S Tomislavom Glavićem vlasnikom obrta KerVin i nagrađivanim ovdašnjim vinarom razgovaramo nakon što je odradio mandat Predsjednika Udruženja vinara Zadarske županije od inicijative i osnovanja 2018. do danas.
Kako je uopće došlo do inicijative osnivanja Udruge?
- Kao predsjednik Udruženja vinogradara i vinara Nadina dobijao sam mnoge upite, traženja za uključivanje u niz aktivnosti, donacije i sl, a isto tako i od vinara koji nisu s ovog područja traženja uključenja u zajedničko organizirano djelovanje. To me ponukalo da razmišljam o potrebi inicijative za osnivanje udruge na razini županije. To tim prije što je istinski govoreno u ovom našem kraju upravo vinarstvo prednjačilo u oživljavanju i razvoju kao rijetko koja djelatnost, ne tek u poljoprivredi.
Godinu dana birokracije pa - korona
I do inicijative dolazi 2018?
- Tako je. Osnivamo se u šestom mjesecu 2018. a onda ide administrativno birokratski postupak po kojem se registriramo 22.06.2019. Osobno sam iz prethodnog pristiska ka Udruzi nadinskih vinara na jednom Cehu poljoprivrede Obrtničke komore Zadarske županije na kojem je Daniel Segarić kao pročelnik iz Zadarske županije bio gost rekao da je došlo vrijeme za osnivanje Udruge na razini županije. I zahvaljujući njegovoj podršci, koju stalno ističem, smo to proveli.
I taman se osnovali kad - stiže korona?
- Taman se osnivamo i dođe korona, pa sam baš u rekonstrukciji rada razmišljao, je li prva akcija za pomoć bolnici bila u koroni ili prije, a bila je u pandemiji. I sad je život tekao drugačije. Jesmo mi odrađivali neke stvari, ali znate na što je tada bio sveden i život i posao, posebno plasman. I istovremeno svi su sad zaokupljeni sasvim drugim stvarima pa ni ne možeš računati na pomć ni od koga, kad svi gledju preživjeti. Nema niti manifestacija. Odradili smo nešto humanitarnih akcija od te podrške bolnici do potpore za stradalu Petrinju. I pokrenuli smo po prvi put Svečani početak berbe tada u Nadinskim vinogradima, uz nešto ublažane mjere, a sada nas čeka već četvrta takva akcija, koja je postala dobra tradicija. Radili smo posebno uz angažman Stjepana Vučemilovića na nizu inicijativa prema zakonodavstvu. Neke su prošle neke ne. I vezano za regionalna i podregionalna određenja, sa zadržanom zakonskom pogreškom (Dalmatinska zagora), i s Prošekom, što je još u tijeku i za proširenje sortimenta što je rješeno,...
Od unijetih francuskih sorti do autohtonosti
Što bi stavio kao postignuće, a da počnemo s prepoznatljivošću, na manjak čega se i dalje žalimo?
- Mislim da možemo, uz stalnu želju za boljim, kazati da smo prepoznati kao vinarska županija, što povijesno barem kroz duga desetljeća nismo bili, i ako smo bili od nekog prepoznati mogli smo govoriti tek o vinogradarskoj, a ne i vinarskoj županiji. Sada nas se prepoznaje pa često od institucija i ističe kao najbrže rastuću županiju u vinarstvu, pogotovo što se tiče kvalitete. Kroz susrete, predavanja i razmjene mišljenja digla se svijest i okrenutost authtonim sortama.
Da, zanimljivo je da smo iskorake imali s unijetim francuskim sortama a domaćima tek težili?
- Sada mogu reći da tko misli saditi, misli saditi domaće sorte. Imamo Maraštinu koja je sad došla i do zlata na domaćim i međunarodnim smotrama, Pošip se sadi i njeguje vrhunski, i Grk je u trendu sadnje, a kod crnih sorti Crljenak se raširio, a trenutačno je najpopularnija samo naša Svrdlovina.
Projekti su davno pokrenuti suradnjom Zadarske županije i Agronomskog fakulteta Sveučuilišta u Zagrebu i prof. Maletića osobno, a veza s Udrugom?
- Udruga nije bila direktno uključena ali su pojedinci članovi udruge bili i jesu u tome i to poticali i podržavali. Znate za sadnje na imanju Škaulja s domaćim i unijetim sortama u projektu s Portuglacima. U tijeku smo, uz nešto kočnica, oko sadnje sedam autohtonih sorti bezvirusnog materijala i stvaranje rasadničarskog potencijala s materijalom Agronomskog fakulteta na mom terenu u Blatu, ali zapinje oko armature što ja ne mogu financirati. Pupove bi plasirao fakultet, a na mojoj zemlji bih ja imao grožđe nakon nekoliko godina, po rasporedu sadnje i uzgojnim oblicima koje odredi fakultet.
