Gospodin Ivan Surać, vlasnik i osnivač Saraga koji je potpisao koncesiju za izgradnju i korištenje lučkog prostora te osnivač Sarag Gaženice, nositelja projekta Komercijalnog centa s hotelom osvrnuo se na medijske napise koji u posljednje vrijeme izlaze o neplaćenim obvezama koncesionara i ledinama u luci Gaženica.
U cijelosti prenosimo njegovo priopćenje...
Opća je pojava da u našim medijima neki novinari na temelju djelomičnih i neprovjerenih informacija izvrću činjenice, donose svoje diletantske, nekompetentne zaključke i to plasiraju javnosti.
Bilo koju poduzetničku inicijativu stavljaju pod sumnju da je to sprega poduzetnika (lopova) i političara (korumpiranih) i na taj način utječu na opće javno mišljenje, izazivaju animozitet prema poduzetnicima i drugim javnim osobama.
Naravno da ti novinari nisu nikad shvatili što je to realni sektor i kako se ostvaruje dohodak. Oni od šume ne vide drveće.
Sigurno je da pored ovih postoje i vrhunski novinari i poduzetnici lopovi i korumpirani političari.
Na ovo priopćenje potaknulo me “strašno otkriće” novinarke u riječkom Zadarskom listu od 10. studenog 2022. godine pod naslovom “Propala investicija - država otplaćuje kredit, a teretni terminal Gaženice još uvijek pod ledinom”.
U tom tekstu niz je kontradiktornih navoda, nabacanih bez veze. U tekstu uspoređuje situaciju riječke luke sa situacijom u zadarskoj luci, a svi znamo da riječka luka posluje gotovo sto godina.
Navodi da će Zadar još morati pričekati na potpisivanje ovakvog ugovora kakav je potpisala riječka luka prošle godine, a zaboravlja da na takvom ugovoru riječka luka radi godinama.
Što je tu propala invisticija – da je novinarka tako nazove.
Nema ničeg spornog
Ravnatelj Lučke uprave u tekstu razložno i precizno obrazlaže sve vezano uz ovaj dio projekta i konstatira da će natječaj biti raspisan kad se za to stvore uvjeti.
U čemu je problem? Ni u odgovoru nadležnog ministarstva isto nema ništa sporno.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izjavilo je da podržava raspisivanje natječaja za davanje koncesije, pri čemu u ministarstvu navode i kako je kreditno zaduženje, dio ukupno odobrenog kreditnog zaduženja za projekt Nova luka Zadar u cijelosti isplaćen krajem lipnja ove godine.
Inače, nakon što je Novi list izazvao stečaj RTD-a i preuzeo Zadarski list, takav Zadarski-riječki list piše negativno intonirane članke o Zadru ili prenosi s bombastičnim naslovima tekstove drugih medija, a posebno im smeta Luka Gaženica kao nekakva konkurencija Rijeci. A ona to nije.
Već prije ovog “otkrića” napisano je nekoliko članaka o luci Gaženici. Tako u članku od 8. listopada 2022. godine riječki Zadarski list donosi tekst pod naslovom “Terminal Gaženica - luka godine i dalje ima ledinu umjesto hotelsko-komercijalnog centra, a nadležni šute”, gdje neka novinarka Orijana Antešić piše o “strašnom problemu” što hotel, garaža i poslovni prostori nisu izgrađeni, a da u Zadar stiže bezbroj kruzera.
Kao da turisti s kruzera uopće trebaju smještaj u hotelu i parkiranje auta u garaži.
Naravno da novinarka nije ušla u problematiku i uvidjela da za te turiste koji imaju smještaj i sve ostalo osigurano na kruzeru nisu namijenjeni ni hotel ni garaža.
Jesu li bili u Gaženici?
Turisti s kruzera dolaze na terminal ispred kojega ih čekaju autobusi ili taksi za već ugovorene izlete ili posjete gradu.
Ta investicija je predviđena za goste kojima je ukrcajna i iskrcajna luka Zadar- Gaženica, odnosno tzv. home port za ugovorne kruzerske kompanije, a takvih još nema u zadarskoj luci.
