Zadar u turbulentnim i izazovnim vremenima kasne antike, u usporedbi s ostalim gradovima na Jadranu i nije tako loše prošao jer nije bio razoren i opljačkan poput Senja (Senie) ili Solina (Salone). Naprotiv je avaro-slavensko razaranje Salone bilo preduvjet premještanja administrativnog središta Dalmacije u Zadar. Prvi poznati carski službenik u Zadru bio je tako Paulus, dux Jaderae, koji se spominje 805. godine.
Zatim, tijekom IX i X stoljeća, prilike su se u gradu i oko njega postupno poboljšavale. Iz toga razdoblja ostao je i opis grada koji daje neizbježni car-pisac, Konstantin VII Porfirogenit u svom djelu “O upravljanju carstvom”:
“Grad je velik”
“Grad Zadar se zove na jeziku Romeja ‘iam era’, što znači ‘već bijaše’; naime kad je Rim osnovan ovaj je grad već bio prije toga osnovan. Grad je velik. Obično ga zovu Diadora. U istom gradu počiva tijelo sv. Anastazije djevice, kćeri Eustatija, koji je u ono vrijeme carevao i sv. Krševan monah i mučenik te njegovi sveti lanci. Crkva sv. Anastazije je bazilika, slična crkvi Halkoprateja u Konstantinopolu, sa zelenim i bijelim stupovima, sva islikana starim slikama, njen pod je od divnog mozaika. Blizu crkve je opet druga crkva, nadsvođena, sv. Trojice, a iznad nje je opet druga crkva, okrugla, također nadsvođena u koju se ulazilo zavojitim stepenicama.”
Iskušenja Sv. Krševana
Blagdan sv. Krševana jednog od gradskih zaštitnika ujedno se obilježava i kao Dan grada Zadra. Kako se navodi na stranici sveci,net., Krševan, akvilejski mučenik iz IV. stoljeća, istaknuo se u doba Dioklecijanova progonstva beskompromisnom vjerom u Isusa Krista. Predaja ga povezuje sa svetom Stošijom ili Anastazijom, mučenicom. Po toj predaji on joj je bio vjeroučitelj. Dok je Stošija bila u tamnici, Krševan ju je svojim pismima tješio i bodrio. Krševan je sam bio stavljen na veliku, životnu kušnju. Bio je nagovaran da se odreče vjere, da apostatira. Ako to učini, ponuđen mu je visoki, upravni položaj: prefektura i konzulat Rimske provincije. Krševan je odbio tu laskavu karijeru, samo da ne zaniječe sebe i ne pogazi svoje vjere. Najvjerojatnije na današnji dan, 24. studenoga, Krševan je zbog vjere bio smaknut. Odrubljena mu je glava.
Povijesno nije moguće utvrditi koje je godine tijelo sv. Krševana iz Grada, pokraj Akvileje, preneseno u Zadar. Po predaji to se dogodilo god. 649. Prvi povijesni spomen o crkvi Svetog Krševana u Zadru imamo u ostavštini gradonačelnika – priora Andrije iz godine 918.
Kraj X stoljeća donosi Zadru različite događaje. 986. se prema tradiciji osniva samostan sv. Krševana, jedna od najvećih tadašnjih opatija na čitavom dalmatinskom području, dok prvi opat Madije dolazi u Zadar iz Monte Cassina, najpoznatije matice benediktinskoga reda što svjedoči da grad i njegova okolica mogu podržavati ovakvu instituciju i da su gospodarske prilike ne samo stabilne, nego i u usponu.
Obrt i brodogradnja
U razdoblju nakon vladavine kralja Tomislava koji je možda upravljao i Dalmacijom, zabilježeni su znaci gospodarskog oporavka i jačanja važnosti trgovine na istočnoj jadranskoj obali. Riječ je o vremenu kad je Hrvatska pod kraljevima Trpimirom II, Krešimirom I, Miroslavom i Mihovilom Krešimirom II. Takav razvoj događaja nemoguć bi bio bez povezanih procesa u dalmatinskim gradovima u kojima se razvijao obrt i brodogradnja i iz kojih su i hrvatski vladari u ranijim razdobljima posuđivali novac. Danak što su ga Mlečani tada plaćali za slobodnu plovidbu utjecao je na dotok novca u hrvatsko zaleđe gradova, dok su sami gradovi često bili mjesta gdje se novac trošio iz čega vidimo da su razvoj i kraljevine Hrvatske i bizantske Dalmacije bili povezani bez obzira na političku podjelu. Također istraživanja pokazuju da se već i u tom dijelu srednjega vijeka u gradovima nalazio značajan udio hrvatskoga pučanstva koje ubrzo postaje i većinsko. U Hrvatskoj su oko 950. godine prema Konstantinovim podatcima najznačajniji gradovi Nin, Biograd, Skradin, Livno, Knin, Karin, Klobuk kod Trogira, Stupin kod Rogoznice i Velica za koju ne znamo gdje se nalazila.
europski izbori Kandidati za EP u prosjeku imaju 50 godina, mlađih od 30 niti 10 posto