Joga je spiritualna vještina podrijetlom iz Indije koja se prakticira već više od 5 000 godina. Danas je postala sveprisutna diljem svijeta, a svojim brojnim fizičkim benefitima, kao i utjecaju na mentalno zdravlje i unutarnji mir, privlači ljude različitih dobnih skupina i životnih stilova.
Oaza harmonije
Ukoliko i sami poželite uroniti u svijet joge, jedno od mjesta na kojem to možete učiti jest Leela Yoga Somatic Shala, oaza harmonije u kojoj se um, duša i tijelo spajaju u jedinstvenu cjelinu. Osnovala ga je Jelena Jadreško koja je, prije nego što je postala instruktorica joge, radila u financijama. Ipak, određene su je životne prilike ponukale da se više usmjeri na sebe i u konačnici završi u umirujućoj sferi joge.
- Radila sam u financijama, ali onda su počeli problemi sa zdravljem. I kako to biva, to je jedino što u tom trenutku želiš riješiti. Tada sam znala da je jedino što mi treba svjež zrak, zdrava hrana i da se trebam kretati. Kako mi je zdravlje bilo narušeno, joga je bila upravo ono što mi je trebalo. Krenula sam kao vježbač, a životne okolnosti su me u konačnici dovele da se odlučim školovati za instruktora joge. To je bilo 2014., znači već nekih devet godina vodim satove, započinje Jelena koja je trenutačno na školovanju za tjelesno orijentiranu psihoterapiju.
Vježbanje je Jelenu potaknulo da se više počne zanimati za aspekt tijela.
- Ako nemamo unutarnji mir i ako smo pod stresom, neće nam puno pomoći samo vježbanje jer je biće cjelina. Bilo mi je jasno da u obzir treba uzeti psihološki, biološki, socijalni i tjelesni aspekt, a na temelju svoga iskustva vidjela sam da se najbolji rezultati mogu postići upravo kroz tijelo, pojašnjava nam.
Tjelesna terapija joj je pomogla da bolje razumije jogu.
- Joga se bavi unutarnjim radom, znači okrećemo se unutra. Ako ne pogledamo što je u samome tijelu i ne pokrenemo ga na određen način, koliko god mi pričali o nekom problemu i na mentalnoj razini razumjeli te informacije, ti obrasci su u tkivu tijela, u autonomnom živčanom sustavu, i to je onda puno jače od nas samih. Koliko god mi nešto razumijemo i ne bi se htjeli tako ponašati, kada dođe određena situacija mi ponovimo istu reakciju, istu rečenicu, pitamo se zašto ponovo to radimo, zašto nam se to događa, ističe Jelena.
Bitno je kretati se
Ljudi vrlo često na satove joge dolaze zbog bolova u leđima i savjeta liječnika da se počnu više kretati. Sjedilački način života doveo je do učestalih problema s kralježnicom, donjim dijelom leđa i ramenima, a najbolji lijek za navedeno je kretanje.
- Koliko god da tijelo boli, trebalo bi se kretati, naravno neće se ići do te točke da je bol neizdrživa, ali koliko god možemo, trebamo nastaviti s kretnjama. Ako se ne krećemo, bol u kralježnici će biti još gora, poručuje Jadreško te dodaje kako joga može pomoći po pitanju bilo kojeg zdravstvenog problema.
Stres je jedan od najvećih čovjekovih neprijatelja današnjice, a samim time uzročnik je i mnogih bolesti.
- Danas su ljudi, nažalost, često bolesni, a glavni okidač za tako nešto jest stres. Danas je ritam života prebrz, svi smo egzistencijalno ugroženi. Naše je tijelo tisućama godinama isto. Priroda nam je dala određene načine da se to zaliječi, ali mi više ne živimo takvim načinom života. Nismo više lovci u šumi koji moraju paziti da prežive, da ih netko ne napadne. Ne napadaju nas ni medvjedi ni vukovi. Međutim, sada su ti medvjedi i vukovi naši problemi, naši odnosi koje imamo na poslu, egzistencijalni strahovi, i to je ono što nas napada i na što naše tijelo reagira. Naše tijelo je kontinuirano izloženo hormonima stresa i onda se tako počne narušavati zdravlje jer je priroda osmislila da se na taj način podigne energija, da bismo se imali snage boriti. Međutim, ta energija se podigne i nigdje je ne potrošimo pa se u tijelu stvaraju određeni energetski naboji koji nas preplave i onda život postane opasan. Bojimo se za sebe, bojimo se životnih okolnosti. Neki se bolje nose s tim, neki lošije, ali vanjske su okolnosti iste, tumači nam te napominje kako je upravo zbog navedenog bitno kretati se, da se taj višak energije, energetski naboj i povišena razina hormona potroše i da se tijelo opusti.
