Čeka li hrvatski turizam, nakon nekoliko rekordnih godina, lošija sezona od dosadašnjih zbog previše kreveta u privatnom smještaju i visokih cijena koje bi mogle odbiti brojne turiste?
Naime, prošle godine Hrvatska je u privatnom smještaju imala 671 tisuću kreveta, a ove će godine imati i 40 tisuća novih. Istovremeno, njihova popunjenost je posljednjih godina pala sa 62 na 58 dana u godini, pa postoji realan razlog za zabrinutost kolika će biti njihova popunjenost ove sezone. Osim toga, cijene u Hrvatskoj su rasle puno brže nego u konkurentskim turističkim zemljama, čak 50 posto u samo nekoliko godina, a rezultati istraživanja na različitim tržištima pokazuju kako će mnogim turistima pri odabiru destinacije ove godine najvažnija biti upravo cijena.
Ministar turizma zabrinut zbog odnosa cijena i kvalitete
Zabrinjavajući su to podaci koje je na nedavno održanim Danima Udruge hrvatskih putničkih agencija u Petrčanima iznio resorni ministar Tonči Glavina koji je istaknuo kako je Hrvatska još uvijek jeftinija od Italije i Francuske, ali i skuplja od Španjolske i Grčke.
- Po prvi put, iznad 50 posto je onih koji će svoju destinaciju boravka odabrati isključivo po odnosu cijene i kvalitete, što znači da će gost hladne glave, recimo gost iz Njemačke, odabrati ili tjedan dana u Hrvatskoj ili Španjolskoj ili Grčkoj, ovisno o tom odnosu cijene, ponude i kvalitete, rekao je Glavina.
- Jedan je dio tog rasta opravdan. No, naši turisti misle da su naše cijene rasle prebrzo u prekratkim roku. Putovanje je također cjenovno naraslo, što naše proizvode čini manje konkurentima. Od 2023. godine evidentna je stabilizacija na drugim tržištima, gdje mi odskačemo. Slabost su nam mali poduzetnici i privatni iznajmljivači koji ne ovise o drugim faktorima u svom radu, dodao je ministar, naglasivši kako je pad turističkih rezultata izvjestan ako se ne učine potrebne korekcije.
Naglasak na pred i posezoni
Naglasak hrvatskog turizma, istaknuo je Glavina, treba biti na pred i posezoni kada dolaze gosti koji u potpunosti konzumiraju destinacije i bolje su platežne moći.
- Gosti su to kojima težimo. U sezoni dolaze “budget” gosti, koji traže jeftiniju ponudu i manje troše, te traže veće uštede. Njihove reakcije stvaraju dojam koji nama ne ide u prilog, jer povećati cijenu u tom dijelu godine može nam se obiti o glavu, rekao je Glavina, dodajući kako bi svaki “potres” u drugim zemljama kod nas bi izazvao velike turbulencije, jer “nama se ne smiju dogoditi potrošene, beživotne destinacije”,
Upravo zato se, ističe resorni ministar, Vlada odlučila na nepopularan porez na nekretnine, ali i porez koji može se dovesti do nužnih promjena koje će koristiti domicilnom stanovništvu.
Apartmanizacija - došli smo do limita, padamo
- Privatni su iznajmljivači polazište našeg turizma, zato nam je potrebna ravnoteža sa drugim oblicima smještaja. Obiteljski iznajmljivači neizmjerno pomažu našem turizmu, ali ono je postalo samo sebi problemom. Postojeći će manje uprihodovati, a novi će se kapaciteti stalno otvarati. Zadnje tri godine imamo stagnaciju u dolascima i noćenjima. Došli smo do limita naših kapaciteta. No, broj objekata i kreveta stalno raste. I to u desecima tisuća. Na tržištu to izaziva pad popunjenosti, iako broj kreveta raste. Popunjenost pada, jer tržište nam je isto, tako da se promet distribuira na više subjekata, koji polako rade sve lošije. Popunjenost je 2016. godine bila 62 dana, a popunjenost je danas na 58 dana. Daljnji pad očekujemo i u sljedećim godinama, jer cijene rastu. Nedvojbena je činjenica da porast kreveta imamo i za ovu godinu, što znači da će prihodi i dolasci te popunjenost morati padati. Naš najvrjedniji resurs – prostor – devastiramo i previše koristimo, rekao je ministar.
Dodao je da Hrvatskoj više gostiju u glavnom dijelu sezone ne treba, te da je hiperinflacija masovne apartmanizacije u stambenim zgradama širi društveni problem, koji mijenja samo tkivo urbanih zajednica.
Građani moraju biti ispred turizma
- Naš turizam je u potpunosti integiriran u naše lokalne sredine. No, kranovi su ipak postali “lightmotiv” naše obale. Grade se istovjetni prostori, što je strahovito utjecalo na priuštivo stanovanje i pad kvalitete života. Puno je nezadovoljstva u privatnom smještaju, koji štiti svoje interese, ali oni su dio cijelog našeg sustava. Hiperinflacija događa se samo u tom segmentu ponude. Domaćini su zato naša posebna vrijednost, te će imati poseban status. Sve ostalo je biznis i tako se treba opterećivati. Moramo se mijenjati kako bi nam sutra bilo bolje, smatra resorni ministar.
Teme o kojima govori ministar Glavina svakako nisu novost, ali su možda prvi put da o njima na ovako otvoren način progovara jedan visokorangirani političar u Vladi, što bi mogao biti definitivni znak da nas čeka turbulentna turistička sezona i vjerojatni prekid rekordnih godina kojima smo se tako ponosno hvalili.
