Ljubitelje umjetnosti razveselilo je otvaranje 12. Salona mladih koji se, nakon dvadeset godina, vratio ondje gdje pripada - u Providurovu palaču i ponovno predstavlja stavove mladih umjetnika o aktualnim temama.
“Zadarska situacija” očima mladih umjetnika
U organizaciji Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar, na prvom katu Providurove palače, posjetitelji će na ovoj prestižnoj izložbi moći razgledati radove mladih umjetnika na temu Zadarska situacija, kroz koju im je dana sloboda da istaknu njima važne vrijednosti i kritiku društva na lokalnoj i globalnoj razini.
- Dvadeset godina je dug period, stasale su nove generacije umjetnika, veliki broj mladih ljudi završio je umjetničke akademije i počeo se afirmirati na likovnoj sceni Hrvatske, ali i u svijetu. Stoga smo ponovno pokrenuli Zadarski salon mladih, kako bismo okupili već afirmirane mlade snage, kao i one neafirmirane, te potaknuli i ohrabrili one još mlađe na umjetnički rad, ali i reafirmirali Zadar kao mjesto gdje likovna umjetnost doista živi. Prividnim izostankom jasno definirane teme ili tek njezinom naznakom, željeli smo autorima omogućiti slobodu da se predstave u svoj različitosti narativa i medija kojima se bave. No, u tematskom smislu “Situacija” je i poziv na direktnu konfrontaciju sa stvarnošću, ističu organizatori.
Izložba je podijeljena na tematske jedinice koje okupljaju bogat izražaj i poimanje svijeta mladih umjetnika. Prijave su bile otvorene svim umjetnicima od 18 do 35 godina gdje su mogli prijaviti do pet umjetničkih djela. Od 28 umjetnika i umjetnica odabrana su po dva djela, a izložba je otvorena do 20. travnja. 2025. godine. Okupljene su razne tehnike i načini izražavanja od slikarstva, skulptura, ambijentalnih instalacija, videozapisa do konceptualnih radova. Uz sva djela priložen je i QR kod koji prikazuje autorovu priču iza djela, no ona su istovremeno otvorena interpretaciji te svako djelo pruža zrcalni autorefleksivni prikaz na vlastiti život, posebice za mlade.
U fokusu lokalne teme
Polazeći od lokalnih aktualnih tema, mladi su kritizirali betonizaciju u kontekstu neprestanih iskopavanja, radova i razaranja važnih zelenih područja poput parka Vruljice. Mnoga djela se dotiču ekoloških tema i pozivaju na jačanje doticaja s prirodom koja je u urbanom životu stavljena sa strane. Naslanjajući se na alijenaciju koju mnogi mladi osjećaju u modernom svijetu, u izložbi je evidentan pojam usamljenosti koji obilježava zajedničko iskustvo generacije koja je izgubila osjećaj zajedništva u doslovnoj izolaciji izazvanom koronavirusom te udaljavanjem od prijateljstva zbog različitih utjecaja poput tehnologije. Tako video u trajanju od 3 minute pod nazivom “Tamara”, modnog umjetnika Vite Arbanasa, prikazuje djevojku koja sama prolazi kroz različite pejzaže i simbolički odražava generacijsku usamljenost i odvojenost od topline koja nije nedostajala prijašnjim generacijama.
- To je mladi umjetnik koji je išao u školu za vrijeme korone, što je na njega ostavilo trag. Omogućava mnoga tumačenja, ali u videu je primjetno da je djevojka cijelo vrijeme usamljena, u čekaonici, u urbanom pejzažu i kasnije kroz prirodu, pojašnjava kustosica Koraljka Alavanja.
Naglašenost ironičnih momenata
U različitim instalacijama, poput “Podijelili smo naranču” Nine Sušac i “Ljetne priče” Lane Đurđek pokazuju se liminalnost bivanja na plaži, simboličnoj ogoljenosti koja oslobađa od užurbane i dinamične svakodnevice. Prostor plaže dozvoljava bezvremenost i autentičnost ljudskih interakcija, priliku za ljudsku bliskost i povratak u jednostavnije vrijeme. Sličnu tematiku prikazuje i “Tiramol” Anđele Majice, koja je kroz jednostavnost materijala izrazila kontrast između simplificiranog življenja u maloj sredini iz koje dolazi te pretjerane urbanizacije uz pridavanje važnosti marginaliziranim skupinama društva. Istovremeno se koristila ironičnim i komičnim efektom koji je primjetan i u drugim radovima, što kustosica naglašava kao još jednu osobinu evidentnu u generaciji mladih.
Većina autora su žene
Kustosica Alavanja također ističe obrat u umjetnosti u kojoj su do sad dominirali muškarci, no na ovoj izložbi su za većinu djela zaslužne žene. Rodni element je istovremeno i tema koja se pokazala u mnogim radovima poput “Bez naziva” Mie Knežević, fotografske antiratne kritike koja istovremeno naglašava manjak pridavanja važnosti ženama kroz povijest.
Iako je mladim umjetnicima postavljena opširna krovna tema, kroz njihovo stvaralaštvo je iskristaliziran zajednički generacijski duh, okupljen u zajedničkim vrijednostima, željama, težnjama i kritikama.
- U cijeloj ovoj generaciji postoji taj jedan stav koji zapravo upozorava. On predstavlja kritiku društva i upute za dalje. Izložba je izvrsno postigla emocionalan prikaz generacijskih osjećaja frustracije, ljutnje, kritike i težnje za toplinom i zajedništvom. Zadarski salon mladih je pružio priliku mladima iz Zadra da pokažu svoje sposobnosti i predoče kompleksnost svojih unutarnjih razmišljanja i osjećaja, zaključila je Alavanja.
Poslije ovog Salona, idući možemo očekivati za dvije ili tri godine, a u međuvremenu će žiri od pet članova izabrati jednog umjetnika ili umjetnicu koji će imati priliku predstaviti svoj rad na samostalnoj izložbi. Budući da se salon nije odvijao 20 godina, uz ratnu pauzu, organizatori su svjesni da mnogi zadarski umjetnici nisu imali priliku predstaviti se, tako da će i njih zvati kao članove žirija. Ove godine je to Marija Ančić, restauratorica, kiparica i multimedijalna umjetnica.
