boteljirana vina prodavana su po 4,7 eura po litri uz 1,9% više cijene, pjenušci su dosegli prosječnu cijenu od 7,9 eura makar uz 0,3% smanjenja. BinBox su pale u prosjeku na 1,9 eura (bogme kod nas ne), a tankovi odnosno sve prodaje u pakiranju preko 10 litara na prosjek od 0,8 eura.
