Razgovarali smo s Franom Herendom, mag. pharm., fitoaromaterapeutom o imunitetu koji se, čini, često doživljava kao nešto nadnaravno, kao poseban entitet u tijelu, kojeg je potrebno, kako to volimo reći, “podignuti” ili “ojačati”.
Kakvim god svoj imunitet doživljavate, započinje Herenda, on će uspješno eliminirati teško zamisliv broj bakterija i virusa i isto tako uspješno zaobići, odnosno odlučiti tolerairati one koji vam ne mogu naškoditi.
Nekoliko bitnih zadaća
- Vrlo zahtjevan posao koji se neprestano događa u nezamislivom broju situacija, dok ste na poslu, dok jedete, dok spavate, trenirate… a dijete u školi ili vrtiću. Roditelji se često žale da su im djeca stalno bolesna. Volim pitati koliko često. Ispadne da je to u prosjeku jednom mjesečno. Zvuči strašno puno za zaposlenog roditelja u opterećenom suvremenom svijetu, ali to je zapravo normalan proces - djeca predškolske dobi u prosjeku imaju čak desetak temperatura i/ili respiratornih infekcija te šest proljeva ili povraćanja. Nešto više od tog prosjeka i dalje pripada normalnom procesu upoznavanja s virusima i bakterijama i stvaranju imuniteta, tumači Herenda.
Nameću se pitanja što onda zapravo znači “podizanje imuniteta” i može li se ono u praksi uistinu napraviti te što to čini imunitet.
- Imunitet u našem organizmu uključuje puno toga, od onog urođenog dijela koji je prekrasno naslijeđe naših davnih predaka i koji podsjeća na snage reda u gradovima i državama i koji je prva linija obrane, pregledava strane organizme i daju im dozvolu za ostanak ili ih različitim mehanizmima nastoji onemogućiti. Osim njih, postoji još niz različitih stanica koje su se specijalizirale da budu “špijuni”, da signaliziraju drugim stanicama ili da ciljano uništavaju točno određene mikroorganizme, govori Herenda i dodaje da, kao i sa snagama reda, i naše imunološke stanice treba naučiti nekoliko bitnih zadaća.
Izbalansiran imunitet
Moraju biti sposobne prepoznati i ukloniti one mikroorganizme koji ugrožavaju sigurnost našeg organizma. Pritom se ne smiju okrenuti protiv dobroćudnih stranaca, mikroorganizama u ustima, crijevima, koži… koje nam često pomažu u borbi protiv drugih patogenih ili nam proizvode korisne tvari. Ne smiju se okrenuti protiv naših vlastitih stanica jer u protivnom može nastati autoimuna bolest. Ne smiju pretjerano reagirati na neopasne vanjske tvari - jer onda razvijamo alergije.
- Puno zadataka za naš imunitet! Kad malo bolje pogledamo, želimo li previše jak imunološki sustav? Možda i ne, možda bi bilo bolje reći da želimo dovoljno snažan, ali još važnije - želimo izbalansirani imunitet, ističe Herenda.
Kako postići uravnoteženi imunitet?
Krenimo od crijeva, nastavlja Herenda, ona su naš veliki imunološki organ. Na njihovim granicama, čija je površina iznimno velika, postoji vrlo velik broj imunoloških stanica koje revno pregledavaju mikroorganizme.
- Da bi strani mikroorganizmi uopće došli do crijeva, moraju biti vrlo sposobni. Moraju proći dvije velike prepreke, biti otporni na vrlo snažnu kiselinu u želucu i izbjeći razarajuće djelovanje žuči u crijevu. Nakon toga se moraju boriti s velikim brojem već prisutnih virusa, bakterija, arheja i gljivica koji nama ne štete, a ne vole dijeliti svoj prostor s novima - oni su zapravo dio naše obrane, objašnjava Herenda i dodaje da sve ovo patogeni mikroorganizmi moraju savladati da bi uopće došli do naših imunoloških stanica, upravo onih stanica koje su milijuni godina evolucije i naše odrastanje otkako smo prvi put udahnuli pripremali upravo za tu zahtjevnu zadaću.
Međutim, naglo dizanje imuniteta, da u razdoblju učestalih herpesa ili urinarnih infekcija postanemo odjednom otporni na sve, bit će teško ostvarivo, ali možemo polako graditi svoj unutarnji balans, pa tako i onaj samog imunološkog sustava.
Stres i psihofizička ravnoteža
Iznimno je važno smanjiti stres i postići psihofizičku ravnotežu. Valja naglasiti da kronični stres dovodi do dugotrajnih viših razina kortizola koji zapravo smanjuje imunitet. Iznimno je bitno utjecati na stres, upozorava Herenda, ali i simptome kronične iscrpljenosti pomoću adaptogenih biljaka.
- Zatim, ništa ne može zamijeniti uravnoteženu prehranu s dovoljno proteina, omega 3 nezasićenih masnih kiselina, protuupalnih molekula te minerala i vitamina iz voća i povrća. Temelj zdravlja je zdrava prehrana, naglašava Herenda.
Postoji nekoliko mogućih dodataka koji mogu pomoći kod imuniteta.
- Postoji oni koji, da kažemo tako, “boostaju” imunitet, poput ehinacee, alfa i beta glukana, probiotika te oni koji pomažu usklađivanju različitih elemenata imunološkog sustava kao što je vitamin D3, omega 3, kurkumin… Niti jedno od navedenog nije prekidač kojim će “loš imunitet” postati “dobar”. Vjerojatno nitko od Vas nema zapravo loš imunitet. Najvjerojatnije ste ga malo potisnuli s prekomjernim lučenjem kortizola jer ste izloženi dugotrajnom stresu, ali on i dalje radi svoj posao!, govori Herenda.
Stimulacija imunološkog sustava
Ehinacea pokazuje niz djelovanja na imunološki sustav. Dokazano je djelovanje na urođeni, nespecifični dio imunološkog sustava: potiče fagocitozu i stimulira makrofage.
- Zanimljivo je i da smanjuje upalno stanje. Zasada možemo reći da stimulira nespecifični imunitet. Po mišljenju ESCOP-a može se koristiti kao pomoćna terapija i prevencija ponavljajućih infekcija gornjeg dišnog sustava, ali bi kod infekcija trebalo početi koristiti što prije po pojavi simptoma, zaključuje Herenda.
