Svijet je na pragu tehnološke prekretnice. Tehnologija se razvija brže nego ikada, a 2025. godina obećava donijeti promjene koje bi mogle zauvijek preoblikovati naš način života. Uz nevjerojatne napretke dolaze i pitanja koja nas tjeraju da preispitamo našu ljudskost i budućnost. Hoće li nas AI zamijeniti u radnim procesima? Možemo li se preseliti u virtualni svijet i zaboraviti stvarnost? Hoće li tehnologija spasiti naš planet ili nas dodatno uništiti? S obzirom na brzi razvoj, 2025. će biti prekretnica u odluci hoćemo li upravljati tehnologijom ili će ona upravljati nama.
Umjetna inteligencija
Umjetna inteligencija (AI) sve više postaje ključni dio našeg svakodnevnog života, a od 2025. počinje rapidno oblikovati gotovo svaki aspekt našeg društva. Gotovo sva zanimanja su ugrožena pa čak i zdravstvo u kojem će medicinski sustavi postavljati dijagnoze preciznije od stručnih liječnika. AI će postati nezaobilazan, a milijuni ljudi mogli bi biti zamijenjeni strojevima koji su brži, jeftiniji i efikasniji. Međutim, pitanje nije samo ekonomske prirode. AI također otvara niz etičkih dilema: Tko je odgovoran kad autonomni sustav pogriješi? Trebamo li razvijati strojeve koji donose odluke o životu i smrti? Nažalost, sve ove dileme nisu daleka budućnost. U 2025. godini tehnologija može biti naš moćan saveznik, ali samo ako budemo znali kako ju kontrolirati. Ključno pitanje bit će: Je li umjetna inteligencija moćnija od nas?
Metaverzum i biotehnologija
Iako zvuči poput nečega iz science fiction romana, metaverzum bi od 2025. mogao postati naša svakodnevica. Ovaj virtualni svemir gdje ćemo moći raditi, učiti, zabavljati se pa čak i ostvarivati međuljudske odnose obećava promijeniti naš način života. Fizičke granice će nestati, a digitalni svjetovi postati naši novi domovi. Iako nudi nevjerojatne mogućnosti poput razvoja novih oblika komunikacije i društvenih interakcija, također donosi rizik od ovisnosti, gubitka kontakta sa stvarnim svijetom i povećanog otuđenja. Hoće li metaverzum postati prostor gdje ćemo svi uživati u savršenim verzijama svojih života ili će nas odvesti u virtualni zatvor? U 2025. godini, biotehnologija će također ući u novu fazu omogućujući nam da mijenjamo temeljne aspekte ljudske biološke prirode. Uz tehnologije poput CRISPR-a, genetske modifikacije postaju preciznije i pristupačnije. Možemo zamisliti svijet u kojem ćemo moći eliminirati nasljedne bolesti, produžiti ljudski život ili čak oblikovati “dizajnirane” bebe s unaprijed određenim osobinama. Iako ovo nosi nevjerojatne zdravstvene koristi, pojavljuju se i važna etička pitanja: Tko će imati pristup ovoj tehnologiji? Hoće li samo bogati moći unaprijediti svoje genetske osobine stvarajući društvo “genetskih elita”? Postoji li opasnost da pogreške u genetskim manipulacijama imaju nepopravljive posljedice na buduće generacije?
Kvantna računala: Revolucija u obradi podataka
Kvantna računala, koja koriste zakone kvantne fizike, mogla bi 2025. godine riješiti probleme koje klasična računala nisu u mogućnosti. Koncept kvantnog računanja prvi je iznio teorijski fizičar Richard Feynman 1982. godine dok je pravi korak prema njegovoj primjeni napravio matematičar Peter Shor 1994. godine kada je razvio algoritam koji je dokazao da kvantna računala mogu rješavati određene probleme znatno brže od klasičnih računala. Ovakva računala imaju potencijal da drastično ubrzaju mnoge ključne procese u znanstvenom i industrijskom svijetu. Mogu omogućiti brži razvoj lijekova, snažniju enkripciju podataka, preciznije donošenje odluka u financijskim transakcijama i napredak u stvaranju novih materijala. Osim toga, kvantna računala mogla bi značajno unaprijediti tehnike strojnog učenja i pružiti nova rješenja u borbu protiv klimatskih promjena. Međutim, kvantna računala također donose prepreke u smislu sigurnosti. Mnoge šifre koje danas koristimo za zaštitu osobnih podataka i financijskih transakcija postale bi beskorisne što bi otvorilo vrata za nove oblike cyber prijetnji. Još jedna prepreka bila bi cijena. Kvantno računalo košta oko 10 milijuna eura, a prema riječima voditelja Znanstvenog centra izvrsnosti za napredne materijale i senzore, Maria Stipčevića, radi se o stroju koji je velik i bučan koliko i toplinska stanica manje višestambene zgrade, a troši i otprilike toliko energije.
Zelena tehnologija: Hoće li nas spasiti od klimatskih promjena?
Zelena tehnologija obuhvaća inovacije i tehnološke procese koji se koriste za očuvanje okoliša, smanjenje negativnog utjecaja ljudskih aktivnosti na prirodu te obnovu i revitalizaciju oštećenih ekosustava, a uključuje razvoj uređaja, opreme i metoda koje doprinosi održivom korištenju resursa i smanjenju štetnih emisija. Klimatske promjene više nisu tek apokaliptični scenarij već naša realnost. Tehnološke inovacije u zelenoj energiji poput solarnih panela, vjetroturbina i električnih vozila predstavljaju nadu za naš planet. U 2025. godini tehnologija bi mogla pružiti rješenja koja će omogućiti smanjenje emisija CO2 i usmjeriti nas prema održivijem načinu života. Međutim, postoje i kritike da se “zelena” tehnologija često koristi više kao marketinški alat nego kao stvarno rješenje. Primjerice, proizvodnja litija i kobalta za baterije električnih automobila ima ozbiljan utjecaj na okoliš te uzrokuje ekološke i ljudske tragedije.