Posljednjih nekoliko godina Zadar bilježi velik porast u izgradnji stambenih zgrada i naselja, koja se većinom grade na livadnim i šumskim površinama. Većina novoizgrađenih stambenih objekata naoko izgleda kao da ne sadrži dovoljno zelenih površina, odnosno da ne zadovoljava propisanih 20 posto izgrađenosti zelene površine unutar građevinskih čestica.
S ovim se u potpunosti slaže 85,1 posto građana grada Zadra, njih 412 od ukupno 489, sudeći po odgovorima zaprimljenima putem provedene online ankete "Koliko je tebi Zadar zelen?". Što zagovara kampanja "Stablo i čovjek"? Ukratko, zagovara povećanje zelenih površina na građevinskoj čestici s trenutnih 20 posto na 30 posto izgrađenosti, definiranje elemenata zelene površine, očuvanje postojećih zrelih stabala te efikasniju pozicioniranost odnosno koncentraciju stabala na lokacijama na kojima su ona najpotrebnija, ponajviše uz nogostup pješacima.
No, povećanje izgrađenosti zelenih površina na građevinskoj čestici s 20 posto na 30 posto samo po sebi nije dovoljno učinkovito jer zelene površine nisu jasno definirane Prostornim planom uređenja grada Zadra. Osim toga, dio problema je i betonizacija zelenih površina nakon primitka uporabne dozvole za izgrađene građevine. Naime, uporabne dozvole izdaju se nakon tehničkog pregleda građevina prilikom kojeg se ustanovi da su one izgrađene u skladu s građevinskom dozvolom. Međutim, ni na koji način nije uređeno da se provjeri je li građevina kojoj je uporabna dozvola izdana i dalje ista kakva je bila na dan tehničkog pregleda. Na ovaj je način svima omogućena betonizacija zelenih površina.
Stoga kampanja zagovara da se u sljedećim, V. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja grada Zadra, jasno definiraju zelene površine kako bi se zadovoljio propisani postotak izgrađenosti i osigurala kakva-takva zaštita zelenih površina. To bi, primjerice, značilo da s povećanjem zelenih površina na 30 posto, pola od tog postotka mora biti okrupljeno, odnosno pokriveno visokim raslinjem (sadnicama stabala) u visini od minimalno 2,5 metra. Kada je u pitanju očuvanje postojećih zrelih stabala, nužno je naglasiti važnost njihove uloge u kontekstu borbe protiv klimatskih promjena, počevši od upijanja ugljikovog dioksida, preko utjecaja hlada raskošnih krošnji na ublažavanje visokih ljetnih temperatura i uklanjanja štetnih tvari iz okoliša, do retencije padalina, a posebice njihove uloge lokalnih ekosustava kao staništa i izvora hrane za brojne ptice i životinje. Grad Zadar aktivno provodi projekte ozelenjavanja urbanog prostora što je svakako pohvalno, no nažalost ne pridaje se dovoljno pažnje već postojećem zrelom drveću. To se može primijetiti prilikom rekonstrukcija gradskih prometnica, kada građani putem medija izražavaju bojazan da će doći do uklanjanja postojećeg zelenila već pri samoj najavi rekonstrukcija.
Prema Strategiji prilagodbe na klimatske promjene Republike Hrvatske, bioraznolikost je trenutačno u najvećoj mjeri ugrožena degradacijom i gubitkom staništa, neodrživim iskorištavanjem prirodnih resursa i onečišćenjem. Neki od utjecaja i izazova koji uzrokuju visoku ranjivost jesu smanjenje površine, promjena udjela te nestanak nekih staništa, promjene u sastavu zajednica vrsta, promjene u brojnosti i rasprostranjenosti vrsta te gubitak vrsta prilagođenih na život u uskom rasponu ekoloških uvjeta.
Strategija pruža i moguće odgovore na smanjenje visoke ranjivosti: smanjenje antropogenog utjecaja na (do)prirodne ekosustave, staništa i divlje vrste ponajprije mjerama održivog razvoja, jačanje svijesti o važnosti ekosustava, staništa, divljih vrsta, zaštićenih područja i područja ekološke mreže te važnosti očuvanja usluga ekosustava i utjecaja na sve aspekte života i gospodarstva, kao i jačanje kapaciteta stručnih, istraživačkih institucija i nadležnih tijela za očuvanje prirode. Postoji neupitan znanstveni i politički konsenzus da se klimatske promjene u značajnoj mjeri već događaju, a koji je potvrđen usvajanjem niza međunarodnih rezolucija i sporazuma.
Potrebno je strateški pristupiti procesu prilagodbe realnosti klimatskih promjena i iskoristiti mogućnosti koje one predstavljaju kroz razvoj i primjenu inovativnih rješenja za održivi razvoj. Prilagodba klimatskim promjenama jest novi koncept i dugotrajan postupak, koji se mora provoditi kontinuirano i planski. U pristupu planiranju i provedbi mjera potrebno je uzeti u obzir ranjivost prostora s aspekta bioraznolikosti, usluga ekosustava, koja ublažavaju učinke klimatskih promjena te dati prednost rješenjima temeljenim na prirodi (tzv. Nature-based Solutions – NbS). Kampanja je financirana iz Programa Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj (kroz financijske mehanizme EGP-a). Projekt JEKA! je podržan sa € 149.850,00 EUR-a financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade RH...
