Razgovarali smo s ekonomistom i financijskim analitičarom, doc. dr. sc. Nevenom Vidakovićem, koji za sebe kaže da je posljednji od neovisnih analitičara, o razlozima rasta kamata na kredite građanima, i stagnaciji kamata na depozite i štednju.
Komentirao je nepripremljenost prije ulaska u eurozonu, neodobravanje kredita poduzećima za rast i razvoj, uzroke inflacije te je govorio i o primjerima dobre prakse u drugim europskim zemljama.
Informativnu listu kamatnih stopa na depozite koju je najavila Hrvatska narodna banka smatra još jednim primjerom kako HNB pravi budale od naroda, a Vladine pakete mjera ocjenjuje neučinkovitima te ističe da će će inflacija i pad standarda još godinama biti problem.
Objasnio je strukturnu inflaciju, uzroke, posljedice... Također, obrazložio je proces deglobalizacije, budućnost geoekonomije, kao i mjesto Hrvatske u cijeloj situaciji.
Euro je sâm sebi svrha i cilj
Kamate na kredite građanima rastu, no s druge strane kamate na depozite ili štednju “ne mrdaju”. Koji su razlozi i što je preduvjet za zaustavljanje ovog, za građane, nepovoljnog trenda?
- Bankama mora trebati novac da bi plaćale veću kamatnu stopu. Banke su sada likvidne zbog smanjenja regulative zbog uvođenja eura. Kada banka primi depozit, onda jedan dio sredstava mora blokirati i ne može upotrebljavati. Za vrijeme kune to je bilo otprilike 25 %, zato smo i imali visoke kamatne stope na kredite. Sada kada smo u euru, blokirana su sredstava puno manja tako da su banke najednom uvođenjem eura dobile značajnu količinu sredstava koja su im slobodna i ne moraju se boriti za depozite građana i poduzeća s višom kamatnom stopom.
Zar to smanjenje regulative nije bilo poznato prije ulaska u eurozonu? Zašto nije napravljena nikakva prilagodba?
- Zato što je euro sâm sebi svrha i cilj. Centralna banka i Vlada nisu pripremile ekonomiju za tranziciju, a niti znanost se nije posebno istaknula u prijedlozima i analizama Hrvatske u euru. Sada imamo slučaj da su banke likvidne, dobivaju kamatu od četiri posto za novac koji drže kod Centralne banke. Ne planiraju dizati kamatnu stopu na depozite građana. Dobit im raste.
Nisu napravljene adekvatne pripreme
Što je s kreditiranjem? Mogu li poduzeća računati na kredite za rast i razvoj?
- Naravno da ne. Zbog najava o recesiji koju je objavio HNB banke ne planiraju kreditirati poduzeća jer imaju izliku. Zašto kreditirati poduzeća koja neće moći vratiti novac zbog recesije? HNB kaže da idemo u recesiju pa poduzeća neće vraćati kredite, a to je gubitak za banke. I sada je krug zatvoren. Banke imaju dobit. Hrvatski građani gube novac zbog inflacije, a HNB ne može ništa. Sve po starom, kao i do sada.
Je li rast kamata na kredite odgovor na inflaciju, posljedica usklađivanja s Europskom središnjom bankom ili jednostavno loše upravljanje odgovornih?
- Rast kamate na kredite je prije svega odgovor banaka na monetarnu politiku Centralne banke. Kada Centralna banka diže kamatnu stopu, onda se kamatne stope povećavaju svim sudionicima u ekonomiji. ECB je počeo dizati kamatnu stopu sredinom 2022. godine. Klonovi i političari su vas uvjeravali u studenom i prosincu 2022. godine da će uvođenje eura sniziti kamatne stope što je bila potpuna laž. To je sada svima jasno. Nisu napravljene adekvatne pripreme i sada hrvatski građani moraju platiti cijenu gubitkom vrijednosti svoga novca zbog inflacije.
Padaju poljoprivreda i proizvodnja
Možete li usporediti problematiku s drugim europskim zemljama, postoji li primjer dobre prakse?
- Naravno da postoji. Prvo, mi smo zaboravili da moramo gledati monetarno kreditnu politiku. Ne samo monetarnu. Povijest je pokazala da stabilnost tečaja nije dobra za Hrvatsku. Sada imamo euro koji navodno garantira stabilnost za što vidimo da nije istina. Kreditna politika je što banke rade s novcem. Ne bavimo se tim koji se sektori u ekonomiji kreditiraju i zašto. Najvažnije u ekonomiji je kamo ide novac, a mi to ne radimo. Zato nam i padaju proizvodnja i poljoprivreda. Za to je kriv HNB, ali nitko nikada nije želio da se HNB bavi drugim stvarima.
