Recenzent Željko Holjevac ističe kako je knjiga potkrijepljena temeljitim znanjem. Podatci i primjeri su odgovarajući, iznose se na jasan i razumljiv način te ukazuju na razumijevanje važnosti kronološko-problemskoga pristupa, napominje i dodaje kako sadržaj gotovo svakoga dijela knjige donosi nove znanstvene spoznaje ili inovativne reinterpretacije istraživački otvorenih pitanja.
Ocijenio je kako se rješenjima koja autor nudi potiču nova pitanja za znanstvenu raspravu.
Recenzent Anđelko Milardović naglašava da je autor po vokaciji povjesničar te dodaje kako je, unatoč tomu, u njegovu analitičkom postupku nazočna politološka dimenzija. Ona je, ističe, vidljiva i u analizi globalnih političkih aktera "stare Europe" uoči Prvog svjetskog rata, koji je po svojem karteru bio globalni.
Ocjenjuje kako je Rajčićeva metoda dokumentarna, stil lepršav i zanimljiv, na trenutke literaran pa se čita kao uzbudljivo historiografsko štivo, a na momente i kao triler.
Štivo je, smatra, zanimljivo utoliko što se neki sadržaji, poglavito, velikosrpska politika, te realpolitika velikih sila u 21. stoljeću na "zapadnom Balkanu", prepoznaju i danas. U tom smislu, dodaje, knjiga je važna i zbog komparacije Europe, velikih sila, Srbije i Balkana početkom i 21.stoljeća pa ova komparacija kao orijentir pokazuje da se u geopolitici malo što mijenja.
Autor ističe kako knjiga donosi novi hrvatsko-europski pogled na Balkan neposredno prije stvaranja Jugoslavije koja je odredila hrvatsku povijest 20. stoljeća.
Knjiga, napominje, autor razotkriva iza kulisa službenoga Beograda naličje nastanka Jugoslavije koja se, u očima beogradskih političara, obavještajaca i revolucionarno-terorističkih aktivista, vrlo usko preplitala s velikom Srbijom.
Poticaj je, naglašava, za preispitivanje politike i ideologije jugoslavizma na koje se još uvijek, prešutno, gleda kao revolucionarno slobodarstvo, iako njegova pozadina krije brojne kontroverze. Ocjenjuje kako je ključna kontroverza tajna obavještajna i revolucionarno-teroristička mreža beogradskoga vladina vrha i podsjeća kako su u okviru različitih organizacija djelovale četničke postrojbe.
Povjesničar Tihomir Rajčić rođen je 1966. u Splitu. Kolumnist je i suradnik Slobodne Dalmacije. Bavi se istraživanjem 19. i 20. stoljeća. Autor je knjige "Tajni život slikara Vlaha Bukovca".