Usmjerenost pažnje na unutrašnjost
Jedna od najvećih prednosti joge je to što tijelo stavi pod napor i što se onda taj višak energije potroši, a tu je i, navodi Jelena, moment otpusta.
- Pažnja je unutra, znači promatrate koji su Vaši osjećaji, koje su Vaše misli, toga ste svjesni. Kada se bavite nekim drugim sportom, onda ste vani. Sve drugo traži pažnju prema okolini, dok joga traži da se odvojite od okoline i da uđete unutar svoga tijela. Okolo nitko ne postoji, suočavate s onime što je unutar Vas, kako se osjećate, koje su Vaše stvarne emocije i to je stvarna prednost joge, naglašava nam.
U jogi disanje zauzima ključnu ulogu.
- Svi većinom dišemo plitko, koristimo samo gornji dio prsa, a trbuh i sve ostalo je mirno. Dok vježbate jogu, dišete doslovno do dna zdjelice, koristite mišiće koje inače u životu za disanje ne koristite. Dok živimo, nismo svjesni da dišemo, ali dok vježbamo jogu, svjesni smo svakog svog udisaja i izdisaja. To je vrijeme kada znate da dišete, koristite tijelo za dah, tijelo je alat kojim dišete. Tijelo ne diše kako hoće, nego Vi dišete kako je Vama najugodnije, i naravno da ćete na taj način u krv dovesti puno više kisika, razjašnjava Jelena.
Povezivanje sa samim sobom
Na početku svakog vježbanja par minuta je rezervirano da se stane, da se osoba poveže sa samim sobom, da uđe u sebe i odvoji se od okoline.
- Ostavljamo radni dan, što je bilo u danu, lijepo, ružno, nije bitno. Ovo je sada vrijeme za mene i ja sam sama sa sobom. Čim se misao pojavi, znam da mi je pažnja otišla i onda ću je odmah vratiti na dah. Na kraju prakse leći ćemo na pod, na leđa, imamo 10 minuta da se ne mičemo. To je jedino vrijeme da se odmarate, opuštate, a da ne spavate, ne čitate knjigu, ne gledate mobitel. U tom se vremenu tijelo može zacijeliti jer je budno. To je dublja razina opuštanja, kada tijelo ima vrijeme da eliminira akumulirani stres, otkriva Jelena i dodaje:
- Trening traje sat i 15 minuta. Upravo smo s tih 15 minuta sigurni da ćemo imati par minuta na početku da ostavimo dan i sav stres iza sebe, da se posvetimo praksi i sebi, da pratimo dah, da dišemo, da se krećemo. Kada to završimo, imat ćemo 10 minuta da tijelo asimilira upravo to što smo u praksi pokrenuli. To je najvažniji aspekt, stati, zaustaviti pokret, tijelo se više ne kreće, više se ne mičemo, dah u tom trenutku sam po sebi postaje toliko miran da je gotovo neprimjetan, fizički doslovno ne osjećate da dišete.
Svaki joga studio ima početničke i naprednije satove. Nažalost, neki imaju potrebu za natjecanjem i dokazivanjem pa se pritom i ozlijede.
- U tim su naprednijim satovima ljudi koji duže vježbaju i imaju dužu praksu, naravno da su njihova tijela otvorenija, jača, imaju bolju svijest o tijelu. Ljudi znaju kako će svoje tijelo prilagoditi praksi, i to je ono najvažnije što praksom dobijete, svijest o tijelu. Najvažnije za jogu je da nikada ne vježbate preko granica tijela. Ljudi se danas često ozlijede na jogi, što je meni jako tužno jer je joga tu da zacijeli tijelo, da Vas zacijeli u cijelosti ljudskog bića, i fizički i emotivno i psihološki. Međutim, to je taj zapadnjački um koji se voli natjecati. Joga je tu da vidimo sebe iznutra, da vidimo tko smo mi, da riješimo zdravstvene probleme bilo koje vrste. Ako Vam to nije motiv, nego Vam je motiv dokazati da nešto možete, onda je bolje da u jogu i ne ulazite. Ozljeda će se dogoditi u trenutku, a Vi ćete se od nje dugo oporavljati, obrazlaže Jadreško.