Hrvatska narodna banka najavila je informativnu listu kamatnih stopa na depozite. Hoće li to zaista olakšati ulaganje, odnosno preživljavanje građanima te potaknuti banke na konkurentsko ponašanje?
- Vaše pitanje implicira da građani sada ne mogu usporediti kamatne stope na depozite koje nudi banka. To su javni podatci koji su lako dostupni preko Interneta. Takav prijedlog stvarno može doći samo iz uma Sandre Švaljek. To je posao kojim će HNB već javne podatke učiniti javnima. To je još jedan primjer kako HNB pravi budale od naroda. Primijetite da nude aplikaciju građanima, ali nikada nisu ponudili pomoć oko kredita u CHF-u ili prezaduženosti građana. Interesantno je da kada nešto dobro trebaju napraviti i donositi odluke, onda ih nigdje nema.
Strukturna inflacija
Kad se može očekivati pad inflacije?
- Ako gledamo brojke, onda vidimo da je inflacija pala s najviše razine na kojoj je bila, ali to nije problem. Problem je da inflacija ne može pasti na ciljanih dva posto. Nije sporno da će se inflacija malo padati, ali će još dugo ostati iznad pet posto. Također, inflacija će u Hrvatskoj značajno dugo biti iznad ciljanih dva posto i iznad prosjeka eurozone. Inflacija i pad standarda će još godinama biti problem.
Zašto je inflacija tako visoka?
- Inflacija je strukturna. Ova visoka inflacija odražava da je cjelokupna struktura ekonomije raštimana i inflacija je odraz loše strukture ekonomije u EU. Zato moramo gledati na inflaciju kao na posljedicu, a ne kao uzrok. Zato se inflacija i ne može riješiti višim kamatnim stopama. Sada vidimo u podatcima da je inflacija visoka, ali da usporava ekonomska aktivnost. Više kamatne stope samo ugrožavaju ekonomski rast, a ne rješavaju problem inflacije. Logika je da jednostavno ne možete rješavati posljedicu, nego morate rješavati uzrok.
Možete li malo pojasniti taj termin strukturna inflacija?
- Ekonomija je spoj jako puno elemenata. Kao sat na navijanje. Imate jako puno zupčanika. Ako je sve u redu, ljudi su zaposleni, standard raste, raste proizvodnja i inflacija je niska. Ako se sistem počne raštimavati, onda se pojavi inflacija. To je strukturna inflacija, nastaje jer su odnosi u ekonomiji poremećeni i inflacija koja je visoka i trajna samo jasno pokazuje taj poremećaj.
Novi globalni poredak
Zašto su odnosi poremećeni? Što se to promijenilo u ekonomiji u samo tri godine? Pandemija koronavirusa, državna potrošnja, štampanje novca...?
- Ne. To su bilo samo ekonomski šokovi koji se mogu riješiti ekonomskim instrumentima. Razlog za ovu strukturnu inflaciju je prije svega deglobalizacija i novi globalni poredak koji opet ima dva bloka G7 na jednoj strani u BRIC države na drugoj. BRIC je odlučio smanjiti globalni utjecaj G7 zemalja. To je poremetilo proizvodnju i sada imamo inflaciju zato što se mijenja globalna struktura. Inflacija mora ostati visoka sve dok se ne kreira nova stabilna globalna struktura koja će zamijeniti trenutnu nestabilnu. Nažalost taj proces može trajati godinama.
Zašto je došlo do procesa deglobalizacije?
- Kina je sebe oduvijek doživljavala kao centar svijeta. 19. stoljeće im je pokazalo da to nisu. Trebalo im je 100 godine da se srede i onda se krenu izgrađivati. Kina je prvo osnažila sebe i onda je oko sebe okupila saveznike. Sada kada su i njeni saveznici ojačali, počeli su polako svojim potezima smanjivati utjecaj Zapada. Kina želi ponovo zauzeti svoje globalno mjesto, a po njima to je na vrhu.
Kojim potezima? Molim Vas, budite precizni?