Hotel je namijenjen turistima od koji mnogi na ukrcaj dolaze dan prije, prenoće u hotelu, ostavljaju auto u garaži do povratka s putovanja i eventualno nakon povratka ostaju u Zadru na dan ili dva.
Zar novinarka nije bila u Gaženici i u inače impresivnoj zgradi terminala vidjela poslovne prostore koji zjape prazni?
O tome ću nekom drugom prilikom.
Kada se spremala za pisanje članka na dvije stranice, trebala je barem površno prelistati studiju na 100 stranica Pomorskog fakulteta u Rijeci o ovoj problematici i obaviti razgovor s Lučkom upravom ili sa mnom.
Navodeći čitav niz netočnih podataka lamentira kako Lučka uprava gubi varijabilni dio koncesije u visini 2,2 posto od prihoda hotela i garaže.
Kojeg prihoda???
Da smo napravili hotel i komercijalni centar s garažom kao što smo planirali, bez home porta to bi bio investicijski promašaj.
Zatim u svom tekstu nabraja kako se ne plaćaju koncesije, da je tvrtka koja ima koncesiju blokirana, a to sve nije točno.
Novinarka neobavještena prevrće tezu; jadna Lučka uprava svakim danom gubi i ne može plaćati kredite. Pri tome ne pita tko u ovome slučaju stvarno gubi.
Naravno, tvrtka Sarag jer plaća fiksnu koncesiju. Plaćamo je zato jer vjerujemo u ovaj projekt i kad naša luka postane home port kao što je planirano, ova investicija ostvarivat će i prihode i dobit.
Neistine i kontradikcije
Kroz ove novinarske tekstove stalno se vrti teza da su ogromni novci uloženi u luku, a da Lučka uprava ne može vraćati kredite.
Da su to novinari koji o ovome žele ispravno pisati, informirali bi se i znali bi da je još 2007. godine država uzela kredit za projekt izgradnje “Nova luka Zadar” koji ne vraća Lučka uprava iz prihoda koncesija, nego država jer je to ulaganje u opće dobro i kredit je najvećim djelom vraćen i biti će refundiran iz dugoročnih indirektnih efekata.
Ova investicija je kao svako državno ulaganje za opće dobro i veći standard same države, kao na primjer ulaganje u odvodnje, nasipe protiv poplava i izgradnju Pelješkog mosta.
Lučka uprava je neprofitna organizacija i prihod od koncesije služi za pokriće troškova, a ne za vraćanje kredita.
Vidjela žaba da se konj kuje pa tako i naš lokalni medij, odnosno novinarka D.M. lamentira istu priču, ali je dobila podatke iz Lučke uprave i objavljuje da su prema službenim informacijama sve obveze koncesionara do 31. 12.2021. podmirene, kao i obveze za prvo polugodište 2022.
Zatim obavještava da nema blokiranih koncesionara čime se opovrgava sve ono što je napisala njena kolegica iz riječkog Zadarskog lista u svom tekstu o ledini u luci Gaženica.
Naravno, ni njoj nije palo na pamet da postavi pitanje meni, već kao vrhunska ekonomistica postavlja pitanje smisla ovih koncesija i na kraju veleumno zaključuje “nadzor i provođenje ugovora očito je u ovom slučaju više politička nego pravno-ekonomska kategorija o kojoj bi trebalo voditi računa Upravno vijeće LUZ-a na čelu s Božidarom Longinom”.
Kako se novinarka ne razumije u ekonomiju moram je podučiti da ovo upravo nije političko pitanje kako sugerira, nego ekonomsko-pravno. U kratkom pojašnjenju ću to obrazložiti:
Tvrtka SARAG d.o.o. je dobila koncesiju na dijelu lučkog područja luke Gaženica Zadar za izgradnju i korištenje objekta komercijalnog centra ugostiteljsko turističkog poslovnog sadržaja.
Predugovorom o koncesiji nije bilo predviđeno što će biti točno izgrađeno na tom prostoru. Kako je osnovni motiv našeg natjecanja bio da će luka Gaženica biti i home port za neku od kruzerskih kompanija, tako smo i naš program bazirali na toj činjenici i osmislili projekt za tu namjenu.
Ugovorili smo projektiranje upravo s takvim projektnim zadatkom.
