Riječ je, dakako, o brnistri, lat. Spartium junceum, ili žuki, kako je zovu u Dalmaciji.
"Iako posustaje pod betonizacijom i apartmanizacijom, ima je i dalje svugdje, posebno u okolici Splita, Kaštelima, Žrnovnici, po obroncima Kozjaka i Mosora, na Marjanu. Ljudi je jako vole", kaže nam Siniša Miličić, vlasnik rasadnika Botanički vrh u čijoj ponudi je i ovaj omiljeni grm, karakterističan za područje Mediterana.
Cvijet po kojem je Split dobio ime
Štoviše, sam Split, prema jednoj od teorija, vuče porijeklo upravo iz grčkog imena ove biljke. Naime, riječ spartium dolazi od grčke riječi sparthos što znači pleter, užad, metla ili spartion što bi bio konop. I ne bez razloga jer nakon sazrijevanja sjemena, izboji biljke mogu se, slično kao konoplja, koristiti za proizvodnju tekstilnog vlakna.
Upravo se tako i koristila, ponajviše za vezivanje loza premda se diljem Dalmacije koristila i za izradu konopa za barke, mreža za ribolov pa i odjeću.
"Sada više nema tu ulogu već se uvodi u hortikulturu. Jedna je od najotpornijih biljaka, trpi posolicu pa je česta uz more", pojašnjava nam Miličić.
Ova grmolika biljka iz porodice mahunarki te jedina vrsta u rodu Spartium, može narasti i kao omanje stablo. Cvate žutim cvjetovima, promjera 1 – 2 cm u drugom dijelu proljeća. Cvjetovi su brojni, tako da brda obrasla žukom za njena cvata poprime prekrasnu žutu boju. Služi i za kontrolu erozije.
Utjecaj na žene
Uz omiljenu biljku koja cvjeta od travnja pa sve do srpnja, veže se i pučka izreka: Čuvaj se cure kad brnistra procvita i kad je vrbopuc (pramaliće je, uđe joj nemir u tilo).
Izvori navode da se još od starih vremena u Dalmaciji vjerovalo da ova biljka ima afrodizijačka svojstva. Narodna predaja kaže da kad žuka cvjeta žene iz nekog nepoznatog razloga postaju zavodljivije i erotičnije.
Stanište joj je mediteransko područje južne Europe, jugozapadna Azija i sjeverozapadna Afrika. (Agroklub)