O dosadašnjim rezultatima turističke sezone i eventualnom utjecaju sportskih natjecanja na njen daljnji tijek, razgovarali smo s Markom Mijićem, dugogodišnjim hotelskim managerom, trenutno stručnim savjetnikom i konzultantom u Kongres plus agenciji:
- Iako se, službeno, početkom lipnja u Hrvatskoj odmaralo nešto više od 266.000 gostiju, brojke bi mogle biti još bolje, s obzirom na dobru popunjenost (više od 650.000 ležajeva) u tzv. nekomercijalnom smještaju, vikendicama i stanovima za odmor, poznatim kao objektima na "crnom tržištu", započinje Mijić i dodaje da, prema podacima HTZ-a, najviše se turista, 80 085, odmara u hotelima, "cimerfraju" 72 592, dok kampovi bilježe 60 500 tisuća gostiju, najviše u Isti, Kvarneru i Dalmaciji. Međutim, kao i svake godine, velik udio gostiju otpada na privatne stanove, koji su u vlasništvu stranaca, a čija se "bliža rodbina" ne računa u komercijalne goste, kaže Mijić.
Je li dobra predsezona uvod u rekordnu turističku sezonu i koji su njeni glavni problemi?
- Predsezona predstavlja dobar uvod u "glavnu" turističku sezonu, pa vjerujem da će u "špici" sezone biti popunjeno svih 1,2 milijun registriranih turističkih ležajeva, od kojih na hotele otpada 181.000, a najviše na privatni smještaj, oko 650.000. Zanimljivost je da ove godine privatni smještaj bilježi povećanje od 60.000 postelja, što je znak za uzbunu, jer porast istodobno ne prate ulaganja u hotelsku i svaku drugu, kvalitetniju infrastrukturu. Nastavi li se ovakvim tempom, hotelima će trebati više od 10-15 godina da bi se "približili" privatnom sektoru. Iako se vode kao nekomercijalni smještaj, postoji sumnja da je upravo taj segment tržišta najproblematičniji. Tamo se primaju gosti po komercijalnim uvjetima, a njihov broj i ostvareni promet je jako teško kontrolirati. Iako Hrvatska turistička zajednica ove godine planira ostvariti prihod od 44,6 milijuna eura, što je 5,3 posto više u odnosu na prvotni plan, promet od turizma je daleko veći, pogotovo onaj njegov "nemjerljivi" i "nevidljivi" dio.
Kakva je situacija u zadarskom turizmu?
- Zadar je u predsezonsko vrijeme "doživljajno" mrtav grad, jer se osim nešto živosti u kafićima, gostima praktički ne nudi ništa. Pogotovo su na to osjetljivi mlađi, koji su znatno mobiliniji od ostalih, pa se zbog uniformirane i unificirane ponude kratko zadržavaju u gradu i traže partyje u drugim destinacijama.
No, i pored izostanka "doživljaja" ni cijene ne prate trenutnu situaciju, pa se apartmani i privatne kuće izdaju po "vršnim" sezonskim cijenama, što značajno skraćuje vrijeme boravka u destinaciji. Možda je to u "jednu ruku" i dobro, jer postojeća komunalna i svaka druga infrastruktura ne prati povećanje smještajnih kapaciteta, pa bi već sada trebalo razmišljati o mjerama ograničenja gostiju, kao što to rade mnoge druge europske destinacije, a koje, kao i Zadar, žive isključivo od turizma.
Vršna sezona od 2 do 3 mjeseca, uvijek će donositi najveću zaradu, problem predstavlja ostatak godine. Stoga se nameće pitanje – kako rasteretiti glavnu sezonu, a turistički promet "iznivelirati" na ostalih 9 mjeseci u godini. Teško, jer ni Zadar, ni ostatak Hrvatske, osim donekle Istre, nemaju sadržaje koji bi mogli pokrenuti turizam tijekom cijele godine.
Nedostaju nam novi turistički proizvodi, koji bi poticali rekreaciju u prirodi. A da bi se to ostvarilo, potrebno je zapuštene i devastirane objekte, pogotovo one vojne, koji su u vlasništvu države obnoviti i prenamijeniti u turističke svrhe, a ista bi "sudbina" trebala zadesiti i negrađevinska zemljišta, koja se lako mogu pretvoriti u rekreativne oaze u prirodi. Time bi se poticala gradnja golf igrališta, kamp zona, disco klubova i raznih drugih "doživljajnih" sadržaja, koji bi privlačili turiste izvan glavne turističke sezone. Samo u tom slučaju bi mogli govoriti o održivom turizmu i turizmu 365 dana.
