Prema Wikipediji, ‘fact checking’ je proces provjere činjenične točnosti upitnih izvješća i izjava. Provjera činjenica može se provesti prije ili nakon objavljivanja ili širenja teksta ili sadržaja. Postoje interna provjera činjenica i vanjska provjera činjenica. U internoj provjeri je provodi izdavač unutar kuće, kako bi se spriječilo objavljivanje netočnog sadržaja, a u vanjskoj provjeri, tekst analizira treća strana.
Fact checking protiv informacijskog zagađenja
“Informacijsko zagađenje” i “informacijski poremećaji” termini su koji opisuju fenomen širenja dezinformacija i lažnih vijesti. Nažalost, povjerenje u medije je najniže ikada. Razvijanje kritičkog mišljenja i medijske pismenosti promovira se godinama da bi se ljude potaknulo da kritički promišljaju informacije koje saznaju iz medija.
Svojevrsni korektiv medijskom izvještavanju su fact-checkeri, servisi za provjeru informacija. Zbog globalne prisutnosti, njihovo se djelovanje naziva profesionalnim pokretom i globalnim valom. Primjerice, 2020. ih je postojalo 237 u 78 svjetskih zemalja, prema podacima Sveučilišta Duke, no, njihov broj stalno raste.
Većina fact-checkera je u Međunarodnoj mreži provjeravatelja činjenica (The International Fact-Checking Network, IFCN) pri Poynter institutu i potpisnici su Etičkog kodeksa u kojem se ističe važnost transparentnosti njihova financiranja i rada, posebice kriterija i metodologije kojima dokazuju jesu li informacije lažne.
Hrvatski fact checking
U tom smislu, Institut za istraživanje hibridnih sukoba predstavio je projekt ATENA (Analiza Točnosti mEdijskih NApisa) koji će provjeravati točnost informacija (fact checker) iz područja obrane i sigurnosti te razotkrivati dezinformacije u vrijeme ratnih sukoba.
- Prva dezinformacija koja se često spominje je rat u Ukrajini, a radi se o agresiji na Ukrajinu. Rat u Ukrajini nam ne govori ništa, govori samo koja se vrsta sukoba događa na teritoriju Ukrajine, a ne odgovara na pitanje ‘zašto’ i ‘tko’?, rekao je predsjednik Instituta za istraživanje hibridnih sukoba Gordan Akrap.
To je samo jedan od primjera dezinformacija kojima su preplavljene društvene mreže još od početka pandemije covida-19, a koje posredno nanose štetu u procesu donošenja odluka, istaknuo je Akrap.
- Stalno se govori i o tome da je NATO prekršio obećanje koje je dao ‘90-ih godina da se neće širiti na istok. To se stalno ponavlja u u javnosti i služi kao opravdanje za rusku agresiju na Ukrajinu i kao opravdanje da se politička situacija u Europi mora vratiti na polazne postavke od ‘90-ih. O tome ćemo napisati jednu široku analizu, kazao je Akrap.
Pozivajući se na rezultate provedene analize, predsjednik Instituta napomenuo je da se IP adrese preko kojih u hrvatski medijski prostor dolaze dezinformacije o ruskoj agresiji na Ukrajinu, u velikom postotku podudaraju s IP adresama iz Rusije preko kojih su dolazile dezinformacije o pandemiji koronavirusa.
Hrvatska uspostavlja suradnju s inozemnim ‘fact checkerima’
Institut za istraživanje hibridnih sukoba neće se baviti samo dezinformacijama koje djeluju unutar Hrvatske. U narednim će danima uspostaviti suradnju s ‘fact checkerima’ iz Ukrajine, Europske unije i NATO saveza.
- Informacije koje ulaze u njihov prostor, kao i u prostor Srbije i Crne Gore, želimo hrvatskoj javnosti prikazati kao stvarne posljedice propagande. Crna Gora je, primjerice, preplavljena dezinformacijama o NATO-u, EU-u i Hrvatskoj, rekao je Akrap.
Projekt ATENA financiran je bespovratnim EU sredstvima u iznosu od 5,97 milijuna eura i trajat će četiri godine, a na njemu će raditi 30 stručnjaka iz domena obrane i sigurnosti.
Predsjednik Agencije za elektroničke medije Josip Popovac očekuje da će se ‘fact checking’ platforme pokazati “učinkovitim alatom za suprotstavljanje dezinformacijskom poretku”.
- Tolika je silna količina informacija i mogućnost slanja informacija u javni prostor da je nemoguće to sve pratiti. Naravno, potrebno je poticati medijsku pismenost i profesionalno novinarstvo kao stup demokratskog društva i najvažniji kanal za dobivanja pravovaljane informacije. Međutim, digitalno doba otežava posao profesionalnom novinarstvu jer svi očekuju informaciju sad i odmah. Zato smatram da svi zajedno moramo širiti kulturu provjere informacija kroz ‘fact checking’ organizacije, provjeravanje činjenica unutar redakcija, publiciranje provjera činjenica i kroz razvijanje kritičkog mišljenja kod građana, istaknuo je Popovac. (Hina/ZT)
