Stara gradska tržnica još iz vremena mletačke uprave, postavljena na pločniku i oko krune zdenca vodene cisterne iz XVI. st. priključene na stari gradski vodovod 1846., kad je cijeli trg obnovljen i popločan. Trg s tržnicom, smješten pred Nadbiskupskom palačom, bio je okružen visokim zgradama u kojima su se nalazile trgovine, mesnice, a na uglu se nalazila kavana Dalmacija. Na Nadbiskupsku palaču naslanjala se katnica kroz čije prizemlje se ulazilo u tadašnji Arheološki muzej s postavom u crkvi Sv. Donata (izgrađena u IX. st., najvrjedniji je spomenik predromaničkog graditeljstva i simbol grada Zadra). Kako su ta i susjedna kuća zatvarale i zaklanjale pogled na Sv. Donat, odlučeno je da ih se sruši (1927. do 1930. g.).Tada je prostor pred crkvom spušten na razinu pločnika rimskog foruma, a uređen je lapidarij na kojem su izloženi rimski kipovi i lapide. Time crkva Sv. Donata izlazi iz sjene i postaje dijelom vizure trga. Južna strana trga imala je širok prolaz prema moru, novoj ulici, šetalištu i Novoj rivi. Svoje poljoprivredne i druge proizvode na tržnicu su donosili otočani, ljudi iz zaleđa, kao i okolnih mjesta, mahom odjeveni u slikovite narodne nošnje. Pristizali su svakodnevno na tržnicu iz pravca morskih vrata ili iz lučice Foše, dolazeći brodovima ili zaprežnim kolima. Trg i tržnica tradicionalno su mjesto živopisnih susreta ljudi različitih kultura, načina života i jezika koji su odzvanjali unaokolo. Tamo se se susretale gradske dame i gospoda, vojna lica i mornari, obrtnici i redari, trgovci i manuali, domaćice i mljekarice, turisti i služavke te svi oni drugi u potrazi za svježim namirnicama i drugim potrepštinama. Svi su oni zajedno obogaćivali slikovit prikaz trga i tržnice.
Kalelarga - starija i od Zadra?!
Kalelarga je najstarija, najduža, najdraža, najpoznatija i najopjevanija zadarska ulica. Kažu, starija je i od samog grada. Naziv Široka ulica nikad nije zaživio i Zadrani ga rijetko koriste. Kalelarga presijeca staru gradsku jezgru na poluotoku cijelom dužinom i slijedi trasu stare glavne uzdužne rimske ulice (decumanus maximus). Proteže se na zapadu od Crkve Gospe od Zdravlja do na istočnoj strani ugla Gradske lože. Urbanizacija grada kroz tisućljeća potvrđuje njen prirodni položaj. Kalelargu pod pravim kutom presijecaju gotovo sve pokrajnje gradske ulice. Kao kralježnica grada povezuje niz prostora, a šetajući ondašnjom Kalelargom, koja je bila uža od sadašnje, moglo se navratiti u trgovine, knjižare, pašticerie... Na njenoj osi bilo je staro kazalište Teatro Nobile (1783. g.) te novije raskošno kazalište Teatro Verdi (1865. g.) koje je imalo 1500 sjedećih mjesta u glavnoj i još 400 u manjoj koncertnoj dvorani. Nadalje, s Kalelarge se moglo ući i u elegantno dvokatno zdanje Kavane Central (1891. g.), koja je imala restoran, čitaonicu i igraonicu. Šetači su mogli proći Gospodskim trgom uz kavanu Spechio i završiti šetnju posjetom javnom parku na trgu Pet bunara.
Kavana ogledala na Gospodskom trgu
Gospodski trg (današnji Narodni trg) bio je sa sjeverne strane omeđen starom baroknom gradskom vijećnicom na čijem pročelju se nalazio sunčani sat, (kasnije je na njenom mjestu izgrađena sadašnja općinska zgrada Grada Zadra 1936. g.). Na zapadnoj strani nalazi se zgrada Gradske straže (izgrađena 1562. g., a toranj sa satom dograđen 1798. g.).Uz stražu se nalazila palača Gradskog Zapovjednika (1865. g.) koja je stajala na mjestu današnje kavane Lovre. Istočnu stranu trga krasi Gradska loža (1565. g.) nekoć poznata i kao biblioteka Paravia). Na južnoj strani stajala je Kavana Cosmacendi, modernizirana 1892. g. kada je dobila ime Kavana ogledala. Posred trga bio je rasvjetni kandelabar s koga je svijetlila prva zadarska žarulja postavljena u silvestarskoj večeri 1894. godine. Ako je Zeleni trg bio trbuhom grada, onda je gradsko srce sigurno bio i zauvijek će ostati ondašnji Gospodski, a sad Narodni trg.
