Prvim zadarskim festivalom monodrame cilj je vratiti publici istinske vrijednosti kazališta

Tijekom osam dana zadarska će publika imati priliku pogledati osam selektiranih monodrama, tematski, dramaturški i konceptualno različitih kazališnih predstava u čijem je središtu jedna glumica ili jedan glumac.

Prvim zadarskim festivalom monodrama cilj je vratiti publici istinske vrijednosti kazališta kroz prikaz monodramskihostvarenja priznatih kazališnih grupa, glumica, glumaca, redatelja, koji svojim pristupom monodramskoj formi, izvedbi i sadržaju nadilaze sam žanr monodrame i pred publiku stavljaju izazove novog kazališnog iskustva koje ni jedan drugi medij ne može zabilježiti. Teme koje otvaraju odabrane monodrame festivala redom su: muško-ženski odnosi, važnost prijateljstva, briga za druge, gubitak voljene osobe, rehabilitacija i integracija u društvo osoba s invaliditetom, ovisnost o društvenim mrežama, kako je biti žena u maloj sredini, život preko društvenih mreža i brojne druge teme, kazao je Vinko Radovčić, izbornik i umjetnički ravnatelj prvog Zadarskog festivala monodrame, dodavši da će pred članovima žirija biti zahtjevan zadatak ocijeniti najbolju monodramu i nagraditi je nagradom koja nosi ime po cijenjenom zadarskom glumcu, lutkaru Zlatku Košti.

Velik čovjek i glumac

Ovogodišnji članovi stručnog žirija su: teatrologinja dr. sc. Teodora Vigato, izv. prof., predsjednica žirija i članovi žirija: dramska prvakinja HNK Zadar Jasna Ančić i dramski glumac i lutkar Dominik Karakašić.

Puno je razloga da se jedan festival posveti jednom čovjeku. Prije svega jer se radi o jednom iznimnom čovjeku. Kad je takav čovjek još i veliki glumac, onda je taj festival glumački. Naš Zlatko je bio jedno i drugo, a pri tom je svim srcem pripadao ovom našem Gradu, ovoj publici, svom poslu. Zato je važno i hvalevrijedno što je Grad osjetio potrebu da mu se oduži i da ga ne zaboravi. Čist i nepatvoren, iskren do granice bola, uz smiješak da ne zaboli, bez malicioznosti, u najboljoj namjeri, bez skrivenih misli i ciljeva... Teško je naći takve ljude, a on je bio baš takav. I sigurna sam da i dalje šeta svojim kaletama u potrazi za drugim čovjekom s kojim će stati uz piće, razgovor i smijeh. A onda dalje, u liku siluete koju smo zamrznuli i pretvorili u nagradu za najboljeg glumca ili glumicu na ovom našem malom festivalu, istaknula je Iris Pavić Tumpa, ravnateljica Kazališta lutaka Zadar.

In memoriam

Zlatko Košta rođen je 25. veljače 1951. u Zadru. Prve glumačke korake napravio je u različitim amaterskim grupama koje su bile krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća vrlo aktivne na području Zadra. Stalni član ansambla Kazališta lutaka Zadar postao je od 1979. godine, gdje ostaje do umirovljenja 2018. godine. Dugogodišnji rad, veliko iskustvo, bezbroj uloga i nagrada zasluženo mu je donijelo status glumca-prvaka.

Tijekom svog skoro četrdesetgodišnjeg rada igrao je u gotovo svim ansambl-predstavama Kazališta lutaka Zadar, ostvario preko šezdeset raznih uloga s brojnim redateljima. U radu s različitim redateljima koji su zastupali različite poetike zbrajao je i nadograđivao znanja o lutkarstvu kako bi sve naučeno pretočio u novi lutkarski lik. Bio je i strašni vuk u Gatarinoj Crvenkapici i u predstavi Tri praščića, ali bio je i Stjepan, Don Quijote i Michelangelo Buonarroti. Jedan je od rijetkih lutkara u Kazalištu lutaka Zadar koji se okušao u lutkarskoj monodrami San putujućeg glumca ili princeza na zrnu graška u režiji Sunnya Sunninskyog. Glumačka uloga Zorana u Planinama Petra Zoranića, u režiji Marina Carića, jedna je od njegovih najboljih uloga po ocjeni publike i kazališne kritike. Međutim, ostat će zapamćen po maestralnoodigranoj ulozi Michelangela u predstavi Michelangelo Buonarroti, u kojoj je također zaigrao kao dramski glumac, za koju je bio višestruko nagrađen.

