Posljednjih deset godina korištenja sredstava europskih fondova predstavlja važno razdoblje za Hrvatsku, obilježeno snažnim kako gospodarskim, tako i društvenim napretkom. Razgovarajući sa Šimom Erlićem, ministrom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, provjerili smo koliko je Hrvatska uspjela smanjiti gospodarske i socijalne razlike u odnosu na ostale članice Europske unije te kako su se ti trendovi odrazili na Zadar i Zadarsku županiju.
Hrvatska je, zahvaljujući izvanrednom korištenju sredstava europskih fondova, uspjela preokrenuti negativne trendove i izići iz višegodišnje stagnacije. S preko 12 milijardi eura iz prve financijske omotnice europskih sredstava, podignut je standard i kvaliteta infrastrukture diljem zemlje, a kontinuirani rast BDP-a, iznad prosjeka Europske unije, te rekordna zaposlenost, kreditni rejting i trendovi rasta potvrđuju uspjeh.
Poseban je naglasak stavljen na Zadar i Zadarsku županiju, odnosno iznadprosječan gospodarski rast snažno potaknut ulaganjima u infrastrukturu, javni prostor, kulturne sadržaje i turizam, ali i nove investicije planirane u sklopu novog ciklusa europskih fondova.
U EU nas se doživljava kao priču o uspjehu
Iza Hrvatske je deset godina korištenja sredstava europskih fondova. Koliko je Hrvatska u tom razdoblju uspjela smanjiti gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike u odnosu na ostale članice EU?
- Hrvatska je izvanrednim korištenjem sredstava europskih fondova uspjela preokrenuti negativne trendove i izaći iz višegodišnje stagnacije u kojoj je bila prije preuzimanja izvršne vlasti od strane HDZ-a. Iskoristili smo preko 12 milijardi eura iz prve financijske omotnice europskih sredstava i tim smo sredstvima podigli standard i kvalitetu infrastrukture u svim krajevima Hrvatske. U skladu s tim, moramo biti realni i reći da je danas prilika za Hrvatsku više nego ikad prije. Štoviše, ni jedna vlada do sada nije uložila toliko u sve krajeve Hrvatske kao ova.
Da je tome tako, najbolje svjedoči kontinuirani rast BDP-a koji nije anketa o nekakvim preferencijama, nego je jasno mjerljiv pokazatelj rezultata rada ekonomije države. Već 12 kvartala rastemo visokim stopama rasta, iznad prosjeka EU.
Unatoč nezapamćenoj svjetskoj krizi mi imamo rekordnu zaposlenost, rekordan kreditni rejting, i dobar trend rasta. I upravo se iz tog razloga sada stalno podižu plaće, a to je upravo ono na čemu cijeli mandat inzistira HDZ i predsjednik Plenković, iz više razloga. Prvi je to što smo povećanjem plaća tržišno konkurentniji kao poslodavci, a samim time je i naš radnik na većoj cijeni. Drugo je zato da se približimo standardima razvijenijih zemalja EU, jer čim se to dogodi, smanjuje se i odlaženje ljudi iz Hrvatske te se povećava mogućnost za povratkom onih koji su otišli. Odlazak mladih vani smanjuje se s rastom standarda u Hrvatskoj. Prošle smo godine prvi put imali više doseljenih nego iseljenih, konačno pozitivan migracijski saldo. Po prvi put u zadnjih deset godina! Postigli smo promjenu trenda, ali moramo nastaviti ovim tempom dalje!
Nije nebitno da nas se u EU doživljava kao priču o uspjehu. To je zato što nas vide kao zemlju koja je dokaz da se integracija u EU itekako isplati i to ne samo u financijskom smislu, nego u smislu razvoja i zrelosti društva te prihvaćanja europskih vrijednosti.
Upravo zbog svega navedenog, danas Hrvatska ima perspektivu. To se nažalost nije moglo reći za Hrvatsku kada je našom državom 2016. godine upravljala Milanovićeva Vlada. Gdje je tada bila Shengenska granica, koliko je daleko bilo uvođenje eura?
Mislim da je jako važno shvatiti ovaj kontekst hrvatske perspektive i dosadašnjih dosega, ne samo financijskih i sigurnosnih, nego i društvenih. Kad to napravimo, imamo realnu sliku. Smatram da ne smijemo nasjedati na “zapaljive” ideološke priče koje nam se svaki dan serviraju. Ideološke podjele nameću oni koji nemaju što ponuditi, oni koji nemaju programa i koji na taj način pokušavaju zadobiti pažnju javnosti. Ali to je opasno i štetno. To je populizam koji ne nosi ništa dobro i razara društvenu koheziju. Zato je važno da Hrvatska jača svoj europski put koji nam osigurava da se ovaj razvojni trend nastavi.
Očekuju nas još veća ulaganja
Koliko su to iskoristili Zadar i Zadarska županija?