Svijest o tijelu
Sve ovisi o kondiciji, a ponekad su, kazuje Jelena, osobe u sedamdesetima puno gipkije od onih u ranim dvadesetima.
- Nažalost, znam vidjeti izrazito mlade ljude od 21, 22 godine koji ne mogu maknuti, njima je sve naporno, njima je sve teško. Onda dođe netko sa 70 i nešto i vježba koliko bi ovi mlađi trebali vježbati. Kada se dobije svijest o tijelu, kada ono ojača i otvori se, čovjek već nakon trećeg sata napravi određenu vježbu. Tako da je to sve individualno. Tijelo zna što radi, samo ga treba pustiti, objašnjava nam.
Također, postoje razlike između jutarnjih i večernjih vježbi.
- Ujutro nam je tijelo izrazito kruto. Jutarnja je praksa izrazito teška, ali daje puno više benefita. Sve je vrlo iskustveno. Popodne možemo puno dublje ući u neke pozicije. Ujutro neki položaj ne možemo uopće napraviti, a popodne ga napravimo kao od šale, eksplicira te ističe kako joga ima više različitih stilova.
Stil kojim se Jelena bavi jest dinamična joga, za nju je karakteristično kretanje.
- Obično tko ne zna puno o jogi reći će da mu je to presporo, da mu treba nešto da se iznoji, da se na jogi samo isteže, diše, što nije istina. To je jedna vrsta joge. Recimo Jin joga, ona je jako meditativna. Dinamični stilovi i Hatha joga se bave jang principom, jang princip je kretanje, bavimo se mišićima i pokretom, dok se Jin joga bavi pasivnim motivima, to su tetive i kosti, mišići su opušteni, uopće se ne koriste. Stavite jastuk ispod sebe, jako otvorite zglobove. Tu je tijelo jako ranjivo, dočarava nam ova nasmiješena i draga gospođa.
Anegdote
Ponekad jogu mnogi i podcijene, pogotovo oni koji se inače bave sportom pa misle kako su satovi joge pasivni i usmjereni isključivo na opuštanje.
- Jednom su mi bili vrlo mladi košarkaši, utrenirani, htjeli su na jogu jer imaju repetitivan trening, treniraju uvijek isto, mišići su kruti, stisnuti. Kruti mišići su podložni ozljedama, no ako su mišići mekani, onda neće biti ozljeda. To je bilo preslatko, dođu s tim stavom, “sportaš sam, mogu”, i onda stenju i pate. Doslovno stenju, ne mogu jer je joga nešto potpuno drugačije. Kada imate krutu osobu, sve mu je milije nego da se mora istezati. On će dići benč od 100 kila kao ništa, ali neće moći držati vlastito tijelo na jednoj ruci. Najslađe mi je kada dođu ti jaki mladi pa se na kraju sata iznenade kad vide što im je teško savladati, priznaje nam.
Treba znati stati
Iako joge nikada ne može biti previše, ipak treba znati stati na loptu i odmoriti se.
- Ljudi najčešće vježbaju dva puta tjedno, ali joga nema limit. Nema previše joge, ali i to je individualno. Ima ljudi koji dolaze svaki dan, koji dolaze i ujutro i popodne. Ipak, preporuča se da se jedan dan u tjednu uzme za odmor. Neće propasti svijet ako ti jedan dan staneš. Sunce će ujutro izaći, Mjesec će se noću pojaviti, bez obzira radili Vi nešto ili ne. Život ide svojim tokom, iznosi nekadašnja računovotkinja, a sada vrhunska instruktorica joge.
Jedini uvjet za jogu, poručuje Jelena, jest da niste lijeni. Kod nje uvijek možete doći na početnički sat jer će Vas pomno pratiti i prilagoditi Vam se.