Zadarska županija i TZ Zadarske županije jedini istinski potpornji
Tko vam je u ovom razdoblju pružio ruku?
- Od početka Zadarska županija, hvala i Segariću i županu Božidaru Longinu. Posljednje dvije godine, hvala Mihaeli Kadiji i Turističkoj zajednici Zadarske županije i njima mogu izreći svaku pohvalu. Sada su nas uključili, tamo gdje nas vide, gdje im treba naše prisustvo, vode nas i vani. Naravno da smo i mi tome "krivi" jer TZ županije će se pokazivati kad ima s čime. S nama imaju s čime. S jedinicama lokalne samouprave nismo u najvećem dijelu zadovoljni a posebno bih istakao Zadar koji može u tome najviše učiniti. Imamo i TZ Ravnih kotara koji koliko može stoji s nama i neke lokalne samouprave kada su u pitnaju njihove manifestacije.
Taj iskorak u kvaliteti i autohtonost prepoznati su i na međunarodnoj razini, a ciljano s vaše strane, uz potporu županije i TZ-a je došao - Decanter i London?
- Upravo tako i posljednje dvije, mogu reći tri jer upravo su uzorci otpremljeni i za ovu godinu, smo organizirano prisutni a što je rezultiralo sa 17 odnosno 12 nagrada, i znatnim brojem zlata.
Kad smo spominjali autohtonost, u početku su nagrade stizale za crna vina, sada vidimo i bijela, u početku za svjetske odnosno francuske sorte, sada i domaće?
- Tako je. Učinjen je veliki iskorak s bijelim vinima. Posebno je dobrodošlo jer su one prethodno ovdje bile malo zastupljene, a tržište nam je dominantno ljeto i - bijela vina. I imamo svjetska priznanja pa nakon Londona, sad i Čilea mogu reći na obje zemljine polulopte za autohtona bijela vina odnosno Maraštinu i Pošip, odnosno specifičnu kupažu koju radi Vučemilović što je ne smijemo, za sad, zvati prošek.
Proširenje sortimenta i na rozee, pjenušce,..
Proširen je sortiment osim na ravnopavno učešće bijelih vina sada i na rosé?
- Ja sam 2013. napravio prvi rosé, nakon tradicijskog hrvatskog začetka s benkovačkim od prije Domovinskog rata, kao jedini. U lošoj klimatskoj 2014. pala je i preporuka vinarima da rade rosé, a sada gotovo svi rade rosé.
Pa imamo i pjenušce, do jučer neprisutne?
- Sada gotovo svaki veći vinar pravi i pjenušac ili ga planira.
Imamo trendenciju otvaranja kušaonica i podruma koji primaju posjetitelje. je li to dobra tendencija?
- Iznimno značajna i što ih bude više biti će bolje. Štoviše kako i naš član Bobanović nedvno ističe, a on je to učinio, svaki bi trebao imati kartu-plakat na kojoj će navesti i sve druge kušaonice što će samo osnažiti prepoznavanje regije kao vinske pa i u svijest turista usaditi da je vinska tura na ovom prostoru obvezan događaj. Time dajemo i snažan doprinos razvoju turizma, a što je sve prepoznala TZ županije. Uostalom ako želimo cjelogodišnji turizam ovo je jedan od elemenata.
U brendiranju se nije išlo zajednički u smislu geografskog određenja, ili sorte, već individualno?
- Točno, ali svaki pojedinačni iskorak doprinosi prepoznatljvosti i vuče cijelu regiju. Na drugoj strani i sortiment nam je toliko širok da se ne možemo brendirati niti s jednom ili dvije sorte poput Istre s Malvazijom i Teranom ili juga Dalmacije s Plavcem malim i Pošipom, a znaš koliko je sorti ovdje.
U konačnici jesi li zadovoljan učinjenim za svog mandata?
- Jesam, posebno s obzirom da osim spomenutih iznimki nismo imali dovoljne podrške pa i kolege mnoge zaokupljene svojim poslom nisu je pružale u radu udruge, što se nadam da ćemo svi skupa promijeniti. Također iako ne volim pričati o politikama i oni su nas trebali značajnije prepoznati jer smo gotovo jedini djelovali kao organizirani i imali rezultate. Eto na sreću na tom tragu su se udružili i maslinari, nadam se voćarima, povrtlarima,.. jer imamo za to osnove i razloge.
Nasljednik je Radoslav Bobanović?
- Aktivan svestrano i do sad i gotovo sam bio siguran da je jedini koji će taj teret i ulogu prihvatiti i moći odrađivati. Iako znam koliko je u poslovima i obvezama vjerujem znajući njegovu strast i sposobnost u valjan napredak Udruge...
