Redovita tjelovježba poboljšava emocionalno zdravljePixabay
StoryEditor
FIZIKA I PSIHA

Treningom do jačih mišića, ali i do bistrije glave

Sport i mentalno zdravlje u snažnoj su korelaciji. Fizička aktivnost ne samo da poboljšava tjelesnu kondiciju, već ima i izuzetne koristi za naše emocionalno stanje. Redovita tjelovježba može smanjiti stres, tjeskobu i depresiju, dok poboljšava raspoloženje, samopouzdanje i kvalitetu sna

Fizička aktivnost nije samo put do bolje kondicije. Ona je ključni faktor u očuvanju naše emocionalne ravnoteže. Zamislite da svaki put kada se znojite na treningu, ne samo da jačate mišiće, već i balansirate svoje emocije. Redovita tjelovježba smanjuje stres, anksioznost i depresiju te pozitivno utječe na raspoloženje i kvalitetu sna.

Fizička aktivnost poboljšava emocionalnu ravnotežu

Sport i mentalno zdravlje u snažnoj su korelaciji. Fizička aktivnost ne samo da poboljšava tjelesnu kondiciju, već ima i izuzetne koristi za naše emocionalno stanje. Redovita tjelovježba može smanjiti stres, tjeskobu i depresiju, dok poboljšava raspoloženje, samopouzdanje i kvalitetu sna. U današnjem brzom i stresnom načinu života, sport postaje ključni alat za održavanje mentalne ravnoteže i emocionalne stabilnosti.

-Stručnjaci iz različitih područja koji se bave unapređenjem mentalnog i fizičkog zdravlja ljudi preporučuju tjelesnu aktivnost kao prirodan lijek za brojne poremećaje. Oni preporučuju redovito bavljenje sportom ili nekom tjelesnom aktivnošću u funkciji zdravlja, istaknula je prof. dr. sc. Mirna Andrijašević.

Fizička aktivnost i proizvodnja hormona sreće

Jedan od najpoznatijih razloga zbog kojih sport pozitivno utječe na mentalno zdravlje jest proizvodnja endorfina – hormona sreće. Endorfini su kemikalije koje tijelo prirodno proizvodi kao odgovor na fizičku aktivnost, a oni su odgovorni za osjećaj ugode i euforije koji mnogi ljudi doživljavaju nakon tjelovježbe. Redovita tjelovježba također povećava proizvodnju drugih neurotransmitera poput serotonina i dopamina koji igraju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja. Serotonin je poznat kao “hormon sreće” jer utječe na naše emocionalno stanje i socijalnu povezanost. S obzirom na to, fizička aktivnost može biti prirodni antidepresiv, pomažući u smanjenju simptoma depresije i anksioznosti.

image

Tjelesna aktivnost smanjuje stres

Pixabay
image

Tjelovježba povećava protok krvi u mozak, što doprinosi boljoj opskrbi mozga kisikom i hranjivim tvarima

Pixabay

Smanjenje stresa i tjeskobe

Tjelesna aktivnost pokazala se kao učinkovita metoda u smanjenju stresa. Kada vježbamo, naše tijelo smanjuje razinu hormona stresa, poput kortizola, koji je često povezan s osjećajem anksioznosti i napetosti. Također, redovita fizička aktivnost pomaže u opuštanju tijela i uma što smanjuje napetost i pomaže u boljoj koncentraciji.

Istraživanja su pokazala da aerobne aktivnosti poput trčanja, biciklizma i plivanja mogu biti izuzetno učinkovite u smanjenju tjeskobe i stresa. Aktivnosti koje uključuju ritmičko kretanje (poput plesa ili aerobika) mogu pomoći u usmjeravanju pažnje s negativnih misli na vlastito tijelo, što doprinosi smanjenju osjećaja tjeskobe.

Bolja kvaliteta sna

Kvaliteta sna snažno je povezana s mentalnim zdravljem, a fizička aktivnost može značajno poboljšati san. Redovita tjelovježba pomaže u regulaciji ciklusa spavanja i buđenja te poboljšava dubinu sna. Osobe koje vježbaju često imaju bolji san, a to zauzvrat doprinosi boljoj emocionalnoj ravnoteži. Prema istraživanjima, ljudi koji vježbaju redovito imaju manju vjerojatnost za razvijanje nesanice, a čak i kod ljudi koji već imaju problema sa spavanjem, tjelovježba može biti učinkovit način za poboljšanje kvalitete sna. Bolji san doprinosi smanjenju simptoma depresije i tjeskobe, povećava energiju i poboljšava raspoloženje.

Poboljšanje kognitivnih funkcija i mentalne jasnoće

Osim što poboljšava emocionalno zdravlje, fizička aktivnost pozitivno utječe i na kognitivne funkcije. Redovita tjelovježba može poboljšati pamćenje, koncentraciju i mentalnu jasnoću. Istraživanja pokazuju da fizička aktivnost potiče rast novih neurona u mozgu, što može poboljšati funkcije poput razmišljanja, učenja i donošenja odluka. Tjelovježba također povećava protok krvi u mozak, što doprinosi boljoj opskrbi mozga kisikom i hranjivim tvarima.

image

Biciklizam je učinkovit u smanjenju tjeskobe

Pixabay
image

Preporuča se barem 60 minuta umjerene ili intenzivne tjelesne aktivnosti djeci i mladima

Pixabay

Djeca u doba ekrana

Prema različitim istraživanjima, djeca provode sve više vremena uz ekrane, bilo da je riječ o računalima, tabletima ili televiziji, dok fizička aktivnost pada u drugi plan. Preporučeni dnevni minimum od barem 60 minuta umjerene ili intenzivne tjelesne aktivnosti za djecu i mlade često nije ispunjen. Nedostatak vježbe može dovesti do povećanog rizika od prekomjerne tjelesne mase, problema sa srcem, smanjenog razvoja motornih vještina i mentalnih poteškoća poput anksioznosti i depresije. Redovita tjelovježba ne samo da jača tijelo, već poboljšava koncentraciju, socijalne vještine i emocionalnu ravnotežu, zbog čega je važno poticati djecu na aktivan način života od najranijih godina.

-Sport i tjelesna aktivnost koja mora biti strukturirana ima vrlo veliku važnost za život djece. Nekada je tjelesna aktivnost bila nešto normalno, nešto svakodnevno, a danas o tome treba promišljati i čak poticati kod djece i mladih”, poručio je liječnik Igor Šegović.

26.01.2025., 09:32h
Anja Vlaić
27. siječanj 2025 08:07