Začini za hranu su se nekoć upotrebljavali kako bi se prikrili mirisi odstajale hrane, a samim time i poboljšao okus zalogaja. Nekad jednostavno nisu postojali uvjeti kako bi se hrana konzervirala ili zamrzavala, pa bi se, rijetko i ne baš svježa hrana posipala raznim začinima kako bi se koliko toliko ublažio vonj gotovo neukusnog mesa. Danas u doba kad je kulinarstvo postalo gotovo pa pomodno, a s druge strane nikad više šaroliko, pristupačno, i ukusno, začini imaju sasvim drugu svrhu i namjenu u kulinarstvu.
Pristupačni svakome
Začini su danas pristupačni svakome, barem oni osnovni, i nisu toliko skupi, a bez njih način spremanja jela na koji smo navikli je nezamisliv. Prije svega začini služe kako bi hrana pojačala intezitet okusa i mirisa, a kako se danas izrazito pazi i na izgled i posluživanje pripremljenog jela, začini se nerijetko jelu dodaju i pri ukrašavanju gastronomskog užitka. Osim mesnih i ribljih jela začini se koriste i prilikom kuhanja slatkih jela i izrade deserata. Tim se jelima najčešće koriste začini poput matičnjaka, metvice, cimeta, vanilije. Postoje varijacije na temu o vrstama i podjelama začina no uglavnom se oni dijele na one ljute, mirisne, i začine koji dodaju boju.
Ljuti začini pojačavaju tek, neki od njih i potiču znojenje, a neki najpoznatiji su mljevena paprika, papar, kajenska paprika, čili, feferoni, ljute papričice itd, Neki od navedenih začina mogu imati izrazito jak i ljut okus, pa svakako moramo pripaziti na omjer u kojemu ih koristimo.
Mirisni začini imaju svrhu kako bi slanim i slatkim jelima dali slatkast miris. Neki najpoznatiji su, tako, muškatni oraščić, klinčić, kardamon, itd. Začini koji jelima daju boju su uglavnom šafran i kurkuma i treba ih upotrebljavati gotovo manje od prstohvata kako bi jelo promijenilo boju. No ovi su začini izrazito skupi pa svima i nisu dostupni. Inače začinska bilja možete i sami uzgojiti i ne treba vam za takvo što vrt.
Dovoljna vam je teglica, sjeme i malo ljubavi, a kad uberete primjerice listić svježeg bosiljka i stavite ga na kod kuće učinjenu pizzu, osim što će i ona dobiti na kvaliteti i vaš um će biti zadovoljan jer ste nešto uzgojili sami. Mi smo vam napravili tablicu upotrebe nekih začina kojih koristimo gotovo svakodnevno.
Ne treba pretjerivati
Dakako, u jelima treba uživati i sa začinima ne treba pretjerivati jer tada izvorna namirnica gubi svoj okus i smisao. U začinima treba uživati, no ponekad je neka jela dovoljno posoliti i popapriti kako bi se moglo uživati u njima. Inače koliko su u gastronomiji cijenjeni začini govore nam i iznosi koji neki od njih postižu. Tako se za šafran koji cvjeta samo jedan put u godini treba izdvojiti 60.000 kuna za kilogram, a za jedan kg potrebno je prikupiti od 80 do 150.000 cvjetova ove biljke kojom se boji hrana, najčešće slatka i slana.
Za kilogram vanilije ćete izdvojiti od 700 do 2,500 kuna. Ovaj se začin ručno skuplja u Meksiku, Madagaskaru i na Tahitiju. Kardamom, koji se dodaje riži, voću, slalsticama, kavi itd. stoji oko 200 kuna po kilogramu, klinčić oko 100 kuna, a cimet oko 70 kuna po kilogramu.
Pa tko voli nek izvoli, u svakom slučaju, kao u svemu u životu ne pretjerujte sa začinima, a naročito s ljutim papričicama.