- Zadar i Zadarska županija po brojnim su pokazateljima rasli iznadprosječno. Posebno je snažan rast gospodarstva koji Zadarsku županiju svrstava u top tri po rastu BDP-a od 2016. na ovamo. To i ne čudi kada vidimo ulaganja u infrastrukturu, javni prostor, kulturne sadržaje i sve ostalo što nam je donijelo snažan rast turizma. Javne investicije povukle su sa sobom i one privatne, zadarsko gospodarstvo proteklih godina bilježi rekordne rezultate u zaposlenosti, rastu plaća, izvozu, investicijama, dobiti…
Zadarska županija prešla je u najviši mogući rang razvijenosti sukladno zadnjem izračunu indeksa razvijenosti.
Na području Zadra i Zadarske županije realizirano je nikada više investicija u svega šest ili sedam godina. Nema kraja županije gdje se nešto kapitalno važno nije izgradilo. Spomenut ću tek Centar za gospodarenje otpadom koji spada u kapitalne nacionalne projekte, zatim ulaganja u Zračnu luku, ribarsku luku i niz otočnih i priobalnih pristaništa; ulaganje u kulturnu baštinu koje je vratilo stare vizure Zadra u potpuno novom ruhu i s novim sadržajima… Imamo novih pet poduzetničkih inkubatora, spremna je Zona Crno, potpuno je obnovljeni vozni park u lokalnom javnom prijevozu, izgradile su se škole i dječji vrtići…
Sudjelovali ste u programiranju nove omotnice EU sredstava za razdoblje pred nama, kakve nam nove investicije donosi i što to znači za Zadar?
- Očekuju nas još veća ulaganja, novi investicijski ciklus vrijedan preko 25 milijardi eura do kraja ovog desetljeća. Dvije milijarde eura već u ovoj i sljedećoj godini kroz niz poziva za projekte. Radimo na tome da se i zadarski interesi prepoznaju unutar nove financijske omotnice. Kroz nju će se osigurati financiranje novih škola i vrtića. Snažno investiranje u razvoj infrastrukture Sveučilišta u Zadru kroz nastavak rekonstrukcije stare Tehničke škole, financiranje izgradnje novog STEAM objekta na Novom kampusu…
S Ministarstvom branitelja dogovorili smo da zadarsko područje dobije novi veteranski centar financiran sredstvima EU fondova, dok smo kroz ITU osigurali sredstva za Olimpijski bazen i brojna sportska igrališta po županiji. Nakon dolaska linearnog akceleratora, kojeg očekujemo vrlo brzo i koji se također financira iz EU fondova, slijede nam nova ulaganja u energetsku učinkovitost bolnice, ali i podizanje standarda i kapaciteta bolnice kroz nova ulaganja. Kada govorimo o prometu u gradu, nakon nabavljenih autobusa, na redu je modernizacija gradskog kolodvora, daljnja ulaganja u biciklističku infrastrukturu, Musapstan i rješavanje parkinga. To su sve projekti koji će Zadar u godinama pred nama podići na novu razinu i unaprijediti do razine europskih standarda.
Konkretne mjere, planove i programe
U ovom mandatu Vlade, na čelu ste jednog od značajnijih ministarstava. Koji su izazovi bili pred Vladom i kako ste ih rješavali?
- Brojne krize našle su se na putu ovoj Vladi - od Agrokora i spašavanja radnih mjesta, poplava i razornih potresa pa do snažnih poremećaja na tržištu uzrokovanih energetskom krizom i ratom u Ukrajini. Mislim da ni jedna vlada nije imala toliko “vanjski uzrokovanih” kriznih situacija kao ova. Biste li u tim trenucima mogli poželjeti neku od opcija koje se sada nude na izborima? Nema nikakve sumnje da smo dobrim vodstvom predsjednika Plenkovića, koordiniranim radom Vlade, stožera i svih službi kroz sve te krize postajali jači, da smo osnažili i da smo zato danas postali otporniji i spremniji na izazove koji su pred nama.
U resoru za koji sam nadležan imali smo pritisak da učinkovito iskoristimo sredstva koja smo dobili do kraja 2023. godine, ali istodobno da se EU fondovi pravilno usmjere u projekte diljem Hrvatske. Uspjeli smo u tome! Iskoristili smo sva sredstva, a svi krajevi Hrvatske osjetili su koristi EU fondova, Ta ulaganja služit će nam u godinama koje su pred nama i biti dodana vrijednost za rast, razvoj i zaposlenost. Vlada predsjednika Plenkovića ima konkretne mjere, planove i programe s kojima ćemo postaviti nove i više granice za razvoj Hrvatske i životni standard svih građana.
Razgovori se nastavljaju Plenković smatra da će kroz sljedeće dane dogovoriti parlamentarnu većinu