<p>Ivana Burčul, dr. med, specijalizantica gastroenterologije</p>
Ivana Burčul, dr. med, specijalizantica gastroenterologijeOsobni album
StoryEditor
Ivana Burčul, dr. med, specijalizantica gastroenterologije

S obzirom na ubrzani način života, sve više mladih oboljelih od gastritisa i GERB-a

Pacijenti koji imaju gastritis navode dispeptične tegobe u vidu povremene boli, pečenja ili nelagode u žličici, mučninu, osjećaj punoće i napuhnutosti nakon jela i osjećaj rane sitosti

Ivana Burčul, dr. med, specijalizant gastroenterologije govorila nam je o gastritisu i GERB-u, istaknula najčešće simptome, otkrila pretrage kojima se dolazi do konačne dijagnoze, kao i tko predstavlja rizične skupine.

Na koncu, predložila je promjene životnih navika kako bi pacijenti imali što manje tegoba.

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB), započinje dr. Burčul, stanje je u kojem dolazi do povrata želučane kiseline u jednjak, a najčešće posljedično slabljenju funkcije donjeg jednjačkog sfinktera.

Najčešći simptomi

Gastritis je upala želučane sluznice, može biti akutna i kronična; najčešće se povezuje s infekcijom Helicobacterpylori, korištenjem nesteroidnih antireumatika (acetilsalicilna kiselina, ibuprofen, diklofenak, ketoprofen) i korištenjem alkohola.

Najčešći simptomi GERB-a se dijele na tipične i atipične simptome.

- U atipične ubrajamo kronični kašalj, promuklost, osjećaj stranog tijela u grlu, bol i pečenje u grlu, kronični sinusitis, erozije zubala, bol u prsima, dok su tipični simptomi GERB-a žgaravica, podrigivanje i osjećaj povrata želučane kiseline. Pacijenti koji imaju gastritis navode dispeptične tegobe u vidu povremene boli, pečenja ili nelagode u žličici, mučninu, osjećaj punoće i napuhnutosti nakon jela i osjećaj rane sitosti, govori dr. Burčul.

Rizični čimbenici

Gastritis se često povezuje sa stresom.

- U svijetu današnjice u kojem živimo stres je veliki čimbenik kojeg i dalje ne možemo definirati ili objektivno pratiti, a djeluje na različite sustave u našem organizmu, pa tako i na probavni sustav. Stres može biti povezan s gastritisom, ističe dr. Burčul.

Zlatni standard pretraga kojima se dolazi do konačne dijagnoze je gastroskopija, iako se ne moraju svi bolesnici podvrgnuti endoskopiji.

- Prije svega anamneza i fizikalni pregled sugeriraju nam kojim je pacijentima potrebna daljnja endoskopska obrada. Naime, gastroezofagealni refuks je klinička dijagnoza gdje, ukoliko bolesnik ima alarmantne simptome, ima indikaciju za provedbu gastroskopije. Također bolesnici iznad 45 godina, koji imaju alarmantne simptome, kod kojih je pozitivna obiteljska anamneza, pacijenti koji imaju tegobe žgaravice dulje od pet godina te kod neuspjeha medikamentoznog liječenja imaju indikaciju za gastroskopiju. Ukoliko u iniciijalnoj endoskopkskoj obradi nalaz ne upućuje na teški oblik GERB-a ili Barettov jednjak ili neku od komplikacija GERB-a, endoskopsko praćenje nije obvezno osim u slučaju nagle promjene kliničke slike ili novonastalih alarmantnih simptoma. Program obveznog endoskopskog praćenja indiciran je kod Barettovog jednjaka, tj. pojava u kojoj višeslojni pločasti epitel jednjaka prelazi u cilindrični epitel želučane sluznice što predstavlja povećani rizik za adenokarcinom jednjaka. Bolesnike s dispeptičnim tegobama koje trebamo podvrgnuti gastroskopiji su oni s alarmantnim simptomima - bolesnici koji povraćaju, gube na tjelesnoj težini, imaju smetnje gutanja, imaju simptome krvarenja iz probavnog sustava, bolesnike s anemijom ili s palpabilnom masom te bolesnike koji imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu na probavne tumore te starije od 45 godina, tumači dr. Burčul.

Preporuča se izbjegavanje procesuirane hrane

Prevalencija GERBA-a, kao i gastritisa, učestalija je u starijoj populaciji iako danas, s obzirom na ubrzani način života, saznajemo od dr. Burčul, u ambulantama viđamo sve više mlađih osoba.

- Pretili pacijenti su pod povećanim rizikom GERB-a, prisutnost hijatalne hernije, dok su Barettov jednjak, adenokarcinom jednjaka učestaliji u muškoj populaciji, kaže dr. Burčul.

Pacijentima savjetuju da jedu manje obroke više puta dnevno, ponajprije da izbjegavaju obilne obroke prije spavanja te da spavaju u poluležećem položaju.

- Zatim, izbjegavati masnu i procesuiranu hranu (pohano, prženo, dimljeno meso) kao i smanjiti unos začinjene i kisele hrane (začinjeni sirevi, luk, paprika, feferoni), pokušati reducirati prekomjernu tjelesnu težinu i prestati pušiti. Kod bolesnika s gastritisom različiti su modaliteti liječenja ovisno što je uzrok samih tegoba. U slučaju pozitivnog testa na H. Pylori potrebno je provesti eradikacijsku terapiju. Preporuča se izbjegavati korištenje nesteroidnih antireumatika, alkohola, prestanak pušenja i naravno procesuirane hrane, zaključuje dr. Burčul.

26.06.2023., 14:56h
22. prosinac 2024 10:20