Pored navedenih nedostataka, koliko velika sportska natjecanja ove godine mogu utjecati na tijek sezone?
Nedavno je počelo Europsko nogometno prvenstvo, nakon Olimpijskih igara najveća sportska manifestacija u svijetu. Dok će oči športske javnosti biti uprte na događanja na terenu, dotle će turistički djelatnici strepiti kako će se ovogodišnja sezona, bez obzira na njen obećavajući početak, 5% povećanje prometa u odnosu na sezonu 2023., dalje razvijati s obzirom na to da se natjecanja održavaju tijekom ljeta. Poznato je da sportske manifestacije iz godine u godinu privlače sve veći broj posjetitelja i promoviraju turističku destinaciju, bilo da se održavaju u Hrvatskoj ili inozemstvu.
Ovogodišnje EP u nogometu u Njemačkoj i Olimpijske igre u Francuskoj zasigurno će utjecati na dolazak velikog broja gostiju u Hrvatsku, sa tih, nama, vrlo važnih emitivnih tržišta. I ne samo to, nego će i veliki dio europskih gostiju, ljubitelja sporta, "žrtvovati" jedno ljetovanje, pa će "more i sunce" rado podrediti adrenalinu na športskim borilištima.
U takvoj situaciji Hrvatskoj bi se mogla dogoditi poznata "srpanjska rupa" puno ranije, nego prethodnih godina, ne samo na planu dolaska gostiju, nego i u ukupnim prihodima (smanjena potrošnja) od turizma. Treći segment tržišta ostat će "prikovan" uz male ekrane, pogotovo onaj niži sloj, koji svake godine dvoji da li putovati na ljetovanje ili ne.
Tko će od svega toga imati najviše koristi?
- Zbog navedenih sportskih natjecanja, zasigurno će najviše profitirati Njemačka i Francuska, kao jake emitivne, ali i receptivne zemlje, iz razloga što sport u velikoj mjeri utječe na globalni turizam. Koliko god sport u emitivnom dijelu može derogirati ovogodišnju sezonu u Hrvatskoj, toliko je vrlo bitan za Hrvatsku s receptivnog gledišta, jer je u proteklih nekoliko godina turizam u Hrvatskoj postao još popularniji zbog iznimnih uspjeha hrvatskih sportaša. U tom kontekstu broj gostiju u Hrvatskoj se povećao u vrijeme održavanja nekih većih i važnijih nogometnih utakmica, teniskih turnira, automobilskih, biciklističkih i drugih utrka. Poznato je da su sport i turizam u visokoj međusobnoj interakciji, koja neprestano napreduje i otvara nove mogućnosti za razvoj Hrvatske, kao turističke destinacije. U prvom redu što Hrvatska, s bogatom sportskom tradicijom i prirodnim ljepotama, ima značajan potencijal za daljnji razvoj sportskog turizma.
U kakvoj su korelaciji sport i turizam?
- Sportska natjecanja privlače strane i domaće goste, dovode do povećanja turističke potrošnje na smještaj, hranu, prijevoz i razne usluge, čime se značajno doprinosi lokalnom gospodarstvu. Međutim, puno je važnija i dugoročnija promocija na globalnoj razini. Ona povećava svijest o turističkim atrakcijama zemlje i potiče turiste da istraže više od samih sportskih terena. Dočeci "Vatrenih" su kao najbolja turistička razglednica u novijoj hrvatskoj povijesti. Nažalost, sličnih razmišljanja nema u TZ Zadar, koja će ove godine sufinancirati kulturne, zabavne, sportske, eno-gastronomske i ostale manifestacije, ali ne i uživo praćenje Europskog nogometnog prvenstva na zadarskom Trgu ili Forumu, kao da ono ne bi trebalo unaprijediti boravak turista i obogatiti turistički proizvod i ponudu grada Zadra. Kockasti su postali najveći hrvatski brend, koji je puno dao turizmu, pa čudi ovako "maćehinski" odnos TZ Zadar prema reprezentaciji koja je svugdje u svijetu dobrodošla i rado gledana, ali u Zadru očito ne.
