Europe Direct Zadar, dio Agencije za razvoj Zadarske županije Zadra Nova, treću godinu za redom organizirao je studijsko putovanje za novinare s ciljem da im se približi način rada institucija Europske unije. Svi smo dio EU i naš svakodnevni život rezultat je njenih aktivnosti, a isto tako, svi naši postupci mogu utjecati na kreiranje politika EU. Ove godine destinacija je bila Strasbourg u Francuskoj.
- Ta destinacija nije izabrana zato što je riječ o šarmantnom francuskom gradiću, već radi nadolazećih europskih izbora, u lipnju sljedeće godine. U Republici Hrvatskoj europski izbori, izbori kojima se biraju članovi Europskog parlamenta, održat će se 9. lipnja. Ovim putovanjem novinarima se približio rad Parlamenta i njegova uloga, ali i predstavio način na koji se svaki građanin može angažirati i postati članom Parlamenta. Novinari su ovom prilikom učili o izbornom procesu kako bi to mogli prenijeti svojoj publici, kazala je Marija Dušević, voditeljica Centra EUROPE DIRECT-a Zadar.
Okolnosti nadolazećih izbora
U Strasbourgu, u Parlamentu, imali smo mogućnost poslušati plenarnu sjednicu, koja se održava jednom mjesečno, upoznali smo zadaću Europskog Ombudsmana, ciljeve Vijeća Europe te smo razgovarali s Barbarom Peranić, službenicom za medije u Uredu Europskog parlamenta u Hrvatskoj o okolnostima u kojima će se odvijati sljedeći izbori, o geopolitičkim izazovima, ali i izazovima tehnologije i suvremenog doba, primjerice korištenju umjetne inteligencije na potencijalnu štetu kandidata.
Također, govorilo se i o niskoj izlaznosti na izbore i generalnoj nezainteresiranosti glasača, posebice mladih, što je rezultat poimanja politike kao nečeg suhoparnog i birokratskog. Naravno, politika, koliko god to odbijali prihvatiti, ulazi u sve sfere našega života, a aktivnost i informiranost, kao i sudjelovanje u izbornim procesima, može uvelike doprinijeti kvaliteti svakodnevice.
Europski izbori sljedeće godine održat će se u zaista izrazito zahtjevnim okolnostima.
- U ovom trenutku govorimo o ratu Ukrajini, međutim, nešto dalje je i rat u Gazi. Sve su to nesigurnosti koje itekako utječu i na odluke birača, a osim toga, još se uvijek oporavljamo od pandemije koronavirusa u ekonomskom smislu. U svakom slučaju, ono što se sa sigurnošću može reći je da neće biti dosadno, odnosno da će se sve političke stranke i grupe morati itekako potruditi i glasačima ponuditi odgovore na sve te izazove i približiti svoje programe i ciljeve kako bi glasači odabrali upravo njih, rekla je Peranić dodavši da se Europska unija nastoji dodatno približiti mladima i potaknuti ih da izlaze na izbore, da glasaju, ali i da se kandidiraju.
Svaki glas je važan
U posljednjem izbornom ciklusu 2019. godine zaustavljen je trend pada izlaznosti koji je trajao dva desetljeća. Među članicama koje su povećale izlaznost bila je i Hrvatska.
- Međutim, ne možemo biti zadovoljni zato što govorimo o postotku od 29 %, dok je 70 % ljudi odabralo ostati kod kuće, odnosno ne dati svoj glas. Mislim da to ni za jednu demokraciju nije dobro. Primijetio se porast izlaznosti kod mladih birača i u Hrvatskoj, ali uvijek ima prostora za napredak, treba motivirati one koji misle da njihov glas nije važan i koji misle da nema smisla izaći na izbore jer ništa ne mogu promijeniti, istaknula je Peranić.
Kontinuirano rade na svojevrsnom malom građanskom odgoju za mlade i to pomoću različitih programa. Jedan od programa koji pokazuje jako dobre rezultate je program škola ambassador koji se provodi od ulaska Hrvatske u EU, od 2013. godine.
