Od rekordnih temperatura do razornih požara, oluja i poplava, ekstremni vremenski uvjeti 2023. istaknuli su hitnost rješavanja klimatskih promjena, a odgovor na pitanje što su zemlje već učinile kako bi se nosile s globalnim zagrijavanjem - i kako bi trebale ubrzati stvari još nije jasan.
- Čovječanstvo je otvorilo vrata pakla, rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres na samitu o klimatskim ambicijama u New Yorku.
Rekao je da je klimatska akcija "neznatna u odnosu na razmjere izazova", ali da se plima može preokrenuti ako vlade i tvrtke "pojačaju tempo".
Opsežna procjena UN-a o klimatskom napretku, nazvana Global Stocktake, upozorila je ovog mjeseca da je potrebno više truda "na svim frontama" kako bi se suzbilo zagrijavanje i izbjegli njegovi najgori učinci.
Dakle, što su zemlje već učinile kako bi se nosile s globalnim zagrijavanjem - i kako bi trebale ubrzati stvari?
Pariški sporazum UN-a usvojen 2015. dao je zemljama cilj: ograničiti porast globalne prosječne temperature na "znatno ispod" 2 stupnja Celzijusa u odnosu na predindustrijska vremena, dok "traju napori" za strožu gornju granicu od 1,5 C.
Od tada je došlo do "gotovo univerzalnih" akcija prema ovim ciljevima, s vladinim politikama za smanjenje emisija koje zagrijavaju planet u raznim sektorima, navodi se u pregledu stanja UN-a.
Obnovljivi izvori energije poput vjetra i sunca brzo su se razvili, na primjer, i očekuje se da će postati najveći izvor globalne proizvodnje električne energije do 2025. godine, prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA).
No, značajna serija globalnih znanstvenih izvješća kaže da zemlje moraju povećati ambicioznost svojih planova i brže ih provoditi, posebno kako bi postupno ukinule vađenje i korištenje fosilnih goriva - ugljena, nafte i prirodnog plina.
Unatoč hitnosti, zemlje propuštaju rokove UN-a za podnošenje ažuriranih klimatskih planova prema Pariškom sporazumu više od polovice vremena, prema Međunarodnom institutu za okoliš i razvoj (IIED) sa sjedištem u Londonu.
Ima li napretka po pitanju klime?
Ukratko, da. Očekuje se da će budući porasti temperature biti manje ekstremni, zahvaljujući vladinim obvezama smanjenja emisija stakleničkih plinova.
U 2010. predviđalo se da će porast globalne temperature biti između 3,7 i 4,8 C u 2100., u usporedbi s predindustrijskim vremenima, ali je taj raspon smanjen na između 2,4 i 2,6 C u 2022., prema UN-ovom Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC).
To je, međutim, još uvijek znatno iznad ciljne vrijednosti od 1,5 C za koju znanstvenici kažu da je ključna točka kada utjecaji poput toplinskih valova, suša i poplava postanu sve češći i ozbiljniji.
IPCC kaže da bi postizanje cilja od 1,5C zahtijevalo smanjenje emisija stakleničkih plinova za 43 posto do 2030., u odnosu na razine iz 2019. godine.
No, emisije ugljičnog dioksida povezane s energijom, glavnog stakleničkog plina koji je stvorio čovjek, porasle su na rekordnu razinu 2022., prema IEA-i.
Za pokretanje klimatskih mjera bit će potrebno dramatično ubrzanje, od zaustavljanja deforestacije do preobrazbe načina na koji ljudi putuju, rade i jedu - poput smanjenja putovanja avionom koja zagađuju i konzumacije mesa.
Jesu li ekstremni vremenski uvjeti sada normalni?
Znanstvenici postaju sve vještiji u povezivanju točaka između ekstremnih pojedinačnih događaja i klimatskih promjena.
Rekordna vrućina u Europi i Sjevernoj Americi u srpnju 2023., primjerice, bila bi "gotovo nemoguća" bez utjecaja klimatskih promjena, prema World Weather Attribution, međunarodnoj skupini znanstvenika.
Ista grupa rekla je da su obilne kiše u Libiji u rujnu, koje su izazvale smrtonosne poplave, bile do 50 puta vjerojatnije zbog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem.
Kako ekstremni vremenski uvjeti postaju sve češći i rašireniji, sredstva za pomoć zemljama u razvoju u zaštiti svojih ljudi i imovine moraju se povećati do deset puta, prema Ujedinjenim narodima - kroz mjere poput jačanja infrastrukture, ili obnavljanja prirode kao zaštite od poplava.
Hoćemo li ikada riješiti klimatsku krizu?
Prozor mogućnosti se sužava da se emisije stakleničkih plinova smanje dovoljno brzo da se uspori zagrijavanje planeta i ostane unutar granice od 1,5 C, kažu znanstvenici i dužnosnici UN-a.
Njegovo kršenje moglo bi dovesti do niza opasnih "točaka preokreta" - ili točaka bez povratka - kao što je urušavanje ledenih ploča na Grenlandu, ili Antarktici, što bi moglo turbo potaknuti porast razine mora, ili masovna smrt tropskih koraljnih grebena zbog zagrijavanja oceana.
Postoje i pozitivne prekretnice
Prodaja električnih vozila uskoro bi mogla porasti jer cijene padnu gotovo na jednaku razinu s vozilima na fosilna goriva, primjerice. Uz odgovarajuću zaštitu, šume, tresetišta i drugi ekosustavi mogu napredovati - hvatajući i apsorbirajući emisije koje uzrokuje čovjek.
Rješenja za klimatsku krizu već postoje, ali zahtijevaju promjene bez presedana u novom opsegu i ritmu u društvima, kaže IPCC. Čak i ako globalno zatopljenje premaši 1,5 C u nadolazećim godinama, dodaje se, svaki djelić stupnja je bitan za ograničavanje štete za ljude i planet - i za pomoć da se temperature vrate na sigurnije razine kada za to dođe vrijeme. (Hina)