Ekonomski opravdan projekt
Vezano za to od posebne je važnosti za ovaj projekt predstavljalo potpisivanje ugovora s glavnim koncesionarom. Za glavnog koncesionara u ožujku 2018. godine odabrana je tvrtka Global Imam Isletmeleri A.S. iz Istanbula čija je novoosnovana tvrtka Zadar International Port Operations u njezinom vlasništvu.
Istanbulska tvrtka je bila najjači svjetki operater u vođenju marina i kruzerskih luka. Upravljala je s 15 svjetskih poznatih luka kao što su Barcelona, Lisabon, Singapore, Venecija....
Glavni koncesionar preuzeo je obvezu uspostave kruzerskih linija iz Zadra u roku od dvije godine od potpisa ugovora o koncesiji, odnosno home port je trebao početi funkcionirati u ožujku 2020. godine.
Upravo ovaj moment uspostave home porta predstavlja ključni scenarij u svjetlu u kojem naš projekt dobiva smisao i apsolutnu ekonomsku opravdanost.
Postavili smo cilj usklađen s ovim ugovorom da hotel bude izgrađen i stavljen u funkciju do ljeta 2021. godine, koliko je prema terminskom planu bilo potrebno vrijeme za izgradnju i opremanje ovakvog objekta.
Građevinska dozvola za izgradnju hotela izdana je krajem 2019. godine. Pristupili smo financijskoj konstrukciji. Austrijska banka BKS prihvatila je da nam odobri 6 mil. eura kredita iz kojih sredstava bi osigurali vlastito učešće, a Zagrebačka banka je načelno prihvatila kreditiranje ostalog dijela investicijskog ulaganja.
Na temelju projekata i zatvorene financijske konstrukcije napravljena je tender dokumentacija i izvršen je izbor među pristiglim ponudama za izvođenje radova na hotelu i komercijalnom centru.
Međutim, uslijed pojave pandemije Covid-19 dolazi do potpunog blokiranja poslovanja i investicija.
S austrijskom bankom ugovoreno je potpisivanje ugovora o kreditu za 31.ožujka 2020. godine, a neposredno pred taj datum banka nam javlja da odlaže do daljnjega rješavanje svih kreditnih aranžmana zbog pandemije.
Zbog pandemije urušava se poslovanje i kruzer kompanija, pa i ZIPO ne može izvršiti obvezu iz ugovora o home portu za Luku Gaženica.
Lučka uprava zaslužuje pohvalu
Sve ovo uvjetovalo je odlaganje izgradnje hotela i garaže. Hotel će u svakom slučaju biti izgrađen, ali nije nužan prije nego što se u Luci Gaženica osigura home port.
Svi ovi članci na koje se osvrćem nisu usmjereni protiv mene kao poduzetnika i ne mogu ukaljati moju reputaciju, ionako riječki Zadarski list malo tko u Zadru još i čita, već je ovakvo pisanje upereno protiv predsjednika Upravnog odbora Lučke uprave, odnosno župana Božidara Longina.
Upravo tekstovi novinarke iz Zadarskog lista utuživani su više puta za nanesene štete i klevetu i to s iznosima od više stotina tisuća kuna koje je plaćao prijašnji nakladnik.
Po mojoj ocjeni, Lučka uprava i njezin Upravni odbor odlično su se snašli u novonastaloj pandemijskoj situaciji, obavili su čitav niz radova u luci i ne zaslužuju ovako paušalno nabacivanje neprovjerenih činjenica. To dokazuju i brojne nagrade koje pristižu na adresu Luke Gaženice.
Zaključio bih ovaj tekst jednim citatom iz priopćenja Zadarske nadbiskupije u kojem su naveli: “Novinarski posao je istraživati, provjeravati i nuditi istinite i točne podatke kojima javnost može vjerovati, a ne konstrukcijama rušiti integritet pojedinaca i ustanova, pa tako doprinositi neredu, anarhiji i potkopavanju povjerenja javnosti u medije kao i u pojedine institucije.
Mediji nisu sredstvo za klevete, zablude i iznošenje presude bez suda, a novinarstvo je plemenita djelatnost koja obogaćuje i potiče na izgradnju osobne i javne odgovornosti u riječi i djelu za dobro čovjeka i društva”.