- Prema mom mišljenju, sve što se događa zadnjih nekoliko godina: COVID, rat u Ukrajini, inflacija, zatvaranje dobavnih lanaca, sada rast nafte, smanjenje upotrebe dolara je dio lančanoga slijeda događaja. Nakon svakoga događaja Kina i BRIC zemlje su malo jače, a EU, SAD, G7 su malo slabiji. Ovaj proces će se nastaviti sljedećih 10 godina sve dok Kina ne postane globalni hegemon. Proces će završit povratkom Tajvana Kini što će se dogoditi do kraja ovoga desetljeća.
NPOO je ogromna propuštena prilika
Kako vidite budućnost geoekonomije?
- Budućnost je jako jednostavna. Mi ćemo slabiti, a oni će jačati. Sami smo si krivi jer smo uništili vlastite vrijednosti. Pogledajte samo takozvane progresivne ideje koje su u stvari destruktivne. Kako je to rekao legendarni ruski general Orlov: Zapad je dekadentan i podijeljen. Rezultat toga su i politike koje umanjuju ekonomske sposobnosti. I onda dolazimo do najopasnije faze. Kako je upozorio jedan jugoslavenski ekonomist - ako ekonomska nestabilnost bude dugoročna, onda se u jednom trenutku prelije u političku nestabilnost. Upravo tome svjedočimo trenutno u EU u odnosima EU s Mađarskom i Poljskom. Ja nisam stručnjak za politiku pa ću ovdje stati.
Gdje je tu Hrvatska?
- Mi smo mali. To znači da smo podložniji šokovima, ali i da imamo više manevarskoga prostora. Mi to ne koristimo. Naprimjer, Nacionalni plan otpornosti i oporavka je potpuno krivo zamišljen i nije učinio hrvatsku ekonomiju niti otpornom niti ju je oporavio. To je ogromna propuštena prilika za koju su krivi ljudi koji su to provodili.
Mjere Vlade su krive i nemaju učinka
Kako komentirate novi paket Vladinih mjera, tj. zamrzavanje cijena 30 proizvoda? U kojoj će mjeri to olakšati život građanima?
- To je rješavanje posljedica, a ne uzroka. Zato su mjere krive i nemaju učinka. Ne mogu imati učinka. Ovo je peti paket mjera i inflacija je još uvijek među najvećima u eurozoni. Definicija ludila je raditi istu stvar i očekivati drugačije rezultate. Ovakvim mjerama se ne može riješiti strukturna inflacija. Zato će i rezultat opet biti isti, inflacija neće pasti.
Što bi bilo bolje rješenje prema Vašem mišljenju?
- Postoji fiksna formula za rješavanje strukturne inflacije. Ona je poznata ozbiljnim ekonomistima. Znači da je potpuno nepoznata ekonomskim fakultetima, institutima i HNB-u. Sada kada imamo problem, ne znamo ga riješiti jer su vas uvjerili da smo glupi i nesposobni. Ako trebate rješenje, pitajte Novotnija, Ticu, Lovrinčevića, Ivanov, Švaljek, Vujčića i slične klonove neka vam daju rješenje. Imate također Vladu. Ovo sadašnje stanje je rezultat njihovih politika. Ne mojih. Nisam pokvario, ne planiram popravljati.
Sadašnje stanje - rezultat dugugodišnjih politika
Zašto ste osamljeni u svojim stajalištima? Kažete za sebe da ste posljednji od nezavisnih. Gdje su ostali nezavisni?
- Ima ih, ali se javno ne eksponiraju. Svi su u strahu da ne izgube ono što imaju i očaju kako će biti sutra. Ne možete biti slobodan narod, ako su vam dva temeljna osjećaja očaj i strah. Ja nisam očajan kako će biti sutra, niti sam u strahu da ću izgubiti ono što imam. Osim toga, promjena iziskuje rad i trud. Puno je bolje pričati da se ništa ne može i parazitirati na sustavu.
Imate fatalistički stav da ništa ne treba mijenjati. Kažete da možete riješiti problem strukturne inflacije, ali niste ni u što uključeni. Koliko je javnosti poznato, bavite se svojim poslovima. Je li primjereno moći pomoći, a ne pomoći?
- Da. Kao što sam rekao, ja nisam predlagao uništenje hrvatske proizvodnje i poljoprivrede za razliku od gore navedenih. Nisam nikada bio u Vladi niti radio u HNB-u. Svoje znanje sam ponudio, nije prihvaćeno i ako je svima dobro, onda nema razloga tražiti bilo kakve promjene. Ovo sadašnje stanje rezultat je politika koje provodimo zadnjih 20 godina. Sada smo stigli na kraj tih politika i pokazalo se da su obećanja lažna. Laganju je došao kraj i moramo se suočiti s posljedicama.