Ipak, važno je naglasiti kako ti rekordi nisu došli kao rezultat sistemskog promišljanja već divljeg tržišta prepuštenog samom sebi, a posljedice toga su mnogi mogli predvidjeti još prije desetak godina kada su apartmanizacija i masovni turizam počeli uzimati maha. Tko je želio razmišljati o budućnosti, mogao je predvidjeti da takav pristup turizmu, osim rekorda, donosi i probleme, poput rasta cijena nekretnina i najma za lokalno stanovništvo, preopterećenja komunalne infrastrukture, te smanjenja kvalitete života stanovnika turističkih destinacija.
Masovni turizam nije samo hrvatski problem
No, nije to samo hrvatski problem. Dok, s jedne strane, nikada u povijesti nije više ljudi putovalo Zemljom, u nekim od najpopularnijih odredišta događaju se već mjesecima burni prosvjedi protiv turista koji su im zagorčavali život bez obzira koliko im koristi donosili. Pobuna protiv masovnog turizma najizraženija je u mediteranskim zemljama poput Španjolske, ali i u drugim popularnim destinacijama poput laponskog Rovaniemija, domovine Djeda Mraza.
BBC je prije nekoliko mjeseci u velikoj analizi ustvrdio kako će turističke zemlje i 2025. imati iste probleme s masovnim turizmom, a ti problemi počeli su još i prije pandemije Covida koja je 2020. taj proces nakratko zaustavila.
Predsjednika organizacije Travel Foundation Jeremy Sampson smatra da problem nije u pretjeranom broju turista, nego je uzrok u lošem i neuravnoteženom planiranju.
- Turizam je komplicirano regulirati, on treba biti usklađen s ekosustavom u kojem žive ljudi, a to može napraviti samo destinacija, smatra Sampson.
Upravo zato je Norveška, država puno uspješnija u kvalitetnom planiranju, potpuno odustala od promotivne kampanje koja je trebala predstaviti tu zemlju kao idealno odredište za sve aktivnosti u prirodi, jer su zaključili da bi time bio ugrožen ionako ranjivi okoliš. Kopenhagen je, pak, napravio program nazvan CopenPay - ako se ponašate održivo i čuvate okoliš na razne načine, dobijete besplatne ulaznice za muzeje i kulturna događanja. Uspjeh programa je premašio očekivanja, pa sada i gradovi poput Berlina, Züricha, Tokija i Montreala planiraju implementirati nešto slično.
Uzroci rasta cijena
Ni rast cijena nije hrvatska posebnost, kod nas je on samo brži nego u brojnim drugim turističkim zemljama. No, ključna je razlika u tome što je rast cijena u tim zemljama uzrokovan različitim taksama koje ugroženi gradovi i države uvode, od simboličnih pet eura u Veneciji, preko povećanja ulazne takse na Novom Zelandu s 20 na 60 eura, do grčkog plana da terete kruzerske kompanije s 20 eura po putniku, što bi trebalo utjecati na manji pritisak na Santoriniju i Mikonosu koji danas pucaju pod pritiskom jednodnevnih turista koje su ne tako davno pokušavali namamiti na sve moguće načine.
Drugi razlog porasta cijena su nova pravila oko smještaja koja se šire najpopularnijim turističkim zemljama koja imaju za cilj pomoći lokalnom stanovništvu koje sebi malo gdje može priuštiti najam ili kupovinu stana i zaustaviti gentrifikaciju u najpopularnijim dijelovima gradova.
U New Yorku je, recimo, iznajmljivanje moguće samo ako vlasnik stanuje u stanu, Barcelona će zabraniti najam turistima do 2029. godine, a Edinburgh ih ograničava novim propisima. Posljedica je manji izbor smještaja u sobama i apartmanima, posebno u stambenim zgradama, što će sasvim sigurno i sasvim logično povećati cijene. Dodatni uzrok poskupljenja je navika iznajmljivača da dodatne terete prebace na leđa gostiju, pa ćete tako ako želite unajmiti apartman preko AirBnB-a u Italiji, uz naknadu platformi i naknadu za čišćenje, vjerojatno vidjeti dodani lokalni porez. Iznajmljivač tako ne gubi na vlastitoj zaradi, no gost se odlučuje na jeftiniju opciju udaljenu od gradskog centra.
Sve to moglo bi dovesti do usmjerenja na druga, dosad zanemarena odredišta, gdje turiste neće tjerati, barem u početku, vjerujući kako im je na vrata pokucala fantastična prilika. Osim toga, kod putnika je sve razvijenija svijest o ekologiji i održivosti, pogotovo kod mladih pripadnika generacije Z koji često naglašavaju kako ne žele ići na destinacije na kojima stvaraju probleme lokalnom stanovništvu.
Hrvatski odgovor na krizu koja očito dolazi
Kako će na te turbulentne promjene odgovoriti Hrvatska, ostaje za vidjeti. No, dosadašnja iskustva nas uče kako odgovori na probleme najčešće dolaze prekasno, a nerijetko i kada dođu nisu dovoljno promišljeni i razrađeni. Samo što ovog puta bi takva reakcija mogla biti pogubna za cijelo hrvatsko gospodarstvo, pogotovo ako uzmemo u obzir da 2026. završava ovaj program Europske unije, a s 2027. kreće novi proračunski okvir, naš drugi najvažniji izvor financija. Hrvatska se nalazi pred velikim iskušenjem, ali unatoč riječima ministra Glavine, ne čini se kao da će znati na njega odgovoriti. Više se čini kao da je Vlada posljednja saznala ono što brojni od nas znaju već godinama.