- Do sada je kroz taj program u Hrvatskoj prošlo više od 60 gimnazija i strukovnih škola. Škole svake godine moraju ispunjavati određene ciljeve kako bi ostali u tom programu. Nije dovoljno samo biti volonter i promatrati, od mladih se traži aktivnost, bavljenje odlukama koje se donose na europskoj razini, njihovo viđenje i rješenje nekog problema. Dakle, važno je biti aktivan, no to ne znači biti nužno politički aktivan u smislu kandidature za Europski parlament, ali svakako aktivan u zajednici i dati doprinos svojim rješenjima jer to u konačnici vodi boljem životu, naglašava Peranić.
Valja istaknuti da i netko iz male države članice, s malim brojem zastupnika, primjerice hrvatskih 12 naspram njemačkih 96, može nešto promijeniti ili napraviti.
- Zastupnici ovdje ne predstavljaju samo Hrvatsku, oni predstavljaju svoju političku opciju koja se onda udružuje s drugim političkim opcijama u klubove zastupnika. Zastupnik, bez obzira iz koje je države, uz predan rad, može utjecati na važne odluke. Podsjećam da je trenutna predsjednica EU parlamenta Maltežanka. Kao i u svakom segmentu života, treba biti aktivan i davati maksimalno, onda se daleko dođe, zaključuje Peranić i dodaje da se Parlament, uz predregistraciju, može turistički obići te da su vrata svima širom otvorena.
Promicanje ljudskih prava i temeljnih sloboda
Carolina Marin Vargas iz Ureda za posjetitelje i Josef Nejedlý upoznali su nas s radom Europskog ombudsmana, odnosno pučkih pravobranitelja, nepristranog i neovisnog tijela koje istražuje pritužbe na nepravilnosti u postupanju institucija ili drugih tijela EU-a. Pritužbe mogu podnijeti državljani država članica ili osobe sa stalnim boravištem u državi članici te udruge ili poduzeća sa sjedištem u EU-u.
Precizne osnove na temelju kojih pučki pravobranitelj može djelovati variraju, ali obično uključuju: kršenje prava, uključujući ljudska i temeljna prava; druga nezakonita ponašanja, uključujući nedostatak poštovanja općih zakonskih načela; te izostanak postupanja u skladu s načelima pravilnog rada uprave.
Primjeri nepravilnog rada uprave, koje pučki pravobranitelj može pomoći ispraviti, uključuju nerazumnu odgodu, neuspjeh u praćenju uspostavljenih politika ili postupaka, nedostatak nepristranosti, nepravednost, davanje netočnih informacija ili savjeta, nedosljednost te neuslužnost.
Pritužbe se mogu uputiti e-poštom, putem obrasca na mrežnoj stranici Ombudsmana te mogu biti pisane na materinjem jeziku podnositelja.
Anne Péroi iz Ureda za posjetitelje i Panos Kakaviatos, službenik za medije, proveli su nas kroz zgradu Vijeća Europe gdje je aktualna glavna tajnica hrvatska političarka Marija Pejčinović Burić, koja je prethodno u Vladi Andreja plenkovića obnašala dužnost potpredsjednice Vlade RH i ministrice vanjskih i europskih poslova.
Vijeće Europe je najstarija europska organizacija sa sjedištem u Strasbourgu, osnovana je 5. svibnja 1949. u Londonu, a obuhvaća 46 država članica - sve europske države osim Bjelorusije te Ruske Federacije koja je isključena iz Vijeća Europe 16. ožujka 2022. zbog agresije na Ukrajinu.
Glavni cilj Vijeća Europe je jačanje suradnje i jedinstva na europskom kontinentu, promicanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te demokracije i vladavine prava. Uz ova tri ključna stupa koja predstavljaju temeljne vrijednosti Organizacije, Vijeće Europe bavi se i nizom specifičnih društvenih tema kao što su socijalna isključenost, rasna, nacionalna i druga netrpeljivost, trgovina ljudima, nasilje nad ženama, prava djece, bioetika, terorizam, zaštita kulturne i prirodne baštine te drugi suvremeni izazovi europskih društava.
Trenutno je Vijeće Europe posebno angažirano u borbi protiv svih oblika netolerancije i diskriminacije pod geslom "živjeti zajedno u Europi 21. stoljeća", pri čemu osobitu pažnju pridodaje zaštiti ljudskih prava osjetljivih društvenih skupina poput Roma, izbjeglica, migranta i LGBT osoba.
Razvojem politike susjedstva, Vijeće Europe nastoji ojačati politički angažman i promicanje europskih vrijednosti i standarda izvan granica europskog kontinenta, posebno u kontekstu tzv. arapskog proljeća.
