Kronična opstruktivna plućna bolest, poznata pod skraćenicom KOPB, mnogim građanima medicinska je nepoznanica iako je riječ o ozbiljnoj plućnoj bolesti od koje svake godine u svijetu umire 3 milijuna ljudi. Točan broj ostaje nepoznat upravo iz razloga što se uzroci smrti od KOPB-a nerijetko znaju pripisati nekoj drugoj bolesti ili stanju, poput slabosti srca, poremećaja moždane ili srčane cirkulacije i sl.
Kronična opstruktivna plućna bolest napreduje polako, s početnim simptomima koji dulje vremena ostaju neprepoznati, te se nerijetko otkriva već u poodmaklom stadiju kada je u bolesnika veliki dio plućne funkcije trajno propao. Više o ovoj bolesti koja se smatra trećim, po učestalosti, uzrokom smrtnosti u svijetu, rekla nam je dr. Eugenija Basioli Kasap, spec. interne medicine, subspec. pulmologije i voditeljica Poliklinike Službe za interne bolesti u Općoj bolnici Zadar.
Štetnost pušenja
- Kronična opstruktivna bolest pluća je među najčešćim kroničnim nezaraznim bolestima. Obično se dijagnosticira nakon 40-godine života, a stopa incidencije i smrtnosti bitno je veća u starijoj populaciji. Bolest pogađa oba spola, a noviji dokazi upućuju na spolnu razliku u osjetljivosti na štetne učinke pušenja cigareta na pluća, pa je ženski spol povezan s težim oštećenjem plućne funkcije i težom kliničkom slikom uz nižu izloženost pušenju kao glavnom uzročniku KOPB, kaže dr. Basioli Kasap. Pretpostavlja se da od KOPB-a u svijetu boluje 65 milijuna ljudi, a unutar 10 godina od postavljanja dijagnoze KOPB–a, polovica bolesnika umre. Danas u Europi godišnje od KOPB-a umire 200 do 300 tisuća bolesnika. S takvom stopom oboljenja i smrtnosti KOPB stvara ozbiljne zdravstvene troškove zbog čestih i dugotrajnih hospitalizacija, osobne invalidnosti, potrebne tuđe pomoći, što ovu bolest čini financijski zahtjevnom za javni budžet. Nažalost, mjere primarne i sekundarne prevencije te dijagnosticiranje bolesti u ranim stadijima često su neuspješne, a sadašnje mogućnosti farmakološkog i nefarmakološkog liječenje usmjerene su na sprječavanje progresije bolesti. Stoga, još jednom treba naglasiti važnost štetnosti pušenja za bolesti pluća, ističe dr. Basioli Kasap.
Ovu bolest, doznajemo dalje, obilježavaju trajni respiratorni simptomi i ograničenje protoka zraka nastalo zbog poremećaja na razini dišnih putova i alveola, a koje je obično uzrokovano izlaganju toksičnim česticama i plinovima koje su potaknule abnormalan odgovor na njih uslijed osobinama domaćina. Od KOPB-a, dakle, ne obolijevaju sve osobe koje su izložene udahnutim štetnim česticama i plinovima, te se naglašava činjenica da se bolest razvija u osoba koje su sklone ili imaju uvjete za nastanak te bolesti. U nastanku KOPB-a veliku ulogu imaju i genetski utjecaji na razvoj i starenje pluća, ističe zadarska pulmologinja.
Bolesnici se međusobno jako razlikuju, ali im je zajedničko narušena kvaliteta života povezana s jedne strane sa simptomima i pridruženim bolestima, a s druge strane lošom prognozom.
Simptomi i liječenje
Dr. Basioli Kasap upitali smo i koji su početni simptome bolesti.
- Simptomi su kašalj, iskašljavanje i zaduha u naporu, ali bolesnici svoje simptome razvijaju postupno i često ih vezuju uz pušenje i starenje te ih pogrešno smatraju “normalnima”. U rutinskim dijagnostičkim postupcima (sistematski pregledi i sl.) spirometrija se prerijetko koristi. Stoga se smatra da 60 posto bolesnika još nema postavljenu dijagnozu KOPB-a iako već imaju simptome, i najčešće se dijagnosticiraju tek u pogoršanjima bolesti. Tada je kod mnogih bolesnika plućna funkcija već dosta i često nepovratno snižena, kaže dalje dr. Basioli Kasap.
Pušenje cigareta najvažniji je i najčešći pojedinačni čimbenik rizika za razvoj KOPB-a u cijelom svijetu, a posebno u razvijenim zemljama, ali ne i jedini. U zemljama u razvoju glavni okolišni čimbenik za razvoj KOPB-a je kuhanje i grijanje na biološka goriva te profesionalno izlaganje štetnim česticama i plinovima te zagađenje atmosferskog zraka iz prometa i drugih izvora, kao i pasivno pušenje. Kronična astma i tuberkuloza bolesti su koje doprinose slabljenju plućne funkcije i kao takve mogu dovesti do nepovratne opstrukcije dišnih putova i doprinijeti KOPB-u. Iako je pušenje uvjerljivo najvažniji okolišni čimbenik rizika za KOPB, čak 25 posto do 33 posto bolesnika čine nepušači. U ovih bolesnika nužno je potvrditi izloženost drugim čimbenicima rizika.
- Što se tiče liječenja specifična je terapija, nažalost, jako ograničena. Liječenje stabilnog KOPB počinje se inhaliranjem bronhodilatatora, lijekova koji proširuju dišne putove. To su antikolinergici i beta 2 agonisti. KOPB je i sistemska bolest s čestim komorbiditetima. Najčešći komorbiditeti su kardiovaskularni, osteoporoza, gastritisi ali i depresija i anksioznost, te maligne bolesti navodi još dr. Eugenija Basioli Kasap, te dodaje kako su ciljevi liječenja bolja sadašnja kontrola bolesti i smanjenje budućeg rizika. Ključan faktor je prihvaćanje kronične dijagnoze, a potom i zdravog načina življenja (disciplina sna, redovitih obroka, hidracija, redovito kretanje i vježbanje), te svakako prestanak pušenja, navodi na kraju dr. Eugenija Basioli Kasap.