Bio je samozatajan i rijetko je volio davati intervjue i uopće razgovarati s novinarima, pa se njegov raznovrsni rad mogao rekonstruirati samo gledajući predstave. Okušao se i u dramskim ulogama u predstavama HNK Zadar. U svim ansambl-predstavama, bez obzira je li imao glavnu ili sporednu ulogu, kao pravi lutkar neprestano je zatajivao samog sebe u korist afirmiranja lutke kao protagonista scenskog čina. Bilo je to njegovo odricanja od vlastite osobnosti kako bi lutka kao scenski lik bila što osobnija, osebujnija i životnija. Na 21. Festivalu hrvatske drame i autorskog kazališta Marulićevi dani 2011. dobio je nagradu za ulogu Michelangela Buonarrotija u predstavi Michelangelo Buonarroti redatelja Dražena Ferenčine. U obrazloženju nagrade stoji: “u ulozi umjetnika u dilemi oko same esencije umjetnosti i smisla života nametnuo se velikom glumačkom snagom kojim lik Michelangela čini bliskim i ljudskim u njegovoj borbi s božanskim, te aktualnim i danas”. Dobitnik je Povelje za dugogodišnji rad i doprinos hrvatskom lutkarstvu 2012. te Nagrade Grada Zadra, također 2012. godine. Zlatko Košta umro je 6. studenoga 2021. u Zadru, podsjetila je dr. sc. Teodora Vigato, izv. prof., teatrologinja, predsjednica stručnog žirija prvog Zadarskog festivala monodrame

O predstavama

Monodrama Pračovjek nudi odgovore na vječni rat spolova - stereotipne, ali opet istinske razlike između muškaraca i žena od prapovijesti do danas. Kroz mnoštvo transformacija i izuzetno glumačko umijeće glumac Peđa Gvozdić nasmijat će Vas, podučiti i pomiriti nepomirljivo.

Sagradit ćemo kuću ponovno predstava je koja podsjeća da je dom ono što nosimo u srcu i sve dok imamo ruke, glave, srca i ljude koje volimo, zapravo imamo sve. Kuća se može ponovno sagraditi, gradovi se mogu obnoviti, ali samo onda kad postoji zajedništvo i ljubav koju ćemo u njih utkati.

Mala čuda tragikomična je monodrama glumice Sanje Milardović koja se u ovom naslovu publici predstavlja kao autorica teksta, redateljica i glumica. Riječ je o predstavi vrlo slojevitog narativa koji fragmentirano prati sadašnjost i prošlost spisateljice Ane u kombinaciji s nadrealnom i apsurdnom pričom izgrađenom oko Flore, glavnog lika njezinog romana.

Bogaljeva obrana je “komedija” koja na originalan način prikazuje glumčevu autobiografsku priču o rehabilitaciji i integraciji osoba s invaliditetom u društvo. Predstava se bavi različitim vrstama invaliditeta, odnosno fizičkim i psihičkim dijagnozama. Glumac je svoju osobnu priču iznio naizgled opušteno, s velikom dozom društvene kritičnosti i autoironije.

Fenomen usamljenosti

Crnohumorna komedija za mlade Dodaj me autorska je monodrama glumice Karmen Sunčane Lovrić, koja na satiričan i tragikomičan način propitkuje suvremenu potrebu i neophodnost svakodnevnog korištenja pametnog telefona, konstantnog bivanja online i kreiranja virtualnih verzija sebe na društvenim mrežama.

Monodrama Zemlja vukova autorski je tekst Tonke Mršić i Gale Nikolić. Žanrovski odjekuje crna komedija s elementima apsurda, a nastala je iz potrebe da se zapitamo što znači biti žena u maloj zajednici kao što je Lika? Što znači biti žena u Hrvatskoj? Predstava se bavi društvenim pravilima, prvenstveno Like ili bilo koje druge male zajednice, koja utječu na sudbine triju Ličanki u različitim stadijima života.

Digitalno sama Dine Vukelić drama je o fragmentiranom (post)modernom ženskom subjektu, kroz kazališnu izvedbu osmišljena kao one girl show u izolaciji. U fokusu je predstave fenomen usamljenosti u sprezi utjecaja društvenih mreža i kapitalističkih struktura na reprezentaciju konvencionalno prihvaćenog standarda ženskog tijela, kao i problem fikcionalizacije života podređenog nerealnim slikama u virtualnim prostorima, nasuprot oprečnoj slici svakodnevice.

Monodrama Cabaret Valeska poigrava se elementima dramskog i plesnog teatra te cabareta. Kroz prožimanje tih triju scenskih umjetnosti dočarava se život i djelo ValeskeGert, nekoć slavne, a danas pomalo zaboravljene glumice, plesačice i svojevrsne pionirke performansa.